Жидов

ka ukonačeno (ne kazne radi) u kolibama ugljenara u Kešeritškoj sumi. Drugo: U Velikoj Kaniži postrojena te od židovskih vojnika jedna zasebna kompanija, koju časnici, a me dju njima i jedan časnik generalnoga štaba, apostrofišu slijedećom komandom: sJudakorapanija nastup!« Treće: F Szolnoku su d- brovoljci koji su u ratu dekorirani medaljom za hrabrost, upotrijebi javan i za gradnju sklizališta. Četvrto: U Fgcru prikup Ijeni su nepouzdani, o.gam i Židovi u jednu kompaniju, ku,; i im« da obavlja najniže poslove. Itogoštovna općina ističe, da se ne pritužuje u interesu kojeg zbilja nepouzdanog individua, već radi toga, jer se zaslužni vojnici žigošu kao nepouzdani zato, jer pripadaju židovskoj konfesiji, koja je po inadjarakom zakonu priznata posve ravnopravnom. Pritužitelj izriče nadu, da će ministar za zemaljsku obranu znati da opet uspostavi moć zakona. Odmjeri van je poreza Židovima u Ma tjarskoj. Iz Budimpešte javljaju, da je min. financija H e g e d ii s primio jedno odaslanstvo iz izbornog okružja Tab, koje se potužilo, da organ županijskog financijalnog ravnateljstva maloposjednike u kotaru opterećuje sa prekomjerno visokim porezima ua ratne dobitke. Ministar financija Hegediis rekao je u svom odgovoru izmedju ostaloga ovo: »U dva kraja zemlje dogodile su se kod raspisa poreza velike nepodobštine. U jednom velikom gradu alfoldskog kraja odmjereno je 45 židovskih porezovnika 75 milijuna kruna poreza na ratne dobitke. To je takova mahnitost, koju ne ću da trpim, jer sam odlučio, da štitim svakog radinog gradjana. Izvor ovih nepravednosti leži u tome, što porez raspisuju činovnici izbjeglice, koji ne poznaju ni mjesnih prilika, ni osojba, koje dolaze u obzir. Neću trpjeti, da se stvaraju g r a d j a n i prvoga i drugoga reda. Trebat će mnogo da se plati, ali će plaćanje biti pravedno podijeljeno«. Posljednji židovski suci u Mađarskoj. Iz Budimpešte jevljaju: Za kratko vrijeme bit će cijeli mađarski sudački stalež očišćen od Židova. Broj židovskih sudaca nije ni za vrijeme liberalnog režima bio odviše velik, a tko je htio kao Židov, da se uzdigne do višeg stepena, morao je ako nije bio izvanredni autoritet na pravnom području, da to izjednači pravovremenim krštenjem, a da uzmogne nakon dugogodišnjeg službovanja normalno napredovati. Ipak je kršć. smjer našao stanoviti broj uglednih žid. jurista na sudačkim stolicama. Da ih se riješi upotrebljava Horthijeva vlada protiv njih sredstva kao što ih je upotrijebila protiv žid. učitelja i drugih državnih činovnika. Prije svega podvrženi su. svi židovski suci »postupku za opravdanje.« Kako te komisije za opravdanje izgledaju, poznato je. Veliki dio židovskih sudaca otpušten je iz službe kao neopravdan ili je u najboljem slučaju prije reda umirovljen. Sad je dakle trebalo, da se izjuri iz sudačkog staleža još one Židove, protiv kojih ni najskrupuloznije komisije nijesu ništa mogle iznjeti. Preko ovih uporabljeno je gadno sredstvo bojkota pridijeljivanjo.

»kata tako da pogođeni nijesu konačno mogli drugo, nego da sami zatraže umirovljenje. Posljednje žrtve ovog kršćau»ko-nacionalnog procesa čišćenja su suci na budimpeštanskom kaznenom sudu dr. Alekasnđer Mandl i kot. sudac u Menoru dr. Desider Nagv. (‘ta ova funk cionaru uživala sri mv.bo! glas kn- su •u i "J-eojac' r.a j-rivuom podru* >u.

Keren Hajesod

lajave Smarje Levina. Njujorški židovski dnevnik »Der Tog« objelodanjuje jedan intervju sa drom. Šmarjom Levinom, koji se dotiče Rranđeisovih izjava, objelodanjenih u istom listu. Dr. Levin smatra Koren Hajesod osnovkom cjelokupne izgradnje Palestine. Privatna inicijativa da će takodjer naći široko polje rada u zemlji, ali će da slijedi samo korak po korak djelovanju koren hajesoda, te da će njezina snaga biti to jača, što će uspješniji i mnogostručniji biti rad keren hajesoda. Ovaj ima da zemlju unapredi i da upozori privatne poduzetnike na mogućnosti u zemlji i na prcduslove za i’azna preduzeća. Rascjepka li se akcija u mnoga pojedinačna preduzeća, ne stvara se zajednica; moli Ii 1000 Židova svaki za sebe u svojoj kući, no čini to još minjana,naprotiv 10 Židova zajedno moleći tvore već religioznu zajednicu. On, dr. Levin, ih* će da debatiše sa Brandeisom o mogućnosti provođenja akcije za Keron Hajesod, već želi da napornim radom dokaže, da je provođenje Keren Hajesoda moguće. Keren hajesod mora da stvori temelj za buduću zgradu, što se ali ne može da prepusti slučaju ili dobroj volji privatnih poduzetnika, već mora da ga stvori cjelokupni židovski narod. Keren hajesod nije posebno poduzeće evropskih cijonista, već je to stvar cjelokupne Cijonističke Organizacije i cijeloga žiri ov« k o g a naroda. Uredniku »Morning-Journala« je u jednom intervju rekao: »Vi pitate, što se može u Palestini sada da uradi. Moj odgovor glasi: Pomoći da se na veliko zamišljeni Rutenbergov plan ostvari, da se Palestina pošumi, da se urede zdravstvene prilike, da se grade luke i kuće i da se obrazuju posredovne industrije. Sa izvođenjem Rutenbergovog plana već je započeto i kuće se već grade. Inženjer Kremenetzki iz Wiena otpremio je već u Palestinu oveći broj strojeva za fabrika'čiju cigle. Više od polovice za gradnju tvornice cementa potrebnih 150000 funti već je uplaćeno. Mnogostrukosti, opseg i tempo budućeg rada ovisi o uspjehu keren hajesoda. Propagandom za keren hajesod budi se i osjećaj dužnosti Židova prama Palestini. Neka Amerika zna, da se u Evropi uspjeh keren hajesoda smatra sigurnim. Za to jamči oduševljenje, sa kojim su židovske mase poprimile ovu misao«.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Jedno palestinsko odaslansivo u zemlje diaspore. Iz Jeruzalema nam javljaju ,da .je vaad leumi židovske narodne skupštine u Palestini u svojoj sjednici od 29. januara o .g. iscrpivo raspravljao o sadašnjem položaju u zemlji i savezno s tim stvorio nekoliko važnih zaključaka. 1. Odaslanje jedne delegacije sviju židovskih stranaka Palestine u pojedine zemlje diaspore. 2. Izbor jedne komisije, koja će se sastojati od 4 rabina i 4 pravnika u svrhu uredjenju odnosa medju mi špat ha šalom (mirovni sud) i labinskim sudovima. 3. Peticija na vladu, da podijeli organizovanim židovskim općinama pravo übiranja poreza, da se članovi židovskih općina mogu pod zakonskom sankcijo n. pridržati na plaćanje poreza. Cijonistički inžiniri Amerike za Palestinu. Prigodom boravka baruna James Kotbschilda u New-Yorku održala se konferencija »Zionist Enginoers and Agrikultores. Nakon govoru baruna Rothschilda zaključila je konferencija, da namakne medju svojim članovima kapital od 1 milijuna dolaca u akcijama od 500 dolara i da taj kapital investira u razna poduzeća Palestine. Pozdrav Sr A)freda Monda gradskom vijeću u Jeruzalirau. Prigodom dočeka sa strane Vaad haira (židovsko gradsko vijeće) u Jeruzalimu govorio je sir Alfred Momi, engleski mirstar javnih radnja, o sreći, koja ga ispunjava, da se mogao prvi puta povratiti u svoju domovinu. Engleska je vlada čvrsto odlučila da ispuni svoje obećanje. Čekamo, rekao je Mond, već 2000 godina priliku, koja nam je sad pružena. Sad nas dijele tek nekoliko godina od ostvarenja, Ništa nas ne može više da suz drži od ostvarenja našega ideala. Preuzeo je, da u Engleskoj stvori korporaciju stručnjaka i kapitalista, da izgradi zemlju. Uvjeravam Vas, tako je završio svoj govor, da ću učiniti sve, što je u mojoj snazi, mojim sredstvima i mojem uplivu, s energijom i entuzijazmom i onim dubokim osjećajem strahopočitanja, koje svaki Židov osjeća prema svojoj domovini. Gradnja puteva u Palestini. _Pošto je uslijed krize snižen budžet poljoprivrednog rada u Palestini, nije ipak palestinsko radništvo, koje je od te krize najviše pogodjeno, izgubilo glavu, već je na vlastitu ruku poduzelo da nadje novih vrela rada za sebe kao i za babice, koji su najavljeni. Radnička organizacija stavila se u sporazum sa departmanom za javne radove, te je od njega dobila za prvi pokušaj gradnju ceste Kineret-Tiberias. Na putu izmedju Kinereta sad je vrlo živahno. Bijeli šatori razasuti su duž cijelog puta. Vrlo se marljivo radi. Vulkanske brijegove rasprskavaju židovski radnici, a kamenje obra-djuje se maljem. Grade se mostovi preko močvara, reguliše se put Tačke i poljske željeznice natovarene zemljom i kamenjem prolaze cijelim putem.

BKOJ 7.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

3