Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA FITANTA ŽIDOVSTVA

Cijonistima!

Savezno Vijeće u Novome Sadu bilo je i opet oduševljena manifestacija cijonističke svijesti u našoj zemlji. Ono je dokazalo, da se mreža cijonističke organizacije raspliće sve dalje i zahvaća sve to više jevreja u našoj kraljevini. Uz to se za cijelo kao značajka ovoga Vijeća može da utvrdi težnja za radom, radom pozitivnim, koji ima da se očituje i u izgradnji organizatorne veze i u prikupljanju svih sila, lično duševnih i materijalnih. Radni Odbor, izabran povjerenjem Saveznoga Vijeća, preuzima svoju dužnost, svijestan sebi težine zadataka, koje ima da izvrši i odgovornosti za njih. Ti su zadaci formulovani u prihvaćenim rezolucijama, koje Radni Odbor prima kao nalog od delegata cijonista Jugoslavije. U koliko su ti nalozi stvarno svi od reda prijeko nužni da se izvrše, te je teško odmjeriti njihovo prvenstvo i poredak u važnosti, toliko ipak drži Radni Odbor, da je ispravno razabrao volju delegata i zahtjeve časa, kad smatra, da prije svega treba da skrene pažnju svoju i svih cijonista na ovih pet stvari: Keren Kajemet, Keren Hajesod, jugoslavenska halučka farma, zlatni šekel i izgradnja organizacije. 1. Zamašnost rada za ove ustanove, mislimo, da ne moramo naročito isticati. Ako je Keren Kajemet onaj instrumenat cijonističke organizacije, a u stvari cijeloga židovskoga naroda, koji je zvan, da provadja zemljišnu politiku po cijonističkoj ideologiji tako, da zemlja bude neodsvojna svojina naroda, pa ako zamislimo, da je taj instrumenat stekao do sad tek oko 100.000 đunuma zemlje, ai to ne potpuno isplaćenih; ako uz to vodimo računa o tome, da ni oni halucim, koji su u Palestini, ne mogu da se snabdjenu zemljom i inventarom, dok ih na tisuće još čeka izvan Palestine: onda će nam biti jasno, kako je potrebno, da popularišemo i dalje ovu omiljelu ustanovu židovskoga naroda i da u svoj rad umjesto osjećaja filantropstva unesemo spremnost na izgradnju i obnovu, utemeljenu na fundamentu svijesti o dužnosti. To nam nalaže, da se sabiranje sredstava za Keren Kajemet odsele vrši sustavno po planu, a ne po slučajnostima i da se iskoristi svaka zgoda za sabiranje, ali uz to da bude sabiranje ipak što neovisnije o slučajnim zgodama. Ako ovom prilikom iznova iznašamo misao o Keren Kajemetskim minjanim. ne činimo toga da umnožimo organizacijone grane zbog njih samih, već jer u tome vidimo sredstvo za to, da se obuhvati svakog pojedinca i stalno podržava i ojačava veza svakog Židova s njegovim Narodnim Fondom. Geulat Haarec traži, da se nesravnjivo veći prostor u Palestini namakne u svojinu židovskoga naroda u najkraće vrijeme, nego što je priskrbljeno sitnim darovima u prošla dva decenija. 11. Zadaci, koje ima da vrši Keren Hajesod, jednim su dijelom istovjetni sa zadacima Keren Kajemeta. No uz to ima Keren Hajesod da polaže temelje svim obnovnim poslovima i radovima u Erec Jisraelu. Keren Hajesod je apel, da se kroz izvjesno vrijeme, čija će duljina zavisiti o mjeri požrtvovnosti cijeloga židovstva, vrši bez spoljašnje prisile takovo oporezovanje svakog pojedinog Židova, kome će mjeru odrediti veličina zadataka i veličina duha židovstva, koje pod pritiskom ćudoredne prisile, proizašle iz svijesti goleme istorijske odgovornosti, ne smije dozvoliti, da se ugrozi preporod naroda za to, što narod nije bio dorasao epohalnosti sudbonosnoga perijoda, u kome ima da se odluči, je li židovski narod kadar da vrši ćudoredno mirno osvajanje zemlje, izgubljene pred 2000 godina i da uskrisi iz pustoši svoju zemlju, kako bi evala kao nekad u vrijeme pradjedova. Mišljenja smo, da nije pretjeran zahtjev, ako od svakoga cijoniste tražimo ovo dvoje: da se iz sopstvene pobude odluči, da sebi odmjeri maaser u novcu i da poradi kod svakoga, koji je kadar davati, neka bi to učinio. Cijoniste će imati da se obraćaju svim Židovima na saradnju, šireći spoznaju, da je u pitanju opstanak židovstva, preporodjenog, stvaralačkog i ponosnog i da nije pretjerano ako se tvrdi, da je opstanak židovstva u najvećoj mjeri zavisan o postojanju židovske Palestine, Ona je, u svojim čednim počecima, već sad jedan takav spomenik židovskog idealizma, samopregora i konstruktivne volje: te nema sumnje, da će se, ako židovski narod hoće, golemim naporom svih sila izgraditi takova zajednica po strani od svih predrasuda ekon ruskih, klasnih i etskih, kako je možda nijedan narod u istoriji nije bio kadar da sazda, osim naroda, u kome živi biblijska tradicija i tezi, da se ostvari u novoj zajednici. 111. Od svih pitanja, koja su pretresana u Novome Sadu, možda je najviše interesa izazvao plan jugoslovenske halučke farme u Palestini. Dvije su tome godine, što su iz naše zemlje otišli prvi halucim u Palestinu. Nije ih gonila nužda, pa ako su se neki od njih vratili, bili su primorani bolešću, neotpornošću tijela. I od njih će se nekolicina vratiti, a nekolicina ih još čeka na polazak. Iz sredine ovih naših halucim izrazila se želja, da se osnuje jugoslovenska halučka farma. Ali kraj vezanosti tih naših halucim iz sve duše sa cijelinom židovske zajednice, koja je vezanost bitni organski sadržaj njihove ličnosti, sigurno je, da u toj želji nema ništa od sićušnog regionalizma, kao što nema toga ni u naših cijonista, koji ipak radosno žele ostvarenje te farme. Ona u okviru obnove domaje ima da bude jedan doprinos toj obnovi, koji će nas lično, tako reći rodbinski, vezati o Erec Jisrael. Želja za ostvarenjem te farme podstreknut će Židove naše kraljevine da omoguće, te bi se stvorio vidan zalog naše ljubavi, koji će pokoljenjima svojim imenom davati svjedočanstvo o našem udjelu u gradjenju domaje.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO«

GOD. VII.

UPRAVA l UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 15. juna 1923. - 1. tamusa 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA rukopisi sc:ne VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUOOD. 30 D. CIfTVRTOOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 25