Жидов
Keren Hajesod
, I. „Cijonistička konferencija, u potpunom shvatanju istorijskog znamenovanja časa i u spoznaji, da se mora ujediniti energija cijeloga židovskoga naroda za golemo djelo izgradnje Frec Jisraela, zaključuje: 1. Stvara se imigracijoni i kolonizacijom fond, kojemu je Ime „Keren bajesod". Fond se ima konstituirati sa svojstvom jurističke osobe. 2. Konferencija ustanovljuje svotu, koja je potrebna za osnovku izgradnje židovske narodne domaje u Palestini, sa 25,000.000 funti sterlinga, koju valja obezbijediti unutar jedne godine. Obraća se sa svečanim pozivom na cijeli židovski narod, da ispuni svoju dužnost i da s Izvanrednom žrtvom od imovine i dohod Ka provede namaknuće Kerena hajesod. Uzorom se stavlja istprijski narodni porez maaser (desetina). 3. Q svakom prinosu za Keren hajesod izdaje se certifikat. •4. Iz prihoda Kerena hajesod ima se predati najmanje 20% Židovskom Narodnom fondu, 5. Od daljnjih prihoda Kerena hajesod ima se maksimalno jedna trećina potrošiti za tekuće izdatke nastave, socijalne skrbi, skrbi za useljenike i slične javne svrhe izgradnje židovske domaje u Palestini, dok se barem dvije trećine imaju upotrijebiti za trajne narodne investicije i gospodarske pothvate. (Opaska I. Od toga fonda ne će se nikoji iznosi upotrebljavati za troškove administracije cijonističkc organizacije. Opaska 11. Iz toga^ne će se davati nikakve potpore ili poduzeća. u koliko s njima opće korisni 6. Svake godine ima se položiti račun o primicima i izdacima fonda i javno izvijestiti. 7. Posjednici certifikata imadu da učestvuju u upravi fonda i na dohocima gospodarskih poduzeća, stvorenih iz fonda. Ustanovljenje prikladne forme ovog učestvovanja prepušta se egzekutivi, uz naputak, da ukamaćivanje produktivno uloženoga kapitala ne smije nadilaziti primjerene visine. li. Za provedbu narodne akcije za Keren hajesod potrebna je požrtvovna saradnja svih dijt'lova naroda. Cijonistička konferencija pro' glasuje stoga mobilizaciju svih članova cijonistićke organizacije za trajanje- jedne godine »e ih obvezuje, da se egzekutivi smjesta stave ■a raspolaganje za suradnju. iza osnutka židovske kolonijalne banke i Židovskog Narodnog Fonda pristupili smo osnutku Keren Hajcsoda, fonda od 25.000.000 funti sterlinga. U kratkim lapidarnim rečenicama formuliran je zaključak londonske konferencije, kojim se osniva Keren Hajesod, temeljni 'fond, koji ima da namakne velika sredstva, štobo će služiti izgradnji židovske narodne domaje. Treći je to. a po zamašnosti sada prvi i najpreči, u redu velikih naših financiialnih instrumenata, koji su svi postavljeni na široku bazu, da bi po organizaciji svoioj mogli da zahvate cijeli židovski narod, jer im je svrha udovoljenje narodnih potreba. Velike zadaće. kojima je namijenjen Keren Hajesod traže, da sav narod učestvuje pri namaknuću veiikih sredstava, jer znamo, da ćemo samo naponom svih snaga našega naroda moći da obezbijedimo one ogromne svote, koje sw bezuvjetno jtotrebne za prve radove izgradnje židovske narodne domaje u Ere«> Jisraelu. To je najvažniji zahtjev časa, u kome živimo, jer ne shvaćamo li sad, da moramo za ostvarenje narodne stvari doprinijeti velikih žrtava, tad bi se moglo vjerojatno desiti, da bi propustili odsudni momenat, koji nam na uvijek izmiče »ad« vijekova. cilj vjerovanja, cilj ob-
nove naroda. Svojom bi vlastitom krivnjom osujetili djelo, koje ima da bude kruna našega nastojanja i ujedno dokaz naše vitalne i stvaralačke sposobnosti. Danas nemamo nikakvoga izgovora, da ispričamo svoj nerad i svoju neaktivnost. Dobili smo velike mogućnosti i ako mnogi nisu s dobivenim zadovoljni i spočitnuli vodstvu, da je premalo tražilo i premalo dobilo da u njihovu okviru možemo ostvariti i najdalekosežnije naše nacijonalne aspiracije. Danas, kad se laćamo posla, da dademo mrtvim slovima ugovora o mandatu duh života, kad teoriju primjenjujemo na stvarni život, danas shvaćamo potpunoma riječi našeg Wcizmanna, da nismo premalo dobili, već da se više boji, hoćemo li moći sve ono iskoristiti, što nam je dano, i iskupiti mogućnosti, koje nam se pružaju i koje nam garantira Savez naroda: potpunu slobodu u izgradnji Erec Jisraela kao židovske narodne domaje. Danas, kad valja riječ pretvoriti u djelo, treba da spoznajemo težinom najdublje savjesnost)? jače no dosada svu težinu odgovornosti, koju smo preuzeli na sebe pred vlastitim narodom i narodima svijeta, te poteškoću. koju valja da prebrodimo, dok ostvarimo bilo samo najčeđniji dio našeg programa. Znamo, da će najbolji i najplemenitiji sinovi našega naroda doprinijeti sve svoje sile za oživotvorenje svoga životnoga cilja i narodnog ideala. Ali kolikogod pojedinci bili požrtvovni, na kojegod žrtve bili naši pijoniri pripravni, ne će svom svojom ljubavlju i požrtvovnošću moči da privedu kraju djelo, koje su s toliko oduševljenja započeli. Danas svaki pojedinac u narodu treba da je najbolji i najplemenitiji. Za ovakove zadaće, kao što je preporod jednoga naroda, traži se više od požrtvovnosti pojedinog čovjeka, traži se saradnja cijeloga naroda. Za to je i organizacija Keren Hajesoda postavljena na takovu bazu. da treba saradjivati svaki Židov, da svaki doprinese svoj »measer«, desetinu u biblijskom duhu k djelu obnove Erec Jisraela. Za to se Kferen liajesod obraća na cijeli židovski narod pozivom na što intenzivniji rad, na što veću požrtvovnost. Traži od svakoga, da se stavi u službu velike ideje narodne obnove, da svaki istupa, da svagdje propagira cilj i svrhu ovog fonda, te da mu nadje novih prijatelja. Jasno je, da će organizirani cijonisti u prvom redu biti dužni da primjerom prednjače, da dokažu djelom svoju požrtvovnost, da obilatim prinosima u shvaćanju važnosti ove institucije povuku sa sobom one. Što krzmaju. one. što nemaju snage, da se otkinu od svoje imovine, pa da prodre svijest. da nikad nije novac dobio veću posvetu. da nikad nije bio stvaralačkiji za cjelinu i za spas duše svakoga, no sad. kad gradi sigurniju domaju narodu i đa tako potaknu druge, da slijede njihov primjer. A što traži od nas Keren Hajesođ? Traži od nas da doprinesemo malu žrtvu od svoje imovine, da uplatimo narodni porez, po starim našim biblijskim propisima, po kojima su Židovi u Erec Jisraelu davali deseti dio svoga priroda s polja. Traži se od nas prinos, da njime omogućimo veliko djelo obnove zemlje i naroda. Kraj današnjeg bijednog stanja
židovskoga naroda, gdje je pretežiti dio velikih židovskih masa na istoku Evrope usljed neprestanih pogroma, ekonomskog bojkota i političkih trzavica na rubu propasti, podeseterostručila se obveza sretnijeg dijela naroda, da namakne velika sredstva, koja traži vodstvo cijonističke organizacije od židovskoga naroda za ispunjenje velikih zadaća, koje treba da izvršimo. O tome zavisi sve: viša egzistencija jedne zemlje i jednoga naroda. zgoljni život proganjanih, izglad njelih, übijanih i skvrnjenih masa, o tom« i to, da li će uspravna ostati muževna samosvijest, koju je ideja cijpnizma stvorila. Jedna ideja, kad stoji pred ostvarenjem. treba da se ostvari ili će umrijeti. Biti ili ne biti! to je pitanje za židovski narod. I nitko od nas u to pitanje ne smije unijeti ni mrve sumnje! Nikakva skepsa sad. kad stojimo pred djelom! Dvađesetitri godine političkog cijonizmia bili smo vedri i veliki po svojoj nadi. Ali dvađesetitri godine govorili smo sebi: Im en ani li, mi li, v’ im lo efšar, emotaj? Mesijanska vjera može da se ispuni, ako svaki pojedinac bude svjetlo u sebi osjećao, da se po njemu treba da ispuni mesijansko iščekivanje!
Generalni sekretar Keren Hajasoda u Zagrebu
Dne 16. septembra stigao je u Zagreb g. Leo Hennann. generalni sekretar Keren Hajasođa, sekretar svjetske cijonističke organizacije i član njezina velikog akcijonog odbora. Q. Hermann provadia sada u zemljama srednje Evrope organizaciju za Keren Hajasođ. Na sastanku, koji se poslije podne toga dana održao s užim krugom, a kojemu su pribivali osim članova R. O upravitelj palestinskog resora Dr. Wcrber, član zemaljskog odbora Gustav Seid em a n (Prijedor), g. Juda Branđeis iz Novog Sada. predstavnici nacijonalnih društava u Zagrebu i drugi uzvanici, razložio je g. Hermann, nakon pozdrava po Dru. I.ichtu, aktuelne radne j)robleme cijonističkog vodstva. Ističe, da pismeni izvještaji o londonskoj konferenciji ne daju potpunu sliku dogadiaja, pa je zato stigao, da dade usmene informacije. Naglašavajući važnost momenta u kojemu se nalazimo, osvrće se u kratko na prošlost. Prije dvije godine. kad su predstavnici cijonizma iz evropskih zemalja stupili u egzekutivu, zatekli su povoljan položaj u političkom pogledu. Praktički se u to doba nije moglo raditi oko organizacije budućega rada. Sto je vodstvo u političkom pogledu uradilo, to je ogromno djelo, najpače, ako uspjeh mjerimo sa zaprekama, koje su nam se stavljale i sa židovske i s nežiđovske strane. Valjalo je nadvladati suprotnosti u stanovištu javnog mišljenja prema cijonizmu. Samo najčišći i najviši muževi shvatili su dionizam. Vojna uorava u Palestini bila je antisemitska. Valjalo je voditi borbu sa potajnim rovarenjem. a nismo smjeli tu berbu iznositi u javnost, već smo čekali, da će ipak svaki čas doći politički uspjeh. Kad se približavao San Remo, vojnička je upra-
2
»ŽIDOV« (HAJHUDO
BROJ 26.