Жидов

ŽIDOV

G13912-Z / VPrtWVZI DOUSTVA

Savez jevrejskih općina

a. 1. Kad sc- u Osijeku zaključio Savez općina, mi nijeemo tajili svoje zabrinutosti radi izvjesnih tendencija, koje su dosta bitno utjecale na duh, kojemu bi imala podleći ova organizacija, štono je pozvana da za židovstvo naše domovino vrši kao njegova priznata predstavnica prevažne zadatke. Ipak, mi smo se radovali, što je pored svih protivnih tendencija prevladala spoznaja o potrebi organi zatome koncentracije sveukupnog našeg židovstva. Od tada je prošla preko godina i pol. Savez općina, a prema tome i organi zaci jona koncentracija svega našega židovstva postoji regbi samo u ideji, a i ovakova izgleda nam podosta smafaakeala i izblijedjela, U časovima, kad izvjesne činjenice neminovno zahtijevaju, da se zvanićno iznose pred javnost i zvane faktore, što mi želimo, i da se djelotvorno unapredjuju zdrave tendencije oko unutrašnjeg konsolidovanja našega židovstva, njegova su zvanična usta Savez općina nijema, bilo njegova života kao da je zastalo. Tu će se koji taj pozvali na to, da statuti Saveza nisu potvrdjeni; no najmanje će to biti zapreka da se radi. Vodstvu Saveza zacijelo nije izbjeglo, kako Vojvodjanski Židovi stvaraju zametke živoga organizovanja. Pojedinačno tu nastaje jedna židovska škola kao državna škola; ovdje jedno nacijonaluo društvo: napokon jedan židovski list, dobro redigovan, kao širitelj židovske svijesti, koji će biti važna poluga oko okupljanja židovskih energija.'"' Drugdb radom raznih društava i organizacija, uajpače i cijonističke, vrše se zadaci, koji zavije'o nis« isključivo cijonistički. Tu nastaju pojedinačni kuratoriji za jevrejski jezik; ondje se jedna općina stara oko rada za izbor zvanja; drugdje opet u drugoj se formi radi oko fizičke regeneracije židovstva. Pokušaji oko preudezbe socijalno ekonomske strukture židovstva postoje, izvršeni po pojedincima tek u zametku. Karitativne zadaće nisu ni u pojedinim općinama po stalnom planu organizovane; još ima medju njima i konkurencije i rivaliteta. U kulturnome pogledu židovstvo je Jugoslavije sveudil j malne potpuno sterilno. Nemamo ni demografije, ni ar-

hiva, ni žiđovsko-uzgojnih ognjišta. Brže bismo došli đo cilja, kad bismo izbroiali, što zapravo imamo. Ipak u tom našem židovstvu bude se prerazne blagoslovile sile. Naša omladina, malne bez ičije pomoći, stvara zajednice za svoju duševnu i fizičku obnovu. Najmladji sviiesni dio našega židovstva, vojvodjanski, očituje nadasve zdrave i žive napore svoga židovskoga htijenja. Tko umije da čuje i nebučne glasove, lako će zamijetiti budjenje posvuda. Svuda je posijano zdravo sjemenje; no nije svuda priredjeno tlo, da zdravo iznikne. Ima mnogo sijača, pa i ako je sjemenje iz jedne sjemenjare, svak sije tek na svojoj čestici Razni su metodi, rasparčana je ekonomija, a po tome i razni rezultati. Život je jači od formi. I naše židovstvo i ako ncclementarnora i revolucionarnom snagom, a to ipak sigurno i postojano traži organizovann zajednicu, koia ima da bude dvoje: stvaralac sintetskih institucija i predstavnik naših težnja. Najprije mi smo tražili, da dodje do Saveza općina, no općine sa svojim uzanim horizontima, bez ikakva smisla za širu solidarnost židovstva paralizovale su težnje za svojim objedinjenjem u visu organizaciju. Svaki predstojnik i svako predstojništvo htjelo je da ostane jedan samostalni centar pa makar i sitni. lokalni. Danas je to već drukčije. Spoljašnji uslovi, unutrašnje osvještavanie traži solidarizovanje, a soliđarizovanje pretpostavlja solidarnu organizaciju j zajedničko predstavništvo i zajedničku egzekutivu. Ono je tu. Znamo, da je izabrano. Ali ono nas ne podsjeća da postoji. Pa ako pored toga živa želja za življim Savezom nije jenjala, već iz unutrašnje i spoljašnje nužde biva to jaca, što više zamjećujemo neaktivnost vodstva, onda je to samo njegova nega tivna zasluga. Jesu li pokušaji izgona »tuđjinskih Židova« tako davni, te ih smijemo zaboraviti! Nije li pretres ustava u svima nama izazvao pitanje, da li mi ništa nemamo da kažemo i da tražimo! Ne zamjećuju li se zvanični aseroitizmi i antisemitizmi u upravi! Nije li iz stanarin-* skog pitanja i povjerenstva za prisilno odstranjenje stranaca u dobranoj mjeri

nastalo židovsko pitanje? Je su li, jednom riječi, makar i samo naši opći- gradjanski i čovječji uslovi sazdani u našoj domovini na osnovci zbiljske jednakosti svih gradjana? I tako bismo mogli nizati dalje niz pitanja, u koja ulažemo niz opravdanih nezadovoljstva, niz želja za sanacijom. A mi šutimo. Pasivno i strašivo. Duh geta šulja se našim redovima. Ponosno ističemo svoje ordene, svoje mrtvace na bojnim poljanama, gdje se radjalo oslobodjenje naše domovine. Osipamo se bogato obdareni lijepim riječima ministara i drugih upravnika. Sugeriramo sebi da smo zadovoljni. A nepristrani motrilac sa strane sažalit će se nad nama, kako nam malo treba za naše zadovoljstvo. Danas još na žalost, nijesmo tako daleko te bi se sve židovstvo naše domovine dalo nacijski okupiti. Ali toliko smo ipak postigli, da židovska koncentracija u cilju, kojemu ima da služi Savez općina, više nigdje ne će naići na otpor. U politici sastoji vještina u tome, da se iskoristi podesan čas, podesno i zdravo raspoloženje naroda u cilju stvaranja. Vodstvo Saveza židovskih općina ne će moći poreći, da je zgodan čas tu: želja s-vega židovstva naše domovine za organi zatomim izražajem svoga zajedinstva u cilju jedinstva, u cilju stvaranja centralnih institucija, u cilju homogenosti i stabilnosti vodjenja židovskih stvari i napokon u cilju homogenog izražavanja želja i centralne odbrane protiv asemitstva i antisemitstva. Muževi, kojima je dano povjerenje Židova, pogriješit će u velike, ako se pod formalnim izlikama bez oklijevanja ne aktiviraju.

Koncentracija napora

Ciionizara ie nastao u znaku boibe; on ie stvorio unutar židovstva jednu barijeru, pa je tako židovstvo razdvojio u dva mogli bi reći protivna tabora, Cijonizam stvorio je uspravne Židove sa jakim židovskim nacijonalnim osjećajem, a sve što je spadalo u protivni tabor, bilo ie sastavljeno ili od Židova, koji su bili sa čisto vjerskim osjećajem vezani o židovstvo ili od takovih,

♦ Donašamo ovaj članak uz primjedbu, da se ne saglašavamo u svemu s piščevim pogledima.

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT===== RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB 20. marta 1921. 10. weadara 5681

PRETPLATA i GODIŠNJE K ISO, POLUOOD. K 60, ČETVRTOrD = * 80, POJEDINI BR. 4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.2=3

BROJ 10.