Жидов

bude am haarec. Takovi smo bili, takov: smo i takovi ćemo ostati. To je naša stoljetna boljetica, koje ne će moći izliječiti ni* amerikanska »Hadasa«. Amerikancf otklanjaju svaku odgovornost za rad u Palestini, jer nemamo novca. Jedva mi je uspjelo uvjeriti ih, da nigdje ne postoje škole bez subvencije i da bezuvjetno moramo novim imigrantima naći posla. Odobrena nam je za te svrhe subvencija. Eto to je naš položaj. Proživjeli smo već mnogo kritičnih časova, tako Ugandu. vladu Džemal paše i jeruzalimski pogrom, ali nikad nismo zdvajali. Sad nam nedostaje tek novca, a ja sam uvjeren, da ćemo ga naći. Doći će i opet Amerikanci a i drugi priteći će nam u pomoć. Moramo tek da jačamo našu poziciju, da se sjedinimo, da prema vani sačinjavamo jedinstven front. Nastaviti ćemo rad, prilagoditi ćemo se našem položaju da popravimo pogreške londonske konferencije. Vi znate, da u Palestini nema sutona: dan i noć slijede jedan za drugim, uspon, zalaz i opet odmah uspon. Mi smo sad u vrijeme zalaza, no doskora doživjeti ćemo uspon, uznašanje duha. (lovor Usiškinov ostavio je dubok dojam i svi daljnji govornici u shvaćanju ozbiljnosti časa izjavili su se za krajnje naprezanje energija. Na sjednici prihvaćena je jednoglasno ova rezolucija: Vaađ hazmani traži, nakon saslušanja izvještaja Usiškinova o teškom položaju, od vodstva cijonističke organizacije, da smjesta obavijesti sve organizacije i federacije, da prijeti pogibao propasti svim našim radovima u zemljT ida od njih traži napregnuče svih sila za rad. Vaad hazmani smatra neoprostivim grijehom, kad bi su ma samo ijedna grančica od grana živoga rađa u Palestini slomila i protestfra svom energijom protiv svakog pokušaja vodstva, da obustavi Tli skuči emigraciju u Palestinu, na koju smo tako dugo čekali. Vaad hazmani obraća se jišubu u Erec Jisraelu, da i on sa svoje strane nadje potrebita sredstva za nastavak kolo nizatomog rada .kojemu prijeti opasnost. Njegova je dužnost,.da primi imigrante 1 da im nadje posla. Vaad hazmani drži, da ie vaad hacirim dužan preuzeti odgovornost za namaknuće minimalnih sredstava. koja su potrebita za nastavak kolonizatornog rada, bilo na polju poljodjelstva, odgoja i jačanja te uzdržavanja imigracije. Pošnmljenje Palestine. Židovski Narod. Eond je prema rezoluciji cijonističke organizacije, da se Herzlu podigne trajan spomenik sađjenjem šume, koja će nosit! njegovo ime, osnovao 1904. fond za drveće. Sa sađjenjem je počeo 1908. ali do rata u čednoj mjeri. Masline su zasadjene na posjedima Ž. N. F-a u Huldi i Ben-Džemenu. Nakon osvojenja Palestine počelo se u velikoj mjeri sa pošumljivanjem. Potrebne priprave izvršio je agrikultumi i kolonizacijom departman Cijonističke Komisije. Prošle su zime pošumljene pješčare Nahlat-Jehude. močvare Merhavije i Kmereta i goleti Bendžemena i Hulde i u koloniji Beer-Tovia. Oko 600.000 drveta zasadilo se prošle zime.

Iz Jugoslavije

Iz tajništva S. C. J. Nakon četirimjesečnog vršenja službe povjerenika Židovsko« Narodnog Fonda i radnog tajnika S.

C. J. ostavlja Zagreb sumišljenik g. Mihael L e v i. R. O. duboko žali, što je nemogućnost, da se njemu s njegovom gospodjom nadje u Zagrebu stan, a opasnost, da izgubi stan'i u Sarajevu, skrivila. te R. O. gubi savjesnoga, požrtvovnoga i stvari potpuno predanoga saradnika. koji se za kratkog vodjenja posala snašao u obilje posla, koji je imao da savlada. Želeći Mihaelu Levy-u svako dobro mi smo uvjereni, da će u Sarajevu jednakom predanosti služiti našoj stvari u prvim redovima pokreta. Povjereništvo Ž. N. F-a vodit će odsele prvi tajnik S. C. J. Rikard H e r z e r. Mjesnim cijonističkim organizacijama. Jakob W o I f r a m, 40 godina star. trgovac. poljski državljanin, putovao je sredinom mjeseca maja u trgovačkom poslu iz Wiena kroz Jugoslaviju u Bukarešt. Od onda mu se zameo trag. Umoljavamo sve M. c. 0.. da nas u slučaju, ako im je štogod o spomenutom poznato, o toni izvijeste. Navodno je izašao u Sisku, jer je na tamošnjoj stanici imao nešto robe. koju je htio sobom ponijeti. . Tajništvo S. C. I. I Karlo Rosenthal I Iznenada zateče nas potresna vijest q smrti našega prijatelja Karla Rosenthala. Umro je početkom septembra u Beču. gdje je tražio lijeka teškoj bolesti, za koju smo mislili, da ju je već davno prebolio, tako je zdrav i krepak izgledao naš vjerni Rosenthal. Bezuslovna vjernost bitna je značajka toga čovjeka, koji je, kad se cijonizam u nas pojavio, još kao đak trgovačke akademije u Zagrebu bio jedan od naših najboljih i najpožrtvovnijih drugova. Kašnje je po zvanju boravio u Petrinji, možda jedini ondje, koji je nosio zastavu svoga naroda. Odijeljen od ognjišta cionističkoga života on je ipak bio neprestano u živoj vezi i zajednici s nama. Vršio je svoju dužnost pokušavajući da raspršuje predrasude protiv židovskoga narodnoga pokreta u lokalnim novinama. Dolazio je revno u krug naših drugova u Sisku, koje je svojom harmoničnosti i vedrinom bodrio, držao im predavanja i govore. Nije bilo zemaljskog Saveznog Vijeća, u kome Rosenthal ne bi bio učestvovao. Bio je jedan od onih, koji su cijeli svoj karakter i cijelu svoju plemenitu ličnost zalagali za stvar, koja im je bila nada sve lijepa, velika i čista. Umro je prijatelj s krasnom dušom. Spominjat ćemo ga uz najčišće, najžarkije naše pokojnike: starca Natana Landau-a, Hermana Lichta, Johanana Thaua. dra. Scheina. dra. Otona Goldsteina, s kojima se znao i s kojima je zajedno bio radio u danima početaka našega pokreta i ustrajao. dok nije nečujno, kako je životom prolazio, otišao od nas u kolo onih divnih naših pokojnika .... Je li im ponio poruku, da je ovdje ostavio dosta dostojnih, koji će poput njih, ostati vjerni do smrti? Dr. A. L,' I Oto Spiller i Kr. kotarski upravitelj u Sv. Ivanu Zelini poginuo je tragičnom smrti kao žrtva savjesnog i revnog vršenja zvanja prigodom zadnjih seljačkih nemira, te je u petak.dne 17. septembra sahranjen na židovskim groblju u Zagrebu. Na sprovodu zastupali su zemaljsku vladu ođjelni predstojnici prof. dr. B a za 1 a i dr. M a r k u 1 i n. šef policije dr. Zimpermann, R. O. zastupao je član akcijonog odbora dr. Aleksandar L i c h t. a i sve druge oblasti poslale su takodjer svoje zastupnike. Pokojni Spiller bio je prvi Židov, koji je imenovan kotarskim upraviteljem. U svojoj službi bio je vazda nadasve korektan, savjestan i revan, te je usljed toga stekao simpatiju predpostavljenih oblasti i u mladim godinama dovinuo do mjesta kotarskog upravitelja. No gdjegod je služio. uživao je radi čestitosti svoje i štovanje pučanstva, pa je našička bogoštovna općina na vijest o njegovoj smrti priredila žalobnu službu božju. Kao Židov

spadao je medju svijesne, koji se doduše ne ističu, ali se zato odlikuju dubljinom svoga uvjerenja, te nikad nije tajio svoju privrženost cijonističkoj ideji. U njemu gubi ugledni naš sumišljenik g. sudbeni vijećnik Spi 11 e r u Bjelovaru sina, te se naša sućut obraća teško pogodjenim roditeljima. CUonistički pokret u Vojvodini Židovi u pokrajinama Jugoslavije, koje su po pravu odcijepljene od Magjarske, nijesu se mogli oteti silnom zahvatu židovskog narodnog .pokreta svih zemalja. A nije u njih ni bilo volje, na očigled nečovječnog i kulturno najnižeg, zločinačkog postupka sa Židovima u njihovoj bivšoj »materinskoj« zemlji, da još ma sićušnu sklonost goje prama magjarskoj državi, koja se pokazala nečuveno nezahvalnom prema važnom dijelu svoga pučanstva, koji je nažalost kroz decenije u glavnom reprezentovao kulturu magjarskog naroda. Duševno do kraja eksploatisni, bačeni bi napokon Židovi nemilosrdno u zvjerske šake »probudjenih« magjarskih krvnika, te oštećeni i osakaćeni, čekaju na valjda još krvavije iduće dane. Naši vojvodjanski Židovi revno prate cijonistički pokret, te svagdje, gdje su u većem broju, priredjuju uspješne narodne skupštine pod uplivom cijonista iz krajeva, koji već pripadaju Savezu cij. Jugoslavije.. Inicijativom braće Brandeis iz Novog Sada. te uspješnim radom priključiše se Zombor, Zenta, Veliki Bečkerek. Vršac, Adu, Mohol, Petrovac i Subotica, te u svakom od ovih mjesta osnovana mjesna organizacija, a po negdje im je uspjelo uvoditi kurz z« učenje hebrejskog jezika. Dne 5. septembra održana je skupština u Pa nče v u. Većina židovskog gradjanstva bila je prisutna, te je upravo na sjajan način rnanifestovala narodnu volju pančevskih Židova. Skupštinu je sazvao i otvorio advokat g. dr. Po 11 ak, koji je stranim gostima već pri dolasku ladjom u Pančevu priredio osobito srdačan doček. te ih dopratio u ukrašeno dvorište hrama, gdje je općinstvo već bilo na okupu, a iz mladih grla zaorila Hatikva. Na pozdravni govor predsjedatelja odgovorio ie hrvatskim jezikom g. dr. Arnold S c h 6 n iz Zemuna i osvjetljio značajnost nacijonalizma po Židove u demokratskoj Jugoslaviji. Zatim govoriše g. Jehuda Brandeis o povijesti i značenju cijonizma i g. Bar Oiora Brandeis o židovskom nacijonalizmu, o slobodi jezika 1 narodnosti na temelju principa slobode l pravde u smislu St. germainskog ugovora. Havera Šarika Ko h n iz Novog Sada upravila je na židovske žene i djevojke plamene riječi, kojima ih je oduševila i sokolila na najraniji odgoj djevojke u židovskom duhu. Nakon održanih govora, koji bijahu popraćeni velikim oduševljenjem, konstituirala se mjesna cijon. organizacija i narodno društvo. Za predsjednika bi izabran g. dr. Po 11 ak. za potpredsjednike: gosp. H e r z 1 i prof. Darvaš, za tajnika gosp. S t e i n, za palest. povjerenika i za nar.. fond g. Abra h a m. Tom prilikom držao je prof. Darvaš značajan govor o zabludi magjarskih Židova, bivših »kulturtragera« agramo-feudalne, pokvarene i reakcijoname magjarske gospode. Radošću spominjem konačno govor samoga predsjednika židovske bog. općine, liječnika g. dra. Oonda, koji je priznao, da ie vazda radosnim srcem pratio židovski narodni pokret, i da je sretan, što je riješen vanjskih spona, koje ga prtječiše. da slobodno kliče: Židov sam. Kao takav traži u prvom redu učenje hebrejskog jezika. Društvu pristupiše na licu mjesta preko 150 članova sa prinosima od ukupno 25.000 kruna za židovske narodne svrhe. Požrtvovnost Pančeva neka služi drugima, u darovanju zaostalim općinama za primjer. Iste nedjelje, dne 5. septembra, osnovao je zemunski nadrabin dr. Ur b ach cijonlstičku organizaciju u Sta-

6

»ŽIDOV« (HAJHUDIV

BROJ 26.