Жидов

ŽIDOV

GlfflSZ^-PnW\-ŽIDOVSKA

Evropski ili amerikanski cijonizam?

Cijonistička organizacija proživljava u ovaj čas tešku krizu. Nije to sad tek kriza vodstva, kriza ljudi, već je to kriza sistema i oprečnih nazora. Vodstvo cijonističke organizacije, koje je do londonske konferencije nosilo svu odgovornost za svoj rad, bilo je i donde često kritikovano, premda većina nije zapiavo poznala ciljeve ni planove vodstva. Istom londonska konferencija, na kojoj su se nakon više od 5 godina prvi put sastali zastupnici pojedinih organizacija, dala nam je mogućnost, da upoznamo rad vodstva i njegove planove, da spoznamo kurs, kojim vodstvo želi da provede velike zadaće obnovnog rada. Istina, londonskoj konferenciji mjesu predležali u detalje izradjent nacrti budućega rada, no mi smo ipak mogli upoznati principijelno gledište vodstva, koje je ujedno i gledište pretežne većiue evropskih cijonista. Izgledalo je kao da je na londonskoj konferenciji usprkos pojedinih protivština i različitoga naziranja pojedinih grupa unutar cijonističke organizacije ipak postignut potpuni sporazum, kuji je u ovim odlučnim časovima, gdje se spremamo na izvedenje neizmjerno velike zadaće bezuvjetno potreban. Übrzo morali smo uvidjeti, da unutar naše organizacije izbijaju sve to jače protivštine, da se sve to više kristalizuju oprečna stajališta, koja su konačno dovela do konflikta izmeđju egzekutive svjetske cijonističke organizacije i vodstva amerikanskih cijonista. Nastala je boiba u koju su obje strane bacile najbolje svoje ljude, te koja mora uroditi konačnom odlukom u principijelnim pitanjima budućega rada. Protivštine i opreke ne leže, kako to mnogi misle, samo u pitanju Keren Hajesoda. Pažljivi posraatrač lako će spoznati, da se tu ne radi tek o razlučivanju fonda s prinosima za rentabilne investicije i za darovni fond neretabilni.i poduzeća, koja su bezuvjetno potrebna s nacijonalnog gledišta. Konflikt izmedju vodstva u Londonu i vodstva američkih cijonista leži mnogo dublje; opreka je to principjelnih gledišta, koje se ne mogu dovesti u sklad. Vodstvo svjetske cijonističke organizacije i s njime evropski cijoniste shvaćaju cijonizam kao narodni preporod židovstva, koji obuhvaća sve probleme židovskog života u Erec Israelu i u galutu, te se prema tome ima sav naš rad provesti s

narodnoga gledišta. Sve su akcije nacijonalne akcije, koje se mogu provesti samo pod vidom toga narodnog gledišta. Zato se i rad, koji rezultira iz tog gledišta ne će upravljati samo s gledišta rentabiliteta ne će se povesti za ekonomskim principom jer će se u koliko taj rad nije poželjan s nacijonalnoga gledišta, uvijek odabrati nerentabilniji rad s većim materijalnim žrtvama. ako to iziskuju narodni interesi. Ako smo usvojili princip židovskoga rada, onda ćemo se odlučiti za židovskog radnika, makar bile i druge nežidovske radne sile mnogo jeftimje, jer smo uvjereni, da se Palestina može izgraditi samo židovskim radom, i da svaki naš radnik jača našu poziciju u zemlji. Cijonistička organizacija svojim radom ne želi kolonizovati izvjestan broj ljudi po kolonizacijonim metodama kolonijalnih velikih siia, sa gledišta čisto ekonomske lukrativnosti već je njezino nastojanje, da stvori jednu naćiiski svestranu, duševno, socijalno i ekonomski harmonijsku zajednicu imajući pri tome u vidu funkcije, što će ih Palestina vršiti u svojoj užoj, palestinskoj zajednici jednako kao u zajednici židovske cjeline. Oprečno je shvaćanje američkih cijonista. Oni drže, da ćemo samo onda moći izvesti obnovu zemlje, ako uzmognemo privući potrebiti kapital. Veliki kapital moći ćemo samo onda predobiti za našu stvar ako sav palestinski rad postavimo na čisto ekonomsku bazu. Gospodarski interesi moraju s toga imati prednost, pa će se prema njima postupati i onda, kad bi to bilo na uštrb nacijsko-duševnih i socijalno pravednosnih naših interesa. Naravno je s toga, da je time dana najšira mogućnost privatnoj inicijativi, koja će moći razviti slobodno i neovisno svoj rad prema gospodarskim svojim interesima žrtvujući time opće narodne interese. Kakogod mi ne želimo isključiti privatnu inicijativu, čiju vrijednost priznajemo, ipak moramo tražiti garancije protiv presizanja, kojim bi mogla uroditi privatna inicijativa bez kontrole. Kao što nam je potrebna jedinstvena cijonistička svjetska organizacija, tako isto mora da se obnovni rad provede po jedinstvenom gledištu, koje mora da bude upravljano i kontrolirano po ciljevima koje samovolja privatne inicijative ne smije, da buni i pokoleba. No oprijeka ne sastoji samo u principijelnom shvaćanju, već i u organizatornom pogledu. Vodstvo američkih cijonista zastupa decentralizaciju, ono traži autonomiju

pojedinih zemaljskih federacija, koje bi u svojem radu postale neovisnima od centrale. Raskinuli bi time usku vezu, ko : a je dosad pqstojala izmedju pojedinih federacija i vodstva i uništili time jedinstvenost organizacije, koja je bila najjače jamstvo za naš uspjeh. Danas više no ikad trebamo jaku i snažnu organizaciju, koja će upravljati sveukupnim radom židovskoga narodaI ako je cijonistička organizacija bila brojem svojih organiziranih članova manjina u židovskome narodu, ipak su predstavnici velikih nacija vidjeli baš u jedinstvenosti dobro organizovane manjine onaj faktor koji je zvan da izvrši velike zadatke, koji su namijenjeni židovskome narodu. Vodeće ličnosti svjetske organizacije s Weizmanom na čelu pošle su u Ameriku da raščiste situaciju i da se u slučaju potrebe i preko glava sadašnjeg vodstva američkih cijonista stave u sporazum sa širokim masama američkih Židova, kod kojih će sigurno naći shvaćanja za svoje ideje. Zdravi će instinkt židovskih masa upoznati pravi i jedini put, koji nam daje mogućnost, da ostvarimo veliko obnovno djelo na koje se spremamo. Cijonistički pokret proživio je već mnogo kriza i svaki je puta ojačan novim energijama proizašao iz njih, pa će sigurno i ovu tešku krizu prebroditi i to tim više, što se ova kriza im že nazvati krizom amerikanskih „honoracijora“, koji su došli u opreku i sa masama amerikanskoga židovstva. Kongres pred kojim stojimo mora naći jedinstvenu, veliku i snažnu cijonističku organizaciju, koja će budućemu vodstvu dati čvrsti oslon za izvedenje velikih zadaća, koje će preuzeti. Dobro je, da naša egzekutiva nije podlegla moći dolara, koje, istina, danas više trebamo no ikad, ali koji jednako mogu da postanu opasnost, ako oni budu dali pravac iskorišćujući ekonomsku slabost evropskih cijonista u svrhu, da njegove tradicijom ustaljene ciljeve i naziranja podjarme uvadjajući amerikanizam u cijonizam.

Lag baomer

Od onoga kobnog dana, kad je ne smiljena sudbina otrgnula židovski na rod od pluga i motike, te mu utisnula n šake putnički štap, postao je taj /.arod konglomeratom problema. Pr-'d/emi prema nutrinji i- vanjštini, problemi u životu i književnosti. Stoga je moderni Židov, koji je i sam proizvod protuslovlja posvema otv Jjen od židovstv i U

GOD. V.

UPRAVA I UREUNiŠTVO : ZAGREB. ILiCA BROj 31 111, KATRUKOPISI SE NE VRAĆAjU. 1

ZAGREB 20. maja;lS2l.*l2. ijja a £6Bl

j PRETPLATA« GODIŠNJE K 150, POLUOOD. K 60, ČETVRTOOD p K 30, POJEDINI 8R.4 K.TT IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.:= — *» —.ama.! ga-

BROJ 16.