Жидов
rabin Uzici iz Jafe. 1 od kršćanskih i muslimanskih općina traže se informacije. Komitetu, koji prikuplja informacije pripadaju pod predsjedanjem vladinog zastupnika jedan Englez, po jedan kršćanski i muslimanski Arapiu i jedan Židov (Frumkin). lskapanja dra. N. Slouscha u blizini Tiberiasa imala su već uspjeha. On je tamo našao dio zida hrama čuvenoga Rahbi Meir Baal Hanesa. Osim toga je našao jednu mramornu ploču, razne hannuka svjetiljke, jedan šofnr i oko 300 raznih predmeta koji razjašnjuju Stanje istorijskog Tiberijasa talmudskog vremena. Već do sada nadjeni predmeti dostaju, da napune sobu jednog muzeja
Iz Jugoslavije
Iz Palestinskoga ureda S. C. J. Sistematski rad oko izgradnje postojećih halucgrupa započeo je i izaslanici ureda posjećivali su naše grupe u Vilovu i Mostaru. Na temelju dosadašnjih iskustava izradjene su direktive za smješten je novih grupa. Član palestinske komisije Felix Naum posjetio je nekoja mjesta u provinciji, kao Sisak, Požegu, Našice, ujurgjenovac, Slatinu, Daruvar i Gjurgjevac da pregovara sa našim ekonomima, zanatlijama i industrijalcima glede smještenja naših i stranih haluca na rad i izobrazbu. U mjestima, gdje nije bilo naših povjereništava, kao Požega, Našice-Gjurgjenovoc. Slatina i Gjurgjevac, ustrojena su takova, a sa već postojećima uspostavljen je radi velikih zadaća, -koji* ih čekaju osobni kontakt. Uspjelo je naći mjesta za tri grupe, i to kraj Gjurgjevca, Požege i Daruvara, koje će u proljeću da se ustroje. Prva grupa smjesti! će se početkom januara na dobru »Peski« našeg vrijednog sum. gosp. Sandora Bran na posjednika u Gjurgjevcu, i to jedna haluca i četiri halucim, a početkom proljeća daljnjih tri •haluoim i dvije halucot. Dobro »Peski« nalazi se u pjeskovitom kraju Podravine, a vlasnik hoće upotrebom svih modernih sredstava, da ga pripravi za intenzivnu kulturu. Naši će haluci na zemlji, koja naliči midbaru Palestine, imati priliku da nauče, kako se radom i kapitalom, modernim intenzivnim obradjivanjem i melioracijama, kraj, koji je danas još pustoš, učini plodnim i tako ga privesti u ono stanje, koje može da daje jednoj većoj zajednici stana i kruha. Uvjeti- pod kojim, je susretljivošću i razumijevanjem pokreta po vlasniku sklopljen ugovor, su tako povoljni, da će izdatci za izobrazbu ove grupe biti maleni, a bili bi minimalni, da akcije, koje su poduzeli naši povjerenici za sakupljanje materijala u naravi bolje napre•duju. Pal. ured imade samo brigu, da namakne uređaj za stan te obuću za halucim. Skrb nad ostalim ostaje poslodavcu. Dobro vodi kao upravitelj, jedan stari iskusni praktičar, Židov, O' daljnjem javit će se još potanje drugom zgodom, isto i o drugim dvjema grupama, koje će pod sličnim uvjetima još početkom proljetnog posla biti smještene. Nadalje uspjelo je naći mjesta za 40—60 stranih haluca kod gradnje jedne privatne željeznice. No radovi oko privremenog smještenja stranih haluca istom su započeti. Organizacija ovog provadja se u dogovoru sa Pal. Uredom n \V ienu, a obećana je još za vrijeme posjeta gosp. Landmanna, izaslanika centrale iz Londona, privola vlade. U ’’ mnu i u drugim iseljeničkim centrima srednje Evrope nalazi se velik broj haluca, v«*im dijelom izobraženih. Ovi žive očajno radi velike besposlenosti, ko-
ja u ovim gradovima vlada, i radi pomanjkanja potrebnih velikih sredstava bez mogućnosti rada, a Palestina ih ne može danas da primi, dok se ne namaknu Keren hajesodom velike svote, kojima će se moći pristupiti izvedbi velikih izrađenih projekata i ove zaposliti. Zadnja tri mjeseca proputovale je 42 halucima i 1 haluca kroz .Jugoslaviju na putu u Palestinu. Vrijednom suradnjom pročelnika resora za emigraciju gosp. Kalmana Ldbla u Beogradu omogućen je ovim halucima, koji su se većim dijelom bez sredstva obratili na naš ured, da ih potpomogne, da su odmah prema Carigradu ili Solunu mogli dđljc krenuti. U savezu sa zadaćom, da se nade što više mjesta za haluce, iniciirani su u mjestima koja su posjećena, pripravni radovi za akciju Keren hajesoda. Obdržavano je više sastanaka, a u Našicama, Slatini i Daruvaru, osnovane mjesne organizacije i izabrane egzekutive. Prvu državna jevrejsku školu u Jugoslaviji. Iz Velikog Bečkereku javljaju nam, da je namijenjeni ministarstva prosvjete i vjera dozvoljeno uredjenje d ržavne židovske pučke škole za Veliki Bečkerek. To je u našoj kraljevini prva židovske škola, što se uzdržava d r ž a v n i m sredstvima. Bilježimo ovu činjenicu s osobitim zadovoljstvom kao principijelno riješenje, koje je od velike važnosti za židovsko školstvo u Jugoslaviji. Vlada je ovim aktom dokažala lojalno ispunjavanje obaveza, preuzetih ugovorom o zaštiti nacijskih i vjerskih manjina, što je kao sastavni dio prikljopljen senžermenskom mirovnom ugovoru. Nastojanje Jevrejskog narodnog društva u Velikom Bečkereku okrunjeno je uspjehom, na kojemu mu srdačno čestitamo, a njegovom predstavništvu izričemo za neumorno prezanje oko postignuća ovog cilja našu blagodnrnost. Uvjereni, da će polaznici ove škole biti odgajani u jovrejskbm duhu i da će mladjnhnitn njihovim srcima hiti usadjena topla ljubav za našu otadžbinu, želimo, da rad Jevrejskog narodnog društva u Vel. Bečkereku bude putokazom i ostalim jevrejskim udruženjima. Zagreb. Izbor predsjedništva u židovskoj općini. U nedjelju, dne 26. decembra sastalo se novoizabrano predstojništvo zagrebačke bogoštovne općine, da izabere predsjedništvo. Bila je to ujedno i prva javna sjednica, kojoj je pribivalo brojno općinstvo. Sjednicu otvorio je dr. Hugo Kon, koji je srdačnim riječima pozdravio članove predstojništva te nakon obrazloženja dnevnoga roda predlaže kao dobnog predsjedatelja g. Šandora A. Aleksandra. Predlog je jednoglasno prihvaćen. G. Aleksander zahvaljuje na povjerenju te prelazeći na prvu točku dnevnoga reda izbora predsjednika, iznosi predlog g. Lava Sterna, da se predsjednik bira per acclamationom. Nakon prihvata ovog pređioga, predlaže g. Stern g. dra. Hngona Kora za predsjednika. Uz burno povladjivanje članova predstojništva preuzima novoizabrani predsjednik svoje mjesto, te zahvaljujući na povjerenju, izvodi: Vrlo pošovana gospodo drugovi! Tri stupa, drže svijet, vele naši mudraci: istina, pravednost i mir. Stupajući sad s Vašim, po me vrlo laskavim povjerenjem na ovo mjesto časti, hoću pri nastupu istaći, da će mi u vršenju preuzete zadaće ove mudre riječi našega talmuda, ovaj izljev židovskoga naziranja, biti putokaz, koji će obilježiti put, što ga kanim proslijediti. Ne mogu i ne ću da razvijam opširan i velik program, jer je radno naše polje u ovom predstojništvu ograničeno našim mandatom. Rad, što nas čeka nije prevelik Ne možda zbog toga. što moderno židovstvo ne bi imalo da riješi velikih kulturnih i socijalnih problema.
Naprotiv, svi mi, koji pratimo i shvatanio razvitak istorijskih dogadjaja, znademo, da je ono, što je idejno živjelo u židovskom narodu 2000 godina, pred kratko doba konkretizovano. Čežnja židovskoga naroda od 20 vijekova poprimila je konkretnu formu, o čemu smo maštali i snovali postalo je zbiljom. Do nas je jedino, do židovskoga naroda, da ostvari i izvede ono, što mu je nedavno priznato kao neotudjivo njegovo pravo , i na nama je, ua ne promašimo čas, jer ako ne ćemo sad, kad? A židovski narod, kako u svoj.:') cjelini, tako i u pojedinim svojim organizacijama, ne će li da vlastitom svojom krivnjom produži tamu galuta, mora upeti sve svoje i moralne i materijalne energije za izvedenje velikoga čina. Uvjeren sam. da židovstvo, koje je pokazalo toliko životne energije, ne če šuštati u času. kad se imadu realizovati najljepši njegovi ideali, i da če se oko riješenja velikih kulturnih i socijalnih problema naći sveukupno židovstvo kao jedan čovjek Zagrebačka naša općina po ovom našem predstojnlštvu, koje ima tačno odredlen zadatak, ne može za sad da se upušta u više probleme. Ali ako i nismo legitimirani, da se dademo na soluciju viših problema, ml ćemo gospodo, sv, i mandat vršiti, da mirno, pravedno i istinski organiziramo zagreoačko židovstvo za' bujr.i židovski život. Općina, kao živa židovska općina, kao centar sveukupnoga židovstva stanovitoga teritorija, traži živu suradnju svili Zidova. Pa ako i ne mogu svi da saradjujn neposredno, treba da svi svdjcluju harem posredno. Tu mogućnost može da daje demokratski izborni red. I za to ćemo, gospodo, stvoriti izborni red na osnovi nepatvorenoga demokratizma. koji je svakomu Židovu već po etskom njegovom shvatanju, a po idealu o s'rcijalnoj pravdi tako razumljiv, tako bliz. Po će reći, da ćemo stvoriti takav izborni rod, koji ćc svim Zidovima, pripadnicima naše općine, pružati mogućnost, da saradlnju u židovskim stvarima. U vezi s time. a jer bismo povrijedili princip jednakosti I pravednosti, kad bi srao eliminirali od snradnje naše odlične funkcionare, motat ćemo urediti njihov odnos naprama općini, stvoriti službovnu pragmatiku, po njih praveđ mi, a po općinu dostojnu. Konačno moramo da uredimo nitanje poreznog sistema. Današnji način oporezovanja ne bazira ni na kakovom sistemu i za to nije zad :vo r jlo ni općinare ni općinu Činili bismo krivo našim požrtvovnim općinarima, kad b.smo mišjih da io izvor njiho vom nezadovolistvu u preveHkon: porezi.. Klica ncsporazumcima ne leži u visini poreza nego u načinu oporezovanja. Do sada se porez prosti dekretima, a đa se porezovnici nisu nj saslušali. Ovo jednostrane prop'-ivanje neradi se snosilo, a mi ćemo vodili brigu, da u sporazumu, dakle : miru, nadiemo nove putne po k-jiirt će se i oporezovanja osnovati n.i bazi istinskih momenata, dakle pravedno. A ja sam duboko uvjoren, da će na isnovu novoga, na principu spor ažurna, istinskih fakata osnovanoga pravednoga poreznoga sustava priticati općini toliko sredstava,. da .će moći ne samo uzdržati stare institucije, icgo Izgraditi i nove, kako bi n kolu svojih sestara zauzela dostojno mjesto. To je naša, mandatom povjerena zadaća. Ali ako se ovo predstojništvo ne može da bavi većim kulturnim i socijalnim pitanjima, jedno kulturno socijalno pitanje morat će privesti pravednom riješenju. To je odnos naše općine prema našim ortodoksnima. Zakonom o uredjenju izraejitskih bogoštovnih općina iz god. 1906. ukinuta je autonomija ortodoksnih općina, a njezini su članovi postali općinari naše općine, tek im je ostavljeno, da mogu sami urediti sebi bogoslužje. Kakogod pojedinac stajao naprama suwovjerskom naziranju, ni kako ne može općini kao cjelini biti ravnodušno, kako starovjerci udovoIjuju vjerskim potrebama. S tim manjt što židovstvo u velikoj mjeri zahvaljuje svoj' opstanak upravo onom dijelu
BiiOJ 1
»ŽIDOV« (fIAJHUDI).
5