Жидов

7. Posjednici certifikata imadu da učestvuju u upravi fonda i na dohocima gospodarskih poduzeća, stvorenih iz fonda. Ustanovljenje prikladne forme ovog učestvovanja prepušta se egzekutivi, uz naputak, da ukamaćivanje produktivno uloženoga kapitala ne smije nadilaziti primjerene visine. 11. Za provedbu narodne akcije za Keren hajesod potrebna je požrtvovna saradnja svih dijelova naroda. Cijonistička konferencija proglašuje stoga mobilizaciju svih članova cijonističke organizacije za trajanje jedne godine te ih obvezuje, da se egzekutivi smjesta stave na raspolaganje za saradnju. Predsjedatelj ukratko obrazlaže rezoluciju. Zlatopolsky podupire prijedlog. Ne možemo übirati poreza, jer nemamo izvršne vlasti, ali s milodarima ne možemo izgraditi Palestine. Nalazimo izlaz u svojoj povijesti, koji nam pokazuje primjer maasera. Maaser ima značenje poreza pa ipak se nikad nije namaknuo prisilnim sredstvima. Bio je uvijek dragovoljno podavanje. S pomoću maasera uvijek je dijaspora uzdržavala Palestinu. Hoćemo da dajemo maaser, e da zadovoljimo velikome času, o kojemu je snivao Herzl, a koji je evo došao i da zajedno masu nesretnih Židova izvedemo iz pakla. Naša će narodna savjest samo onda biti mirna, ako svaki pojedini od nas ispuni svoju dužnost- Kroz jednu godinu hoćemo da naprežemo sve svoje sile, e da postignemo uzvišeni cilj. Julius S i m o n izjavljuje u ime financijskog odbora, da se prvi stavak rezolucije nema shvatiti tako, te bi Keren hajesod, bio posve samostalna institucija bez veze sa cijonističkom organizacijom. Konstituiranje jurističke osobe potrebno je Iz formalnih razloga. Iza toga drže zastupnici pojedinih federacija kratke i snažne govore, u kojima izjavljuju, da će preuzeti svaki napor za Keren hajesod i da se ne žacati nikoje žrtve. Govore zastupnici svih frakcija. W e i z m a nn (pozravljen živim povladjivanjem); Prijatelji od lijeve strane predali su mi rezoluciju, u kojoj se kaže, da godišnja konferencija očekuje, da će s« domala ukloniti sva ograničenja useljivanja u Palestinu i da će se otvoriti kapije zemlje. O tome ne treba da glasamo. Svi se saglašavamo, ali ključ, da se otvore kapije Palestine, nije u našim rukama. Počevši od 1. augusta uklonit će se veći dioograničenjaibitće dane mogućnosti za useljivanje, koje možda premašuje naše sile. Mogućnosti useljivanja zavise o našim naporima i samo o njima. Mislim, da zaključak, koji' sad stvaramo, osnutak Kerena hajesod. proširuje našu mogućnost. Ovdje imam listinu, na kojoj je 9 ljudi podpisalo 100.000 funti sterlinga (preko 32,000.000 kruna. Op. ured.) za Keren Hajesod. Bude li svaki od nas izvršio dužnost, onda se ne trebam bojati, da se fond od 25 milijuna funti ne će namaknuti, a o tome zavisi daljnji rad. Muž, koji je danas vladalac Palestine i kojega će konferencija za cijelo pozdraviti (živo povladjivanje) telegrafirao nam je: »Cijoniste neka znadu, da, učine li štotreba, nema sumnje, da se c ijonistički program u kratko

doba može do kraja izvesti« Za to mislim, da se prihvati rezolucija o Keren hajesod. Kad se to zbudne, bit će pauza, u kojoj se mogu potpisivati prinosi za Keren hajasod. Pređlog Najdičev prima se jednoglasno uz živahne ovacije. Iza pauze od 15 minuta izvješćuje Leo M o t z k i n u ime konventa seniora o prijedlozima za izbor. Kako su veliki akcijom odbor i egzekutiva demisijonirali, valja da godišnja konferencija bira novo vodstvo. Po konventu senijora nakon dugih i napornih vijećanja i pregovaranja predložena listina osniva se na sporazumu svih grupa. Imali bi se birati: Justice Brandeis počasnim predsjednikom cionističke organizacije; Dr. Hajim VVeizmann njezinim predsjednikom, a Nahum Sokolov predsjednikom egzekutive cijonističke organizacije. Svako ime popraćuje se živahnim ovacijama. Nadalje predlaže Motzkin: Godišnja konferencija nalaže predsjedniku i pročelniku egzekutive (chairman), da odrede upravitelje resora, koje ima da potvrdi akcijoni odbor. Ovi upravitelji resora odgovorni su predsjedniku i chairmannu kao i kongresu za svoj rad. Zajedno s predsjedništvom sačinjavaju oni egzekutivu cijonističke organizacije. Motzkin dalje javlja, da se osnivaju još dvije korporacije za potporu financijskih zadataka organizacije. O njima će izvijestiti dr. Weizmann. Prijedlozi konventa seniora primaju se en bloc. Weizmann: Za ovaj rad trebat će da privučemo sile, koje su dojako stajale izvan cijonističkog pokreta, no koje su usljed dogadjaja posljednjih godina, osobito usljed zaključka u San Remu, potaknuti. da s nama rade na izgradnji Erec Jisraela. Mi smo sad u stanju, da nekoje odlične ličnosti pritegnemo k našemu radu tako, da stvorimo ekonomsko vijeće (economic council), o čijem ćeinu obrazovanju za nekoliko dana moći konačno izvijestiti. Osim toga stvorili smo drugu korporaciju, koja će imati da kontrolira financije organizacije, da li se valjano upravljaju. Ovaj potonji board of trustees sastoji od gospode: Sir Alfred Mon d, lord Rothschild i Bernard F 1 e x n e r. Prijedlozi se primaju jednoglasno. Motzkin predlaže u ime konventa seniora listinu članova Velikog Akcijonog odbora. Ona obuhvaća oko 90 imena. Razvija se posljednja od uzbudjenih scena, kojima je konferencija obilovala. De Haas upozorava, da je konferencija tek jučer zaključila, da Veliki A. O. ima sastojati od 45 članova. Male su federacije sastavom listine dobile nerazmjernu prevagu. Zaključuje se nakon cijelog niza prijedloga: Prijedlozi konventa seniora prihvaćaju se en bloc. Veliki A. O. sposoban je za stvaranje zaključaka, kad pribiva 45 članova; u slučaju nesposobnosti za stvaranje zaključaka ima za nedjelju dana biti druga sjednica, koja je sposobna za stvaranje zaključaka, ako joj pribiva 35 članova (amandmani De Haas i Klee). Clanpvi egzekutive imaju u A. O. sijelo i savjetodavno pravo, ali nemaju prava glasa (amandman Motzkin).

Zaključni govor Nahuma Sokolova. Godišnja se konferencija primiče kraju. Novo se poglavlje ispisalo u povijesti cijonističkoga pokreta. Ova zaključna sjednica stvorila je dva ispravna zaključka. Osnutak Kerena hajesod i izbor novog vodstva. Zahvaljujem vam na pouzdanju, koje ste nam iskazali i molim vas, da nam poklonite vjeru do idućega kongresa. Molimo vas, da nas podupirale svim svojim silama. Ta vi nas nijeste učinili vladaocima nego slugama. Ali to je veliko, sveto službovanje, službovanje u službi židovskog naroda, u službi velikoga ideala Dosta je riječi. Ima još samo jedna riječ, ata se zove: raditi. Stojimo na početku rada, koji je s temelja potpuno nov, a sastoji od dvojakog zadatka: 1. Dovesti Židove u Palestinu i 2. dovesti Židove, koji još nijesu cijoniste, u cijonističku organizaciju. Palestinski rad i izgradnja cijonističke organizacije, to su naša dva zadatka, kojima treba da posvetimo sve svoje sile. Poteškoće, koje smo u ovih 14 dana konferencije imali da preturimo, čine se samo onome, koji stoji s polja, sićušnim prepirkama, ali one su u istinu poteškoće izgradjivanja, koje je valjalo savladati. Mi smo ih savladali, pa smo i opet jedinstveni. Radujmo se raznolikosti svoj h shvaćanja. Radujmo se, da nijesmo puk vojnika, nego duševno bogati, pametni, mnogostrani narod i nadajmo se, da će se izmedju naših sposobnosti sada uzdići jedna do najodličnijega znamenovanja, sposobnost stvaralačkoga gradjevnoga rada. Rev. Sil v e r drži plamenit govor o zadacima židovskog naroda kod izgradnje Palestine, na što Justice Brandeis završuje konferenciju ovim riječima: Godišnja je konferencija pri završetku, ali time tek počinje rad delegata. Što budemo uradili u svojim zemljama, to će pokazati, jesmo li dostojni odlike, koja nam je dana, jesmo li dostojni židovskoga naroda. Konferencija je dovršena. Skupština ustaje i pjeva, tačno u ponoći Hatikvu. ♦ (Članom Velikog Akcijonog Odbora izabran je za Savez cijonista Jugoslavije dr. Aleksandar L i c h t).

Omladinski slet u Osijeku

Godinu dana nakon svoga osnutka držao je Savez židovskih omladinskih udruženja kraljevine SHS prvu smotru priredivši slet u Osijeku, koji je sazvan za 9. i 10. augusta. Iz svih krajeva kraljevstva pohrlila je židovska omladina u Osijek, da pribiva prvoj zajedničkoj manifestaciji mladožidovske ideje. Došli su svi puni oduševljenja, da pokažu, što su tijekom godine postigli, da upoznaju prednosti i iskustva drugih, te da se okoriste stečenim znanjem za svoj budući rad i da ponesu novih pobuda. I po tome se razlikuje ovaj slet od prijašnjih omladinskih sastanaka, na kojima se tek vijećalo o programatskim smjernicama i koji su svi nosili demonstrativno obilježje. Na ovom sletu bilo je samo zborovanje potisnuto u pozadinu, jer je veći dio vremena upotrijebljen za kulturne. gimnastičke i športske priredbe, koje su nam pokazale, da se kraj ozbiljnog rada mogu nadvladati najteže zapreke i postići zamašni uspjesi. lako izneseni rezultati rada pojedinih društava i grupanisu

»ŽIDOV« (HAJHUDI)