Жидов

€L Posao bi u tom slučaju započeo n martu 1921., a trajao bi jedno tri godine. Pri gradnji bilo bi zaposleno 1000 radnika I namješetnika. Sitne vijesti. Palestinska vlada preduzimlje organizovanje židovske legije. Odredjeno je uvrštenje novih 500 leglonaša. Na jom kipur molio je Hcrbert S am u e 1 u bogomolji sefardskog sirotišta. Proboravio je sav dan u hramu, gdje je : pozvan k tori. Kratku stanku izmedju musafa i minhe sproveo je Vrhovni komesar u kući gosp. Borochova, kamo se je upu tio i u veče iza dovršene službe božje, da se iza pošta Samuel je strogo održao oostnl dan okrijepi čajem i slatkišem. 6. septembra iskrcalo se u Jafi 256 kalucim i halucot. Osim toga prispjelo ie mnogo židovskih obitelji dijelom da se stalno nastane, dijelom u svrhu posjeta. Kod gradnje 500 vojničkih baraka za stalne vojničke straže u sjevernoj Galileji zaposleni su velikim dijelom židovski useljenici, za čije su ukonačenje podignuti šatori. 12. septembra prispjelo je poslijeđajib 84 židovskih bjegunaca sa Korzike u Haifu. Sveukupno vratilo se 625 bjegunaca sa Korzike u Halfu. Kako javljaju iz Jafe, proslavljen je ondje završetak gradnje širokoprugne željezničke linije. Jafa-I.ud i otvorenje iste. Sir Herbert Samuel vodio je prvi ▼lak od Luda do Jafe. gdje je bio svečano dočekan od vojnih i civilnih dostojanstvenika. Cijonistička je komisija izdala prvi vodič kroz Palestinu ha hebrejskom jeziku. Knjiga broji 244 stranica, te je snabdjevena mnogim geografskim kartama i ilustracijama. Sir Herbert Samuel posjetio Je arapsku naseobinu Abu Obos u pratnji Usiškina. Meyuhasa i dra. Thona, te ie bio veoma srdačno pozdravljen i primljen od svih arapskih šejkova okolice. Na govor komesara odgovorio je u ime sakupljenih Šejk Ahmed Aluzi. zahvaljujuć engleskoj vladi ne imenovanju Sir Her berta Samueia za High Comisionara Palestine, pod čijom se je upravom zemlja opet počela dizati. Prinosi za Židovski narodni fond n mjesecu augustu 1920. U mjesecu augustu 1920. sabrano je u korist Židovskog narodnog fonda iznos od K 25.215.4. 4. te lome dopriniješe: Mesopotamija L 10040 Amerika S 24.591.90; Shangai L J 890.12.0 i Frs. 1500. ; Argentinija Arg. S 18.04815; Engleska L 1736.7.5: Poljska poli. Mk. 562.829.01; Njemačka Mk. 115.060.36; Palestina egip L 379 i L 100. —; Cehoslovačka čehs. Kr. 86328.69; Istočna Galicija polj. Mk. 310.543.11: Holanđija hol. for. 2.129.96; Austrija K 124.701.42; Jugoslavija K 102.621.22; Švicarska Frs. 2329.79; i Mk. 84 50; Zapadna Galicija Kr. 65.432.70; Egipat egip. L. 68.142: Litavska (VVilna) polj. Mk. 26.000. i L B.—; Danska danskih K 1000.— Tunis Frs. 1560.10; Bukovina K 22.846. ; New-Seeland L 20.—; Lithavska (Kowno) Mk. 2.023.80. Iz Jugoslavije Poziv konferenciji palestinskih povjerenika. U smislu 11. točke odredaba ta pal. komesare sazlvUemp ovime konte-

renciju palestinskih povjerenika, koja će se obđržati u Zagrebu dne 24. oktobra u 9 sati prije podne. Upozorujemo g. p. k., da je ova točka statuta u dogovoru sa R. O. tako promjenjena, da konferenciji p. k. smiju pribivati samo p. k. ili članovi pal. komisije sa pravom glasa i savjeta, dok eventualno delegirani zamjenici nemaju ta prava. U interesu prišteclnje troškova poželjno je, da g. p. k. preuzmu i mandate za Savezno Vijeće, koje će se obđržati dne 25.. 26. i 27. oktobra, tako da budu ujedno i odaslanici na godišnjoj konferenciji. Da se uzmognu u Zagrebu pravodobno nabaviti stanovi, molimo g. p. k. da nam ime i broj delegata jave brzojavnim putem najkasnije do 20. oktobra na naslov Dr. VVerber, Bos. Brod. Dnevni red konferencije p. p. je slijedeći: 1. Izvještaj o izvedbi zaključaka, koji su stvoreni na zadnjoj konferenciji, drži šef P. U.; 2. Tajnički izvještaj o administraciji i blagajnlštvu; 3. Debata. 4. Kratki izvještaji pojedinih p. k. o svom djelovanju ;5. Ustanovljenje zaključaka. koji se imaju podastreti Saveznom Vijeću: 6. Diskusija o zaključcima, koji su predloženi Londonskoj Centrali i ustanovljenje novih zaključaka 7. Predloži. Palestinski ured. . Upozorenje delegatima za Savezno Vijeće. Ponovno upozorujemo sve delegate. da pravodobno brzojavno najave dan dolaska radi dodjeljivanja stanova. Na željezničkoj stanici neka se svaki delegat prijavi kod odbora za ukonačivani*: delegata na peronu kod trafike resp. prodalo novina. : Delegati i gosti dočekuju se samo na državnom kolodvoru. Ko dolazi na južni kolodvor mora sc prijaviti ili na državnom kolodvoru ili u prostorijama Saveza, Ilica 31. Delegati imaju ponijeti sobom vjerodajnice, a mjesne organizacije imaju priposlati zapisnike o izboru, jer se u protivnome siuČaju ne će ovjeroviti mandat dotičnog mjesta. Tajništvo Saveza Cijonisla Jugoslavije. Dolazak odličnih gostiju na Savezno Vijeće. Generalni tajnik svjetske cionističke organizacije, g. S. Landmann, te sekretar Keren Hajesoda za centralnu Evropu g. Jullus Berger, najavili su svoi dolazak na Savezno Vijeće. Isto tako javio je tajnik Povjereništva Ž. N. F. u Haagu g. Adolf P o 11 a k, koji sad boravi na agitacijcnom putovanju u Rumunjskoj, da će po mogućnosti nastojati da pribiva našem Saveznom Vijeću. Velika protestna skupština Židova u Sarajevu. Povodom naredjenja ministartiše zakon o izboru narodnih poslanika stva unutrašnjih djela, kojim se interpre-BJđ 3OOJOqZI 3Aopi£ t?AB§I| l[osf ‘UTJBU BU va. održana je dne 14. oktobra o. g. u Sarajevu protestna skupština u »Društvenom DomiK. Skupština bila je veoma brojno posjećena. Sakupilo se oko 2000 punoljetnih gradjana, medju kojima je bilo i mnogo uglednih gradjana nežidova. Više sarajevskih listova izaslalo je svoje izvjestitelje. Iza otvorenja skupštine po g. Abrahamu Majeru Altarcu uze riječ predsjedatelj skupštine g. inž. I. Sumb u U te Je u kratkom govoru prikazao svrhu skupštine. Izmedju ostaloga rekao je. da su Jevrejl Bosne i Hercegovine uvijek živjeli u slozi sa svojim sugradjanima. da vlasti nijesu nikada poduzimale mjere, uperene protiv Jevreja, a sada nakon oslobodjenja otadžbine u eri demokracije i slobode naredjuiu vlasti iznimne mjere protiv njih uskraćujuč im najelementarnije državljansko pravo Dtavo izbora, !Ipće da ih degraduju na gradjane drugog reda. Kada treba bra-

niti državu, uzimaju se njihova braća i sL novi na vojnu dužnost. Tu nema nikakove razlike izmedju Jevreja i nejevreja. Isto se dešava kod podavanja poreza i daća kao i vršenja ostalih grad j a n sk i h dužnosti. Ali kad se radi o uživanju prava, ouda im se ova uskraćuju. kršeći zakon, koji im ta prava garantuje. Zakon ne pravi razlike izmedju Jevreja i nejevreja. Ministarstvo pak stvara razlike naredbenim putem i briše ih jednini potezom pera iz biračkih spiskova. Toga ne će i ne mogu Jevreji da šutke dopuste i zato su se sastali, da glasnim protestom dignu svoj glas protiv ovakove nepravde. Svoj govor završio je pozivom na prisutne da svladaju svoju uzbudjenost, jer da ova veličajna manifestacija sarajevskog jevrejstva za obranu državljanskih prava mora da bude ozbiljna i dostojna. Pređsjeđateljevi izvodi primljeni su burnim odobravanjem. Iza toga su govorili gg. dr. Jakov K ai on. Mihael L e v y i inž. Grof, te dr. S. Pinto, koji je nakon oduljeg razlaganja predložio na prihvat slijedeća rezoluciju: »Jevreji grada Sarajeva sakupljeni na velikom narodnom zboru u Društvenom Domu u Sarajevu dne 14. oktobra 1920. svom odlučnošću protestuju protiv nezakonitog naredjenja Ministarstva Unutrašnjih Djela, koje im uskraćuje temeljno gradjansko pravo pravo izbora za Ustavotvornu Narodnu Skupštinu. To naredjenje ne samo da vrijedja moderna demokratska načela, na kojima treba da bude poput ostalili kulturnih država sazdana naša proširena otadžbina, što više ono se kosi i sa Jasnim slovom zakona sa člankom 9. izbornog reda kako Je primljen u Narodnom Predstavništvu. Iz tog zakona jasno proizlazi, da pravo glasa imadu svi državljani bez razlike plemena i jezika, što je i posve naravno, jer clržavllanska prava nijesu vezana za narodnost. Jevreji protestuju protiv toga, da bi se pravila ma kakova razlika izmedju njih i ostalih državljana naše kraljevine, tc smatraju teškom povredom naredjenje. kojim se za njih statuiraju posebne predpostavke za uživanje najelementamijeg državljanskog prava. Ne nalazeći za potrebno posebno naglašavanje svoga domoljublja prema rodienoj grudi, za koju se ćute isto onak* kao i ostali sugradjani čvrsto 1 istinski vezani dugogodišnjim tradicijama 1 dubokom ljubavlju. Jevreji svih zemalja nc prose i ne traže nikakovo pravo ov* im se i onako ne može na temelju postojećih zakona osporiti nego jednodušne i odlučno zahtjevaju, da se vrši zako« primljen u Narodnom Predstavništvu 1 sankciionisan Regentovim potpisom. Dižući svoj glas protiv pokušaja da nekompetentne vlasti jednostavnim naredjenjima očigledno Krše zakon i time stvaraju opasan precedens pri primjenjivanju zakona u našoj kraljevini. Jevreji grada Sarajeva traže, da se bezodvlačne opozove nezakonito naredjenje Ministarstva Unutrašnjih Djela.Ta rezolucija primljena je jednoglasno uz burno odobravanje, pa će prepisl rezolucije biti dostavljeni g. Ministri Predsjedniku, gosp. Ministru Unutrašnjih Dela. g. Predsjedniku Državnog Saveta 1 g. Predsjedniku Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu. Na to je predsjednik g. inž. Sumbul zaključio skupštinu. Makso Auerbach. Dana 11. o. mj. preminuo je na tragičan način naš vrli sumlšIjenik Makso Auerbach. upraviteH spedicljonog i trgovakog d. d. u Bos. Brodu. u dobi od jedva 32 godine. Makso Auerbach bio jc član odbora mjesne cljon. organizacije u Bos Brodu i već obzirom na svoj odgoj kao gallčki Židov uvjeren cijonista. Bio je jedan od onih. koji su uvijek pripravni poraditi za sveti cilj i promicanje nastojanja za uzvl*Senu stvar.

7

»ŽTPOV« #!AJHI>DB.

BROJ 29.