Жидов

ŽIDOV

GIASUO-ZA- PITANJA -Zl DOUSTVA

Vršimo dužnost

A. L. Tek što je godišnja konferencija u Londonu zaključila načela “ osnivan je »K e r e na-H a j e s o d«, Židovi su u Palestini dali za nj 100,000 engleskih funti. Palestina broji svega najviše 100.000 Židova, sa ženama i djeeom. Od toga se oko 20.000 njih bavi produktivnim radom. Ostalo su neproduktivni užitnici haluke. U Palestini nema bogatih Židova. Ko ne živi od milašte, živi od rada svojih ruku, zavisi o blagonaklonosti prirode, koja često uništava plodove rada sušom, skakavcima, nerodicom. 1 rat je ljuto haračio Židovki™ kolonijama. Pljačke na Pesah ove godine uništile su mnogo židovsko imovine. Židovi u Palestini prebogati su idealima, a siromašni imetkom. Ideali stvaraju čudesa. Samo ideali izbili su onaj maksimum požrtvovnosti, koji se izrazio u brojci od 100.000 engleskih funti tako reči iz‘ničega. To nije »measer« od imovine i dohotka, več puno vise. ('ijoniste! Vi opet dobiste prilike, da se divite. Doista; divota je, od koje vam se duše ispunjaju punim, žarkim sunčevim svjetlom, što no obasjava grudu Praotaca, a na njoj mladost, koja je prezrela karijere, akademske stupnjeve i gomilanje blaga, pa radi na zemlji milujući je i sraštavajući se s njome, pa iaše i igra i pjeva, pa umire od razbojničke puške i od malarije. Divota su ti grobovi, koji živu u južnjačkom sun-1 evu žaru. Divno Ii je to pijonirstvo, kojemu je osjećaj oslobodjenja od nedoS tojnosti galuta dao snagu pregaranja, u kojemu uživaju, oslobodjeni od verigu vezanosti s punim loncima misirskim ' zlatnim teletom. Vi se divite, cijoniste. I hoćete, da izmedju se jedan drugome vjerujemo, te nara novi jišub nije nešto izvan nas, čemu se na distanci ju divimo, veo da je u nama i da nas zanaša: i ra i, te *mo prostorno izvana, da smo u zahvalu novoga jišuba. A čini? Gdje suT Je li izmedju na*ih lozinki i naših čina potpuna suglasnost? Nije li to sitni, egoizmom svagdašnjosti vezani galut, koji se stavlja kao brana izmedju lozinke i čina, te pokadšto ne da, da nesputano, nesavladl-

vo provali i teče žarka rijeka zanosa, da natapa i oplodjuje njivo naroda? Hoćemo li nakon decenija zajedničkoga koracanja k cilju, vjerujući jedan drugome u njegovo htijenje hoćemo li, da nas sad, kad treba ispunjati zavjete, razdvaja sumnja i da jedan drugoga razočaramo! Drukčije smo kroz sve to vrijeme sebi zamišljali misiju, što je imamo u narodu. Ovako: kad dodje čas ostvarivanja, da predamo sebe cilju bez ustezanja i bez oklijevanja. I mi, te ostajemo prostorno u galutu, da spoznamo, te je obnova u zemlji otaca i naša obnova. I da ima jedan visi egoizam ncgalutski, nehelotski, nevezani maljušnošću: egoizam ćudorednog samoobdarivanja bogatstvima budućih dana, što u predosjećanju već živu u nama i ispunjaju dušu dragocjenim zadovoljstvom, te smo ispunili dužnost prema sopstvenom svome biću ispunivši je prema zajednici. Zato, cijoniste, treba da koracamo još dugo kao pijoniri pred narodom, svaki od nas čist i bezuvjetan u ispovijedanju, u ispovijedanju, koje se očituje u činu. I sad, kad u svoj spoznaji ogromne težine odgovornosti treba da se odazovemo pozivu, da damo za Keren-Hajesod, mi sebe radi moramo dati, što od nas traži ne vodstvo, ne organizacija, nego istorijska nužda našega htijenja: obnova naroda, ćudoredna obnova i spasenje časti svakoga od nas i cijeloga naroda. Ne krzmajmo! Pijoniri treba da smo. Sve Židove treba da pozovemo na djelo. To se ne radi lozinkama. Samo čini izbavljaju, rodjeni iz duboke, neograničene duševne predanosti cilju naših čežnja. Njima ćemo da izbavi jamo sebe iz skučenosti u širinu i dubinu obno% e. Onda tek možemo da pristupamo ostaloj braći u Izraelu s pozivom, da idu s nama, da daju i da pomognu kođ zidanja. Cijoniste, vi ne ćete dati, da u času djela stanemo gubiti vjeru jedan u drugoga, vjeru, koja nas je medjusobno jačala Vi znate, da put k obnovi vodi kraj bezdna, u koje može da se survaju tekovine tisućljetnih ideala, ako naš jaki, svjesni, puni i ravni korak smalakse

od krzmanja: ako nas sad, na meti, zahvati omaglica od veličine zadatka, koje imamo da izvršimo.

Izbori za židovsku općinu zagrebačku

Na 12. decembra i narednih dana birat će članovi zagrebačke židovske općine novo predstojništvo i općinsko vijeće. Ovaj dogadjaj ima više nego lokalno značenje i zato treba da se s njime pozabavimo. Tečajem ovih godina iza prevrata zagrebačka se židovska općina može podičiti, da se nije dala nimalo pokolebati u svome miru. Njezina većina umje a je odolijevati zahtjevima vremena jednako kao i zahtjevima osviještenoga židovstva. Ona je suzbijala zahtjeve vremena »interesima« židovstva, a zahtjeve židovstva obzirima na vrijeme i prilike. Ta je većina, u glavnome, bila dakle negativna. Ona je, ma da u njoj sjedi dobrano dobrih Židova i ljudi, podlegla uzrujuosti od izaprev ratnog pljačkanja i privoljelja besavjesnom poznatom novinskom napadaju na cijoniste, na koji je dobila doličan odgovor, najpače od beogradskih jevrejskih općina. Ona je, u tjesnogrudnom afrontu protiv svega, što je iole židovski akcentuirano, slala na kongres radi Saveza općina izaslanike, koji su dokazivali danas!—da je naše jedino ispravno ime Izraelićani, ma da je to ime , u svagdanji »profani život« uveo tek antisemita N apoleon; dakle ne Jevreji, ne Židovi. Ona se opirala vjerskim proslavama velikih đogodjaja i uspomena savremenog židovstva ne cijonizma, veđ doista cijeloga židovstva, i prelazila je na dnevni red bez ijedno riječi protesta preko užasnih klanja i progona Židova, dok je u isto doba nežiđovski kulturni svijet protestovao. Ovo su pojave, koje karakterišu vodstvo zagrebačke židovske općine. Ne svu njezinu većinu, nego »duševne vodje« njezine, koji su, stvorivši klub većine, umjeli »disciplinirati« svoje pristalice tako, da moradoše glasati po zaključku klupske većine, ma kolike mu pojedinci u duši bili protivnici. Senatores boni viri , . . Valja ipak priznati, da su se tu i tamo davale poneke koncesije probudje-

GOD. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. X * - —•••• RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ........ $ . t- ■ , _ _____ , •

ZAGREB 1. prosinca IS2O. 21. kislev 6681

PRETPLATA « GODIŠNJE K 60- —, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOG ........ K 15-—POJEDINI 8R.2 K.*— IZLAZI TRI PUT MJESEČNO. ••••—•

BROJ 33.