Жидов

kojoj tek valja stvoriti ekonomske preduvjete za opstanak masa, kudikamo skuplja no u drugim zemljama. No u tome stajalištu amerikanskili cijonista izbija i druga opreka: pitanje privatne ili kolektivne inicijative. Već dugi niz godina vodile su »e unutar eijonističkih redova borbe o tome, kako će se provesti veliko kotom* zacijono djelo 5 kao rezultat tih polemika iskristalizovalo se sve više nazi■anje, da židovska narodna domaja može biti izgradjenn samo na najširoj demokratskoj bazi, na socijalnim principima zađrugarstva i nacionalizacije tla. Privatna se inicijativa doduše no is ključu je, ali i ona se mora staviti pod kontrolu zajednice. Mi moramo imati garancije, da će se sav rad izvesti po jednom sistematskom planu. Naročito iziskuje princip židovskoga rada u Palestini, da se privatna inicijativa stavi pod javnu kontrolu, e se ne bi izvrgla u obično spekulativno poduzeće, koje ide samo u prilog pojedinca, ostavljajuć postrance interese zajednice. Salašnjo vodstvo traži, imajući u vidu svu težinu odgovornosti za veliko obnovno djelo, što veću disciplinu ’< jedinstvenost organizacije. Amerikanski cijoniste htjeli bi da probiju sistem jedinstva uvadjajući u organizaciju decentralizaciju, prema kojoj će svaka zemlja da radi prema svojim prilikama samostalno od svjetsko organizacijo. Kon dres morat će da se bavi i pitanjem reorganizacije svjetske cijonističke organizacijo. Nema sumnje, da dafiašnj • prilike te veliki rad, koji će imati, da izvrši buduća egzekutiva iziskuju nek.organizatorne promjeno. Prije svoga valjat će riješiti pitanje sjedišta organizacije Palestinski Židovi traže, da sjedište organizacije bude ii Palestini, jer će vodstvo u zemlji samoj. moći najbolje da jirosudi što valja da radi, te jer je i opravdano, da oni, koji snašaju najveće terete imaju i odlučni udjel u vodstvu. Pit će potrebno, da se stvori jedno za rad sposobno tijelo, koje će moći egzekutivu podupirati u njezinom radu, jer su intervali izmedju kongresa preveliki, a i Akcijom Odbor u sadašnjoj formi nije dosta elastičan aparat. I stvaranju posebnih saveza za pojedine struje i grupe unutar cijonističkog pokreta sigurno će se dati mogućnosti, kako bi se lakše ujedinile i svrstale u velikji svjetsku organizaciju. Okupljanje sila važan je zahtjev časa. Naše nastojanje ne ide samo za konsolidacijom u vlastitim redovima i prebrodjenjem momentane krize. Danas nam je do toga da predobijemo sveukupno židovstvo za saradnju kod obnovnog odjela. Tražimo formu, kako bi omogućili svim Velikim židovskim organizacijama da aktivno učestvuju pri izgradnji Palestine, jer ujedinjeno pregnuće cjelokupnog židovstva nije samo jamstvo za uspjeh, već i velika manifestacija nepokolebive volje židovstva pred cijelim svijetom. Jedan je od najvažnijih problema, koji moramo riješiti, pitanje kolonizacije, te regulacije useljivanja i stvara nje radnih mogućnosti. Ne možemo sebi zatajiti, da je do sad u tom pitanju malo učinjeno. Dosadašnja emigracija

uslijedila je bez sistema. Naši su pijonin pošii u Palestinu protiv volje vodstva i preziruči sve poteškoće, sami su sebi tražili životne egzistencije. Za tu mladež, koja i ne čeka na poziv vodstva, valja pripraviti radne mogućnosti i stvorili uvjete, kako bi zemlja bila pripravna pi'imiti veće mase useljenika, a da se time ne izazove nezaposlenost. Kolonizacijom plan, koji će biti predložen kongresu na prihvat, jamačno će odstraniti sve ove nedostatke i svesti emigraciju u kolotečinu, koja će računati sa neobuzdanom željom velikih masa iseljenika za bržim tempom useljivim ja, a da kraj toga ne pušta s vida kapacitet zemlje u pogledu mogućnosti pružanja uvjeta za egzistencije. No može biti zadatkom ovih redaka, da pruže izcrpiv prikaz svih onih brojnih pitanja, koja će se pretresati na ovom kongresu. Htjeli srno tek letimice da nekoliko od tih pitanja nabacimo, i da potaknemo naše prijatelje, da se bave ovim problemima. Mnoge danas još postojeće opreke zagladiti će se do kongresa, kako nam to pokazuju neki pojavi u Americi. Ovaj kongres treba da je velika manifestacija cijonističke solidarnosti, kojom ćemo dokumentirati. snagu organizacije. Ovu snagu mani testirat ćemo i velikim brojem šekela, koji nije nikad bio od tolikog zamašaja kao u ovom času, kad najvažniji od dosadašnjih kongresa ima da bude vidni znak neslomljive volje najsvijesnijog dijela židovskog navoda za realizovaniera međunarodno zajamčenih mogućnosti da izgradi svojim radom i svojim silama- vlastiti dom.

Princip jedinstva

Piše Vladimir Jabotiuskv, London. Bve više i više promre u svijest cijeloga židovskoga svijeta važnost Koren Hajesoda. Kercn Hajesod treba da pripada svim Židovima. Nijedan novčić toga fonda ne će se potrošiti za cionističku organizaciju, već će se cijeli fond upotrijebiti za obnovno djelo u Palestini. Potrebno je stoga, da se Koren Haiosod ne obraća samo na jednu stranku, već na svakoga Židova, u kojemgod dijelu svijeta bio. Od velike je važnosti, da razni komitcji, koji su izabrani da unaprede u pojedinim mjestima akciju Keren Hajesoda, budu tako sastavljeni, da cjelokupnom židovstvu zajamčuju nepristrani karakter fonda. Bilo bi nemoguće, da provedemo ovaj neizmjerni i veliki plan bez ovog važnog uvjeta. Moramo nastojati da stvorimo kombinaciju svih smjerova židovstva u svrhu izgradnje Palestine. Keren Hajesod nije samo financijalni instrumenat, koji inkorporira veliki ideal, već i jedin stvo naših nastoianja. Jedinstvo nastojanja kazuje nam, da se Palestina ne će moći da izgradi samo žrtvama onih pijonira. koji sad onamo polaze i tamo rade u znoju svoga lica. Ono nam kazuje, da iste žrtve moraju istodobno i svi drugi Židovi doprinijeti, koji ne idu u Palestinu. Pijoniri, koji sad polaze u Palestinu, morati će da podnašaju nebrojene muke i nevolje. Židovski narod nema prava, da traži ove žrtvo ođ cvijet« svoje mladeži, ako

ne će oni, koji ih šalju napolje, biti pripravni. da snose nešto, što će biti približno ieduako ovim mukama i nevoljama. To stajalište dolazi do izražaja u glavnoj ideji Keren Hajesoda, u principu maasera, koji veli: »Deseti dio onoga, što imaš i zaslužuješ, ne pripada Tebi, on pripada Palestini, i za to ga daj!< Teška je to stvar, no moramo da •se priličimo na nju, i za to tražimo od svakoga Židova bez razlike, bio siromah ili bogat, cijonista ili necijonista, desetinu onoga, što posjeduje, jer to pripada Palestini. Kod izgradnje Palestine bit će poduzeća, koja će sa trgovačkoga stajališta biti rentabilna i drugih, koja s trgovačkog gledišta ne će odbaciti dobiti. Jasno je, da Židovi Palestine ne će moći da preuzmu sav teret: taj teret mora da snosi cijeli židovski narod. Za to je i u planu Keren Hajesoda primjenjeu princip, jedinstvo nastojanja tako, da je -osnovan samo jedan fond za izdatke obih vrsta. Na taj način postaje svaki plaćalac ujedno darovatelj i dioničar. Svaki plaćalac dobije certifikat vrhu supskribiranog iznosa, a dobit, koja nastaje iz pojedinih poduzeća, razdijelit će se na supskribente prema visini njihovih supskripcija, Oficijelno imade na cejilom svijetu oko 1 milijun cijonista, koji plaćaju šekel. Ako uzmemo, da prosječni pi’ihođ pojedinih plaćalaoa šekela iznosi godišnje samo .10 funti šterlinga i da bi, ako svaki od njih daje svoj maaser, prosječni prinos za Keren Hajesođ iznosio 1 f. šterlinga, tad bi Koren Hajesod time dobio prvi prinos od 25 milijuna funti šterlinga, koji su potrebni za izgradnju Palestine. Narnaknuće ovog prvog milijuna bilo bi najbolji primjer za sve dijelove necijonistićkog židovstva, da i oni vrše svoje dužnosti. To ie neizmjerna zadaća, kola nas čeka. Kažem to bez oklijevanja svakom Židovu, cijonistu i hecijonistu, bogatom ili siromahu: Kiie to naša stvar, to je Vaša stvar. Ako ćemo imati uspjeha, tad ćete Vi imati koristi od toga; ako ne će uspjeti naša stvar,tad ćete Vi pod tim trpiti. Svojevoljno ili protiv svoje vol je, ima svaki Židov, negativno ili pozitivno, svoj udio na ovome velikome eksperimentu. Blagosloven neka ie udes onih, koji su se danas odlučili, da preuzmu aktivni udio na posvećenom radu. Nijedan cijonista nema prije prava, da se obrati na drugoga, dok nije sam učinio svoju dužnost i dao svoj maaser. Naši bomiteji smiju da rade samo prema načelu apsolutnog i potpunog jedinstva nastojanja. Samo jedan fond smije da opstoji, jedan fond za darove i investicije, za cijoniste i necijoniste. jedan fond, koji bazira na principu maasera, a kod kojega vodstvo cijonista može da bude samo it vodstvu dobroga primjera.

Obnovni rad Židovskog narodnog fonda

Poznata je svrha Židovskog Narodnog Fonda, da stiče u Palestini zemlju i da je uzdrži u neotndjivoj vlasnosti židovskog naroda, ima nadalje da se brine oko privođenja zemlje podesnom iskorilčivanju. koje će da odgovara židovskom narodnom

2

.ŽIDOV* (HAJHUDI)

BBOJ 12.