Жидов

dužnost za Keren hajasod, zahvalio je Dr. Licht odličnome gostu i zamolio ga, da ponese sa sobom u London zahvalu Cijonista Jugoslavije vodstvu na neprocjenjivim djelima, što ih je izvršilo za židovski narod.

Iz židovskog svijeta

Tragedija židovskog naroda u Poljskoj Rat Poljske sa Rusijom imao je već od iskona kobnih posljedica po Židove u Poljskoj. Nikada prije nije bilo stanje njihovo tako očajno i beznadno. Porast militarizma te ratom nanovo probudjeni šovinizam u Poljskoj, koji nalazi u čitavoj štampi moćnog zagovornika i poticatelja, urodili su stanjem, koje je za Židove upravo katastrofalno. Ponašamo u slijedećim recima pouzdane izjave ugledne jedne ličnosti, koja je ovih dana stigla iz poljskih krajeva u Heč, glede stanja Židova u Poljskoj: Već od osnutka poljske države bilo je stanje Židova u njoj takovo, te se mislilo. da gofe i ne može već nastupiti. Zadnjih triju mjeseci medjutim prilike su se još znatno pogoršale. Prvašnji latentni pogrom prešao je u akutni. Židovi izvrgnuti su neprestanim, najužasnijim progonima i uništavanjima, a da su sami sasvim nemoćni i nesposobni, da išta učine protiv tog vječitog progna. Nije zasada loš sakupljen statistički nema detaljnih izvještaja Većina je gradova još pod vojničkom upravom, te civilne osobe ne mogu onamo da dodju, izuzev poljskih žurnalista antisemitskih novina. Ipak je uspjelo židovskim vodjama ondje, da bar iedan dio materijalija sakupe, koji je medjutim već sam dovoljan, da dokaže istinitost naše gornje izjave: da se Židovi u Poljskoj još nikada prije nijesu nalazili u tako očajnom i beznadnom stanju kao zadnjih mjeseci i sada. Ovaj od vodja mučno skupljeni materijal ne mogu naši političari u Poljskoj da iznesu u javnost. Novinstvo stoji pod najstrožom vojničkom cenzurom. U zemlji posvuda vlada militaristički teror. Židovsko novinstvo šuti, jer mu nije moguće da progovori I da obavješćuje. Tim više propagiraju i huškaju poljski protužidovski listovi. Za potpunomašnje shvaćanje ovih zadnjih dogadjaja i tadašnjih prilika u Poljskoj treba se ukratko sjetiti razvoja poljsko-židovskih odnošaja u zadnjim mjesecima. Odmah nakon povratka poljskog ministra predsjednika Orabskija sa konferencije u Spaa-u sazvao je isti komisiju, čija bi zadaća bila uspostavljanje medjusobnog sporazumka izmedju Poljaka i Židova. U ovoj su komisiji bili zastupnici svih stranaka i smjerova sjedne kao i sa druge strane, a predsjedao joj je i vodio je sam ministar predsjednik. U židovskim se krugovima odmah jako posumnjalo u uspješan završetak tih konferencija za medjusobno razumijevanje i sporazumak. Prve su dvije sjednice komisije bile ispunjene žestokim navalama na Židove I oštro vodjenim diskuzijama o židovskom pitanju. Naročito se sa strane Poljaka predbacivala Židovima nelojalnost. Dok je ova komisija još zasijedala i vijećala, opkolilo je vojništvo i oružništvo jednoga dana židovsku četvrt u Varšavi, započelo sa kućnim premetačinama i traže-

niem dezertera, odvuklo muževe od 50 do 60 Kotlina kao i nejaku .djecu od 12 do 13 godina, te je ove na taj način uhapšene ostavilo po dulje vremena u zatvoru; nekoji su ostali ondje i nedjelje. Kućne premetačine su dnevno nastavljene. Židovski su zastupnici komisije uložili protest protiv toga postupka, na što im je obećano sa strane vlade, da će se premetačine jednako obdržavati i po poljačkim kućama. Treća je sjednica komisije pokazala već više smisla i tendence za sporazumak sa Židovima. Židovsko se novinstvo počelo da podaje optimističkom shvaća-, nju. Poljska štampa medjutim prešutila je sasvim ovu sjednicu, ne spominjući je ni jednim slovom. Kućne su premetačine bivale dnevno strašnijima. Konačno se I vlada odlučila na izjavu, da će stati na krai tome i da će i na samu poljsku štampu djelovati u smjeru üblaživanja. Od svega toga ništa se nije održalo. Stanje je Židova ostalo jednako očajno i postale sveudilj sve nesnosnijim, a da nitko tome nije kušao da stane na kraj. Evo za ilustraciju nekoliko slučajeva: Na kolodvoru u Varšavi stoji mladić židovskog izgleda, odjeven po evropski. Na njega naleti nekoliko poljskih vojnika sa povikom: »Gdje ti je brada, Židove? Je si ,li je izgubio, ili prokriomčario?« i razrežu mu obraze. Drugi slučaj: U kasarni jednog varšavskog predgradja stoji nekolicina vojnika u kuhinji kraj lonca sa vrelom vodom, medju njima i jedan židovski vojnik. Najednom udje kapral s pbvjikom: -Djeco, zamočite Židova!« I vojnici zgrabe Židova i bace ga u vrelu vodu. Noću su ga pokopali, poljska oblast o tome šuti'. Ili ovo - Jednoga petka ovaj je petak sada poznat u onome kraju kao »krvđVi petak« odvedeno je jedno 20.000 Židova iz kuća i ulica na utvrdjivanie Varšave. Bilo je medju ovima 70 do 80-godišnjih staraca te 12-godiŠnje diece. Kršćana bilo je valjda jedan od sto. Pet dana čekali su tu bez jela i pića na posao. Peti dan u srijedu započela je konačno organizacija posla. Komandant dodje i zapovijedi kršćanima, da stupe naprijed. Bilo ih je u svemu jedno petdeset. Svaki je od njih bio odredjen za zapovjednika i stražara nad jednom kompanijom. Židovi pošalju na to komandantu zastupnika, koji u ime Židova izjavi, da li ne bi gospodin pukovnik obzirom na to, da je na žalost samo 50 kršćana nazočno, 1 od Židova kojega imenovao za stražara. 07* pukovnik prilijepi zastupniku radi ove izjave dvije čuške, sruši ga na zemlju, stade gaziti po njemu i pusti ga konačno ležati na zemlji. Mnogi su Židovi kod ovog posla poludili, mnogi umrli, mnogi oboljeli. U Sielcu ustrijeljeno je na jednu podvalu petorica Židova. Mnogo je Židova übijeno u mjestima Bialy, Ostrova i Wlodawa. Sve su to, kako rečeno tek nekolike činjenice, koje je uspjelo zabilježiti i ovjekovječiti. Raspoloženje je Židova posvuda užasno. Ne usudjuju se već mnogo tjedana na ulice, ne putuju na željeznicama. A poljsko novinstvo bjesni sveudilj protiv Židova i bodri na pogrome. Poljsko je židovstvo u potpunome i pravome smislu riječi »vogelfrei«, a pomoći ni od kuda.

Anketa o židovskom školstvu u Pragu. Koncem augusta održala se u ministarstvu prosvjete u Pragu anketa o židovskim školama. Osim nekoliko viših činovnika ministarstva prosvjete učestvovali su na anketi 3 zastupnika židovskog narodnog vijeća (dr. Singer, prof. Engl i Max Brod) i 3 zastupnika češko-židovskih asimilanata. Potonji pokušali su da prikažu židovskokulturne zahtjeve kao »reakcijonarne«, pa u svojim razlaganjima nisu prezali ni pred neistinama. Ministarstvo prihvatilo je riješenje, koje su predložili zastupnici židovskog narodnog vijeća, koje je samo provizorno riješenje. U riješenju ministarstva veli se, da postojeće židovske škole ostaju do definitivnog riješenja onakove kakove su bile. Ustrojenje novih škola podupirati će se, na su već osnovane škole u Pragu i Brrm. Velik je to uspjeh Židov, narodne misli i dokaz velike simpatije predsjednika Masarvka te češke vlade za židovskonarodnu ideju. Iz Litavske. Ministar za židovske stvari dr. S o 1 o v e j č i k, te dr. Rose nbaum i dr. Rahmilević pošli su u pratnji nekoliko suradnika ministarstva u Vilnu. Do časa, kad će da bude tranferirano ministarstvo u Vilnu, imenovat ćc se za kotar Vilnu posebni židovski opunomoćenik židovskoga ministarstva. 6. septembra bila je prva sjednica židovske općine nakon odstupa Poljaka, kojoj su pribivali ministar Solovejčik, dr. Rahmilević i dr. Roscnbaum. Solovejčik pozdravio je općinu u ime litavske vlade i naglasio želju vlade, da očuva prava narodnih manjina. Zaključen je raspis novih izbora za židovsku općinu. Na sjednici egzekutive židovskog narodnog vijeća u Kovnu vijećalo se o pitanju bjegunaca, učiteljskog seminara i konferencije narodnih banaka. U pitanju bjegunaca upućuju govornici, da nedostaju sredstva, te bi Litavska mogla postati glavno prolazište emigranata. Riješenje pitanja bjegunaca ne može da uslijedi od jedne zemaljske organizacije, već je to zadaća internacijonalne centrale za imigraciju. Za bjegunce, koji se nalaze u zemlji, treba prirediti veće sabirne akcije. Prema zaključku pripomoćne konferencije u Karlovim Varima zaključen je osnutak ureda za dječju skrb. Židovsko narodno viječe ima prema daljnjem zaključku da osnuje jedan učiteljski seminar, što ne tangira pravo opstanka privatnih seminara. Konačno je zaključeno, da se ima sazvati konferencija svih židovskih banaka u Vilnu, te da se ua ovu konferenciju -pozovu zastupnici svih židovskih kreditnih i financijalnih instituta.

Iz cijonističkog svijeta

Odredbe o useljivanju u Palestini. »Foreign Office« (englesko ministarstvo inostranih posala) izdalo je ovu odredbu za useljivanje u Palestinu: Dolazak u zemlju strogo će se kontrolirati i u lukama i na kopnenim granicama, kako to budu tražili uvjeti i potrebe zemlje. Imenovan je direktor useljivanja, kome će biti podređeni činovnici useljivanja u glavnim mjestima ulaska. Nikoja osoba, izuzevši izvjesne zvanične klase, ne će' moći da dođe u Palestinu,

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 26.