Жидов

Palestinski porezni sistem. Izvjestitelj »Vossische Zeitunga« piše u članku o prvom mirovnom Budžetu glede poreznog sustava Palestine slijedeće: Etat završuje prihodom od 2,214.047 eg. funti šterlinga prema 2,286.332 eg. funti šterlinga izdatka. Prihod namiču željeznica, pošta (zajedno preko 960.000 eg. funti) i porezni dohoci: carina, pristojbe i gospodarski tereti. Kako još nisu ukinuti stari otomanski zakoni na polju poreza, ostaju stare zaostale naredbe na snazi: trgovina, obrt, industrija, jedva se opterećuje, premda od mjeseca do mjeseca rastu. Gospodarstvo, na koje je islamski zakonodavac jedino mogao d a misli, mora da trpi, ono plaća od bruto a ne od neto dohodaka. Troškovi se produkcije prema lome još uvećavaju. Za pravedno oporezivanje manjkaju još svi psihološki uvjeti. Zamišljeni porez po glavi naša' je izlaz. U glavnome se osjećaju porezi pod engleskom pripravom mnogo više: otomanski zakon sada se istom pravo iz vršuje. Summum jus, sucima injuria. Distanca izmedju obrtnika, slobodnih poreza i izrabljenih seljaka postaje u: taj način sve većom. Izvoz i uvoz u Palestini u martu. Ukupni izvoz Palestine iznašao je u martu 381.000 egip. funti, po tome za 48.000 funti više nego u martu prošlo godine. Ukupni uvoz iznašao je 109.000 prema 114.000 egip. funti u martu prošle. godine. Na čelu zemalja, koje su izvozile, stoji Engleska sa 251.000, Egi> sa 56.000, Amerika sa 26.000, Francuska sa 25.000, Italija s 17.000, Holandija sa 15.000, Japan s 10.000 egip. funti šterlinga. Glavna uvozna dobra bila su ugljen, pamučna roba, šećer, riža i gradjevno drvo.

Iz Jugoslavije

Izborni reglaman za Xil. cijonlstlčki kongres Egzekutiva svjetske cijouističke organizacije razaslala je za izbore k XII. kongresu ovaj reglajnan: 1. Aktivno i pasivno izborno pravo. Cl. I. Svaki član organizacije postigne sa 18, godinom aktivno i sa 24. godinom pasivno pravo izbora za kongres (§ 24. organizacionog statuta). (Primjedba: Član organizacije jest prema organizacijonom statutu svaki Židov, koji priznaje cionistički program i plaća šekel.) 2. Broj plaćalaca šekela, koji biraju jednog delegata. Cl. 11. Svaki zemaljski savez sa najmanje 1000 plaćalaca šekela ima pravo na jednoga delegata. Zemaljski savezi sa manje od 1000 plaćalaca šekela imadu pravo da se s drugim ili s više drugih zemaljskih saveza slože u jodnu izbornu grupu, da postignu potreban broj plaćalaca šekela. (Zaključak godišnje konferencije 1920.) Predloži za složenjo s drugim zemaljskim savezima u izbornu grupu imadu se predati egzekutivi najkasnije do 10. juna, inače će egzekutiva postupati po vlastitoj uvidjavnosti. Cl. 111. Broj delegata, koji otpada na svaki zemaljski ili posebni savez, ustanovit će se na ovaj način;

1. za prvu hiljadu plaćalaca šekela birajh jednoga delegata; 2. za drugu hiljadu plaćalaca šekela biraju takodjer jednoga delegata; 3. za ostatak plaćalaca šekela, ustanovit će egzekutiva izbornu kvotu, t. j. onaj broj plaćalaca šekela, na koji otpada jedan delegat; 4. eventualni suvišak od 500 plaćalaca šekela I više iznad temeljnih brojeva naznačenih pod 1., 2. i 3., daje pravo na daljnjega delegata. Suvišak manji od 500 plaćalaca šekela ne će se uzeti u obzir. (P rimje d b a: Prema broju biraju: 1000—1499 plaćalaca šekela 1 delegata; 1500—2499 plaćalaca šekela 2 delegata; 2500 i više plaćalaca šekela 3 i više delegata, prema ustavama slijedećih članova IV. i V.) CL IV. Kao podlega za ustanovljenje izborne kvote služit će ustanova, prema kojoj se ukupni broj delegata za kongres odredjujo sa 350 do 400. (Zaključak god. konf. 1920.) CL V. Odlučan za ustanovljenje izborne kvote jest broj predanih šekalim za godinu 5681., koji je unišao i uplaćen kod egzekutive do 31. maja 1921. (Primjedba k čl. IV. i V.: Uzmimo primjerice, da obračun dne 31. maja pokazuje y«ve\drupiy broj od 500.000 šekalim, i to: a) od 10 saveza i izbornih grupa, koji su prodali više od 1000 šekalim, to b) od 35 zemaljskih i posebnih saveza, koji su prodali više od 2000 šekalim. Ovo će se obračunati ovako: a) onih 10 saveza dobit će po jednoga delegata, t. j. za 10.000 šehela 10 delegata; b) onih 35 saveza dobit će za prve dvije hiljade po dva delegata, t. j. za 70 000 šekalim 70 delegata, prema tome otpadaju prvo na 80.000 šekalim 80 delegata. Preostaju dakle za obračun još 20.000 šekalim (t. j. 500.000 manje ovih 'prvih 80.000). Uzmimo, da bude u okviru čl. IV. zaključeno, da iznaša sveukupni broj delegata 560. f Po odbitku jur obračunanih mandata imadu se dakle još podijeliti 280 mandata. 420.000 dijeljeno sa 28G daje 1500. Ovaj .broj (1500) nazivamo izbornom kvotom, koja služi kao podloga za izračunavanje broja delegata, koji otpada na svaki savez. Prema tome bi biralo u suponiranom slučaju: 1000—1499 plaćalaca šekela 1 delegata, 1500—2499 2 del., 2500—3993 3 .del., 4000—5499 4 del., 5500—6999 5 del, 7000—8499 6 del.,, 8500—9999 7 del, 10.000—11.499 8 del. itd. Ovaj je obračun dakako samo suponiran i ima samo da služi kao ilustracija, a konačni, obračun obradit će se dakako prema broju faktično prodanih šekalim i bit će stoga mnogo kompliciraniji.) CL VI. Egzekutiva će odmah iza obavljenog obračuna unišlih šekalim } ustanoviti i proglasiti i izbornu kvotu i broj delegata, koji otpada na svaki zemaljski i posebni "savez (odnosno izbornu grupu u smislu čl. II).

3. Način izbom. CL VII. Izbor je delegata za kongres neposredan (direktan) i tajan (§ 28. org. Statuta). Egzekutiva je opravdana, da pripusti od toga iznimke u slučaju potrebe, a na predlog glavnih izbornih komisija, koje se imadu ustrojiti prema čl. XIV. i XV. (Zaključak god. konf. 1920.) Glavne izborne komisije, koje traže ovakovu iznimku, imadu to odmah saopćiti egzekutivi uz obrazloženje. CL VIII. Izbori za kongres imadu se po mogućnosti obavljati prema proporcionalnom izbornom redu. Odluka o tome prepušta se glavnim izbornim komisijama. (Primjedba: Proporcionalni izborni red ne bi se za sada dao svuda obligatorno provesti. Odluka o tome mora se ovaj puta prepustiti savezima. Ali pošto zaključak godišnje konferencije 1920. o uvadjanju proporcijonalnog izbornog reda ima svrhu, da dodju do riječi i manjine, koje postoje u nekojim savezima, odlučila je egzekutiva, da se osnuju glavne izborne komisije, u kojima imadu sudjelovati i manjine, tako da njima bude osiguran devo, ljan utjecaj na odredjenje izbornog reda i provedbu izbora; vidi čl. XIV. i XV.) CL IX. Glavna izborna komisija odredit će izborni red, po kojemu će se birati za ovogodišnji kongres u području dotičnog saveza (odnosilo izborne grupe), to će proglasiti u okviru ovoga izbornog reglamana instrukcije za provedbu izbora. Izborni red, što ga je zaključila glavna izborna komisija, imade se prije izbora priopćiti egzekutivi. CL X. Tamo, gdje budu provadjani izbori u više izbornih okruga, iinade glavna izborna komisija te okruge odrediti po mogućnosti tako, da na/ jednog delegata otpada po prilici jedan te isti broj plaćalaca šekela, te ima pri odredjivanju okruga po mogućnosti uzeti u obzir želju plaćalaca šekela. (Primjedba: Ovaj propis neka ilustruje slijedeći primjer u stavku primjera suponovanog u primjedbi k čl. IV. i V., da izborna kvota iznaša 1500. V tom bi slučaju savez od 4800 plaćalaca šekela imao pravo na 4 delegata i to: za prvu K)00 plaćalaca šekela 1 delegata, za drugu 3000 1 del., za daljnjih 1500 1 delegata, za daljnjih 1300 (t. j. preko 500) 1 del., ukupno 4 delegata. Ako budu stvorena u tom savezu 4 izborna okruga, imao bi svaki okrug da broji 1200 plaćalaca šekela.) CL XI. Glavna izborna komisija imade shodno odrediti, da bude spriječeno, da bi jedan te isti izbornik vršio po više puta izborno pravo (§ 25. org. štat.). (Nastavit će se.)

Iz Palestinskog ureda

Halucfarma »Geula« u Mostaru. Inicijativom zaslužnog sumišljenika D. K oen a, člana pal. komisije u Mostaru, organizovana je u Sarajevu prodaja

BROJ 18.-19.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

9