Жидов
Izgradnja židovske Palestine.
Na cijonističkoj konferenciji, koja se održala u Manchesteru 9. prosinca pod predsjedanjem engleskog ministra za javne poslove, Sir Alfreda Monda, izrekao je predsjednik cijonistiekc egzekutive dr. Weizmann slijedeći govor: cNajprvo o pitanju granica Palestine buduće će granice biti rekao bih one, koje ćemo mi da stvorimo. Kakove god bile teritorijalne medje danas a ne ću da tvrdim, da ćemo dobiti sve ono, što zahtjevamo one će se proširiti, kada će Židovi poći u Palestinu i dizati one krajeve. Granice će se svakako povući tako, da će sve sadašnje židovske kolonije biti unutar granica britanske inandatne sfere. Ja se nadam, da će ono biti takove, da će u tu britansku mandatnu sferu pasti vodene snage, koje su nam najpotrebnije. Sumnjam, da li ćemo dobiti na istoku granice, koje želimo da li će sjeverni Gilead dospjeti u naš posjed. Ne sumnjam pako, da će razvode Jannuka, koje je toliko važno za irigaciju za Palestinu biti rezervirano. Možda to nije Bog zna što ali Vas podsjećam na jedno: Gdje smo stajali 1917? jesmo li onda imali izgleda na Jarrank? Danas imamo da dovedemo u našu Palestinu tri ili četiri milijuna Židova: učinimo to i nadajmo se i nadalje! Nitko ne može da kaže, da je ono, što smo postigli, dobiveno na lak način. Pokrenuli smo nebo i zemlju, da dodjemo do našega cilja. Kada bi mogli da izdajemo plavu knjigu o našem radu, ona bi pokazala uvjerljivije nego ijedna kakovi su napori bili potrebni da postignemo ono, što smo dosada stvorili. Drugo je političko pitanje, pitanje mandata Kada će se mandat nadam se doskora moći objelodaniti, označit će ga svaki pošteni promatrane magnom ehartom židovskoga naroda. Ne sadržaje doduše židovske države, ali proklamira početak nove ere i predaje židovskom narodu odgovornost, da stvori od ovog političkog početka buduću židovsku državu. Dokumenat priznaje židovskom narodu historijsko pravo na Palestinu. Priznaje i cijonističku organizaciju kao reprezentanta židovskog naroda te obvezuje mandatnu vlast, da bi upotrebila sva sredstva, da Palestinu učini židovskom nacionalnom domajom. Nije to židovska država. Put je, do židovske države vjerojatno još dug, ali nitko drugi ovaj put ne može da prođe nego mi sami. Nijedan ga pisani dokumenat ne može da osigura. Židovska će se država sazdati židovskom krvlju, židovskim radom i židovskom energijom. Na cestama palestinskim rade stotine i stotine mladih Židova, lome kamenje, bez orudja i rade neprestance dan i noć sagradjuju židovsku državu. Oni moraju imati uvjerenje, da je za njima sav narod da nabavlja potrebnu municiju za ovu armiju, koja će da stvori državu. Država sagraduje se jedino krvlju i žrtvama svega naroda. Da-
kako, da pit prosudjivanju mandata ne smijemo na to da zaboravimo, koji nas neprijatelji okružuju i rade protiv nas. Gotovo dnevni su upiti u engleskome parlamentu, zašto je hebrejski jezik priznat oficijelnim jezikom, upiti o keren hajesodu da se pobuđuje nepovjerenje prema nama. A u čem sastoje sredstva, kojima se borimo mi? Koja je realna pomoć, koja nam se pruža u toj borbi? Ja sam bio sam kritičar. Dugo sam godina kritikovao politiku cijonističkih vodja. Kritikovao sam unutar pokreta i nijedan čas ni jesam zaboravio na to, da nastavim u pozitivnomu djelovanju. Ali kritičari, koji hoće, da umanjuju naše uspjehe te govore, da se židovski narod ne će brinuti za Palestinu i da će rade poći u Ameriku, nijesu kritičari, več razarači. Ne ću doista da se usporedim sa Nehemijom, ali moramo i nehotice da se sjetimo, da naš rad sjeća na uspostavljenje države u vrijeme Ezre i Nehemije Bilo je i onda napadaja kao i danas i ako ne u engleskome jeziku. Danas se kao i onda Palestina sagraduje radom halucima. Tako će pokret i sada, da napreduje dalje a židovske će mase doći u Palestinu, dok su za njih stvorene mogućnosti rada i tako ćemo da postignemo svoj cilj. To je fundamentalno pitanje. Da na to pitanje odgovorimo, stvoren je keren hajesod On treba da stvori za velike mase emigranata, koji kucaju na vrata Palestine, mogućnosti za rad. Upravo smo dobili vijest iz Palestine, da postoji mogućnost, da se smjesti B.(XK) židovskih radnika, ako smognemo 20 funti šterlinga po osobi. Vlada je palestinska pripravna, da ove radnike zaposluje umjesto egipatskih, ako nabavimo za šatore, ležaje i za nužni život minimum od 20 funti šterlinga po osobi, jer je nemoguće bez ove svote egipatske radnike nadomjestiti židovskim. Od tih 100.000 funti šterlinga vratit će se kojih 53.000 funti a vodstvo je pripravno, da za to jamči, da će se ova svota ustegnuti od plata. Naše je nastojanje sada, da nabavimo od prilike 100.000 funti šterlinga, jer moramo da odgovorimo, da li ćemo da izrabimo ovu zgodu. Koje će biti posljedice ako nam ne uspije ova akcija. Nežidovski svijet nikada ne će vjerovati, da Židovi ne bi namaknuli 100.000 funti šterlinga, da dovedu 8.000 radnika u Palestinu. Reći će, da mora da predleži bluff, budući, da židovski narod posjeduje potrebiti novac. To ne može da bude rezultat nakon perijoda cijonizma od 30 godina. Može li se u vidu ovoga pitanja još doći sa tvrdnjama, da rad nije moguć, jer granice nijesu dovoljno prostrane ili jer se mandat kome ne dopada? Može li se u oči ovoga pitanja govoriti o ekonomskoj krizi, koja zaprečuje rad? Je li Engleska mislila na krizu, dok je stajao pred vratima neprijatelj? Naš je posao sada naš rat. Rat sazdanja a ne rušenja. Ako ne možete da šaljete vaše sinove, šaljite novaca, šatoi*e i oruđa. Dajte nam mogućnost, da možemo da dovedemo na-
šu omladinu u Palestinu, da lomi kamenje i gradi puteve za Vas, za narod. Baš sam primio pismo nežidovskog Engleza iz Palestine, koje navodi za div kaz napretka, koji je postignut u zemlji, posjet, što ga je učinio novoj koloniji od Dilba: »Bregovi se pretvaraju u terase, pustoš u vrt. 180 mladih ljudi i žena najbolje kvalitete, entuzijazma puni, nagrađuju novi dom u znoju svojih lica. Takovo je poduzeće odgovor na pitanja: Što ćete početi sa vašim emigrantima i ima li za njih mjesta? Mjesta ima i na pretek. Stvaranje novih vrednota, to je sve.€ To je mnijenje nežidovskog autoriteta. Djelo se može smjesta pedeseterostručiti. To leži u našoj, u Vašoj ruci. Mnogo se govorilo o inkompetenciji cijonističkog vpdstva i uprave i ova je doktrina prodrla tako u pokret, da smo izgubili svoje samopovjerenje. Defaititistički je duh dopro u redove cijonista. Ako se želi potkopati moral jedne armije, treba da joj se samo opetuje, da bije izgubljen boj. To se kušalo kod nas time, da se neprestano govorilo o nesposobnosti cijonističke organizacije i njezinih vođa. Možda nismo u nekim stvarima kompetentni. Možda su neke stvari stajale u Palestini 10 do 20 procenata više. Da nijesu nikada učinjene, mi do današnjeg stanja nikada ne bismo dospjeli. Drugačije je baratati s cionističkim vrednotama nego sa pamukom. Možda je mnogi stručnjak u pamuk laik u cijoniznru. Ne razumijem se ništa u pamuk, ali znam, da je ista škola, koja sa stajališta pamuka znači gubitak, znači sa cijonističkog gledišta dobitak. Mora se drugačije umovati, kada se govori o trgovačkim poslovima u Palestini. Ali Palestina ne će biti sagradjena jedino na temelju trgovinskom. Mi trebamo entuzijazma, entuzijazma >nepraktičnih. r Ja bih mogao biti praktičan, 10 tisuća funti godišnje zaslužiti, 1000 funti od toga davati fondu i izbjeći kritici. Ali to ne bi bio cijonizam. Usudio bih se ustvrditi, da bi sir Alfred Mond mogao svoje dokolno vrijeme praktičnije da upotrijebi, da nije došao na ovu konferenciju i mnogi će ga prijatelji zbog toga nazvati nepraktičnim entuzijastom Ali sa cijonističkog stajališta on je najbolji koga trebamo. Ako je potkopana moralna snaga, na kojoj počiva naše djelo, onda nam ne pomaže niti Economic Council. Zato smo došli na kombinaciju praktičnih i nepraktičnih elemenata, entuzijazma i trgovačkih principa na taj način, da Economic Council preuzimlje stanovitu zadaću Keren Hajesoda. Keren Hajesod traži dvoje: prije svega novac, koji se ne vraća, novac za škole, socijalne i sanitarne radnje i slične svrhe. Ako i ne dobijemo odatle kamata. naša će (l jeca uživati plodove. To su investicije, koje doduše ne nose kamata, ali sagrađuju dom za našu djecu. Drugi jedan dio novca treba upotrijebiti na trgovačkoj podlozi i ovaj će dio nositi kamata. Budući da želimo, da se upotreba ovoga novca kontrolira po potpunoma kompetentnim osobama, zaključili smo, da kontrolu preko ovoga
2
.ŽIDOV« (HAJHUDI
BROJ 1