Жидов

rada, moći samo djelomice udovoljiti toj velikoj potrebi, kao što to sad čini ,Hadasa« no ne u potpunoj mjeri, kako bi to moralo da bude (Ž. K.). Izložbe »Bezalela« U narednoj jeseni namjerava pariško udruženje »Les amis des Arts decoratifs« da priredi u Louvre-u izložbu Bezalela. Na temelju poziva, koji je primio prof. Schatz, posavjetovao se je s učiteljima i učenicima, razložio im važnost te izložbe, za koju hi trebalo sklopiti zajam. Nakon izložbe n Parizu namjerava prof. Schatz prirediti izložbu Bezalela i u Londonu i u Americi, da tako nadje novih područja za prodju radova Bezalela. Sitne vijesti. Generalmajor Gran t imenovan je direktorom za javne radnje. On će kontrolirati civilne i vojničke javne radione, za koje se sad izradjuje velik program. U Palestini otvorit će se doskora prva židovska radnička banka, kao jedna od prvih uredaba, koje je organizirala cijonistička komisija, koja je nedavno bila u Palestini. 1' Jeruzolim stigao je zastupnik poljskog »Slame Emune Jisrael«, da kao delegat mnogih trgovaca i obrtnika prouči mogućnosti zemlje, članovi Agude namjeravaju, da donesu sobom sve potrebne strojeve, pa se sad vode pregovori s poljskom vladom, da dozvoli izvoz potrebitih strojeva.Novotarija u »riješenju« židovskog pitanja svakako je razašiljanje izvadaka iz židovsko-američkih novina pojedinim redakcijama po ministarstvu unutrašnjih djela. Radi se tu o vijestima židovsko-američkih novina, o pogromima u Poljskoj, koje su bilo uslijed netačne informacije ili amerikanskoga bluffa znatno pretjerali dogadjaje u Poljskoj, Jasno je, da ovo razašiljanje imade tendenciju razdruživanja protiv Židova, kao što to i u svepoljskom novinstvu i opažamo. Interesantno je, da se medju ovim vijestima, koje s«‘ sve bave pogromima, nalazi i jedan citat o rezoluciji ljevičara, Poale Cijoaa, u kojoj se traži prključak trećoj internacijonali, a u kojoj nije ni jednom riječju spomenuta Poljska. Ovaj citat vjerojatno ima opet da posluži inden»ficiranju Židova sa boljševizmom. Karakteristično je, da se novinski odsjek ministarstva unutrašnjih djela odlučuje na ovakovo razdruživanje protiv Židova u času, gdje ministar-predsjednik označuje sporazum sa Židovima kao državnu nuždu.

Iz Jugoslavije

Osobna vijest. G. dr. Aleksandar Moh t vjenčat će se sa gujicom Ernoni M o n t i 1 j a iz Sarajeva, dne. 6. marta a 10 sati pjrije podne u zagrebačkoj sinagogi. (Umjesto pozivnica). Ada: Dne 8. februara o. g. osnovano je n Adi židovsko narodno društvo. Već •davna Osječana želja tamošnjih Židova da se udruže, ostvarena je prigodom boravka sumišljenice ftarike K o*h n u mišem mjestu, čijoj neumornosti i agilnosti ima da se zahvali osnutak ovoga društva. Uz neobično mnogobrojno učestvovanje ovdašnjih Židova konstituiran je

nakon govora prof. Ljudevita Vi ga, Bezalela F ii r s l a i gdjice Šarike Kohu upravni odbor. Mostar. Dne 6. februara 1921. održana je prvi put glavna god. skupština Žid. Omi. društva Kadimah.< u Meštaru. Nakon svečanog otvorenja sKupši iu po predsjedatelju, predsjedniku društva sum. Aleksandru Kleinu, koji je u pozdravnom govoru istakao veselje, što će moći da podvrgne kritici rad odbora, čita tajnik sum. Jahiel Kame hi tajnički izvještaj, u dužim crtama opisuje ostvarenje društva, rad interni i externi, te sve ono, što u taj izvještaj spada. Blagajnik sum. Emil llosenfeld brojkama dokazuje materijalni rad društva, te s veseljem konstatuje, da je društvo prekoračilo nametnuti mu koutingenat skoro m K 500'' U odsutnosti knjižničara iznosi tajnik glavnije i važnije podatke, čita darovatelje knjiga, na što kućni starješina u glavnom reforiše o društvenom inventaru. Povjerenik za Ž. N. F. Olga Bosenfeld iznosi u kratko svoj referat, te današnje stanje blagajne Ž. N. F-a. Nakon što su revizori podnijeli svoje izvještaje, skupština jednoglasno podjeluje dosadanjem odboru apsolutorij, a sum. Maksa K oena izabire za mnoge zasluge počasnim članom. Prelazi se na biranje novog odbora. Aklamacijom izabran je slijedeći odbor: Predsjednik: Mirjani Koen; podpredsjedniei: Sofija Kormes i Emil Rosenfeld; tajnik: Hans A1 taras; blagajnik: Jahiel Kamchi; povjerenik za Ž. N. F.: Klara Kormes; kućni starješina: Herman Fischbei n; revizori: Sara Danon i Leon Koen. IJ odbor su osim ovih ušli sum Avram Danon i Aleksander Klein. Nova predsjednica zahvalivši na povjerenju prelazi na eventualije, te skupština starom odboru iskazuje zapisničku hvalu. Tim je počeo nov život ovoga društva, te se je nadati, da će si i novi odbor dati truda, da društveni rad bude što bolji i napredniji. Stanbeni ured a Sarajevu. Pod tim naslovom donosi sarajevska »Židovska Svijest« odulji članak, iz kojega vadimo ovo: »Izgleda, da je stanbeni ured ured za rekviriran je jevrejskih stanova i dućana. Nema skoro nijednog Jevreja u Sarajevu, kome se nije pokušalo oduzeti ili faktično oduzeo dio stana ili dućana. U st&nbenom uredu se vidja Jevrejin samo onda, kad ima da brani svoje neosporno pravo, kad mu so hoće oteti dućan ili dio stana, a na rekviriranje dućanskih ili stanbenih prostorija ne smije Jevrej ni misliti. Jevrej od stanbenog ureda ne smije dobiti nikakove doznake. To je izgleda načelo, kojeg se konzekventno drže današnji organi etanbenog ureda. Ako koji Jevrej uz uvaženje svih okolnosti i dobije stan, to će se već zemaljska vlada pobrinuti, da mu se doznaka ukine. Naredba o zaštiti Kirajdiija ne vrijedi za Jevreje.

Tako valjda komentiraju tu naredbu s gosp. predstojnikom na čelu ljudi, koji su u prvome redu pozvani da štite i respektiraju zakon oni ga gaze kad se radi q Jevreju. Najviše antisemitskog raspoloženja je pokazao današnji predsjednik stanbenog ureda«. U članku navadja se redom cijeli niz dokaza za pristranost postupka predsjednika stanbenog ureda, te zemaljske vlade, a zatim se veli: »No najveće nasilje je učinjeno nama od strane komisije, koja je pregledavala stanove. Komisija, u kojoj nije bilo nijednog Jevreja, shvatila je svoju zadaću tako, da pod svaku silu moraju od svakog Jevreja rekvirirati bar jednu ili više soba. Ta komisija uzela si je zadaćom, da u pivom redu pregleda onaj dio grada, gdje stanuju Jevreji u pretežnoj većini. l T Hadži Mulić ulici su skoro od svakog Jevreja rekvirirali jednu ili više soba, a da se nisu ni obazirali na naredbu, koja izričito ustanovljuje minimum soba za pojedine porodice. U istoj zgradi, rekviriralo je to povjerenstvo sobe od Jevreja, koji imaju djece, dočim od Nežidova sa manje djece, a sa istim brojem prostorija, ništa nije rekviriralo. Napokon moramo osuditi držanje i ponašanje te komisije prema Jevrejima, koji nam se tuže, da su na njihove izvode članovi komisije odgovarali osorno i ironično. Ta gospoda nisu štedila ni člana rabinatskog vijeća, koji ima stan od 3 sobe, a ima petoro djece, od kojih su trojica punodobni, a osim toga kćerka mu ima 17 godina. Od istog su rekvirirali jednu sobu, i ako mu prema izričitom slovu zakona pripada stan od 4—5 soba. No, najveća je nezakonitost i smjelost te komisije, što je rekvirirala 2 so be u »Židovskom Domu«. Ne daju nam mira, rekviriraju naše dućane, izbacuju nas iz naših stanova, pa i to im nije dosta već hoće da unište i naše kulturne institucije. Ovo najbolje ilustrira koliko'su pismeni ljudi ,koji su sačinjavali tu komisiju. Mi energično protestujemo proti ovakom nasilju od strane Stanbenog ureda i njegovih organa i tražimo od načelniku Zem, Vlade gosp. Mišovića, da provede istragu proti pristranom uredovanju činovnika stanbenog ureda. Ako je izdata naredba o zaštiti kirajdžija, to neka se iste u prvom redu drži Stanbeni ured i istu primjenjuje jednako na sve gradjane. Mi zahtjevamo od gosp. načelnika Mišovića, da anulira izvješće pregledne komisije i neka odmah sistira izvršenje njenih odluka. Nadalje zahtjevamo, da se kod Zemaljske vlade ponovno uspostavi i ustroji Stanbeno vijeće od kvalifikovanih lica, koje će presuditi u drugoj instanciji. (Do sada je utoke riješavao jedan manipulativni čovjek). Sve naše sunarodnjake, koji drže da im je nanesena nepravda od komisije, koja je išla po gradu rekvizicije radi, pozivamo, da ulože utok na Zemaljsku Vladu, a držimo, da Stanbeni Ured ne će ići i tako daleko, da izvrši rekviziciju prije zakonitog riješen ja stvari. Ne uvaže li se zakonski zasnovani utoci, držimo da će židovstvo ovoga grada naći drugi način protesta, i da se neće dozvoliti, do se s njime postupa kao sa

BROJ 7.

»ŽIDOV« (lIAJHUDI)

5