Жидов
Iz židovskog svijeta
Nastavak pregovora izmedju Poljaka i Židova. Kako »Nasz Kurjer« javlja, sporazumi« se ministar predsjednik Witos s drom Nossigom o osnovi glede pregovora, za uredjenje židovskog pitanja u Poljskoj. Pregovori imali bi se nastaviti iza i i jesenja kabinetske krizo. Prema lavovskoj »Hvila« došao je ovaj put poticaj za nastavak pregovora od samog ministra predsjednika \Vitosa. Witos naredio je pojedinim ministarstvima, da interno vijećaju o tom pitanju. Koju će formu imati naredni pregovori bilo da će se opet imenovati interministrijalna komisija i ii druga koja forma nije još ustanovljeno. Klub židovskih zastupnika rado će stup;ti u daljnje pregovore, ali će odlučno tražiti stvarne garancije, da pregovori ne će ovaj put služiti samo za dekoraciju, da se zavede u bludnju inozemstvo. Vlada morat će dokazati, da ce u najkraće vrijeme dovesti preg< vor k pozitivnom i uspješnom završetku. Pregovori u Poljskoj. Pregovori izmedju vlade i zastupnika židovskih stranaka započeli su. Prvi je rezultat, koji je postignut, ustrojenje posebnog odsjeka kod ministarstva unutrašnjih djela za židovsko školstvo i vjerske stvari. Židovski zahtjevi i asint lan ti u Poljskoj, Poljsko i židovsko novinstvo bavi se vrlo mnogo predavanjem, što ga je držao židovsko-socijalistički „ zastupnik dr. 1» i a in and o židovskom pitanju u Poljskoj. Dr. Diamand vratio s»> nedavno iz inozemstva, gdje je nastojao da stekne simpatije za poljsku stvar, a gdje je naročito oštro napadnut mi engleske radničke stranke. Možda su iskustva u inozemstvu prinukala dm. Diamanda da zauzme stajalište, koje mora da iznenadjuje f>d tog starog pobornika asimilacije. Prije godinu dana još je izjavio stranim žurnalistima, da se židovsko pitanje može riješiti samo iseljivanjem Židova, jer ednošaji izmedju Židova i Poljaka ne će nikad postati normalni, dok ima u zemlji toliko Židova. Sad izjavljuje dr. Diamand u svome predavanju, da se židovsko pitanje ne može riješiti emigracijom i da će realni interesi zemlje prisiliti vladu i .društvo da stvore za Židove od nošnje. kojima će kao punopravni grad juni moći živiti. Priznao je nadalje, da je njegova taktika bila pogrešna. Jednostrana njegova politika bila je na štetu Poljaka i Židova. Vrlo oštro kritikova« je protekciju hrišćanskih trgovaca i poduzeća i našao je pače priznanje na židovsku buržoaziju. I za ortodoksiju, koju je prije toliko napađavao, a koja je pored svih pogroma ustrajala, našao je mnogo razumijevanja. Dover dra. Diamanda nije samo značajan kao govor pojedinca, političara, ' koji je do sad pvopovjedao asimilanciju. Dr. Diamand je predsjednik »Saveza nezavisnih Židova (neo-asim i lana ta), a predavanje priredilo je ovo društvo. Da se asimilanti takodjer spremaju na reviziju svoga stajališta biva nam jasno i iz govora drugoga asimilante dra. L i e b e r m a nn a, koji je u pravnič-
koj komisiji Sejma z;istupao ne samo židovska gradjanska prava ,već je branio i nacijonaine zahtjeve Židova. Sve sti to znaci, da se pripravlja evolucija u naziranju poljskih asimilanata. Poljska intervencija u Madžarskoj. Poljska vlada poduzela je u Madžarskoj akciju u korist židovskih poljskih državljana, koji su internirani u madžarskim logorima. Poljski konzul u Budapestu posjetio je logor interniranih u Zalaegerszegu, gdje je internirano 1300 osoba, medju njima 113 poljskih državljana, od kojih su samo 2 irežidovi. I’ Pilisczabi nalaze se % poljskih gradjana, a 95 od njih su Židovi. Jedan se dio interniranih', kod kojih je tačno ustanovljeno poljsko državljanstvo, povratio u Poljsku, dok se koti drugih nastavlja ustanovljivanje jesu li poljski državljani. Obustavu izdavanja putnica za Ameriku u Poljskoj. Ministarstvo spoljašnjih djela namjerava da obustavi izdavanje putnica za Ameriku, jer 100.000 putnika, čije su putnice već numerirane čekaju na vizum, a isto tako velik broj čoka na numorisanje. Pošto prema novom iseljeničkom zakonu smiju godišnje iz Poljske doći u Ameriku samo 30.000 osoba, ne bi daljnje izdavanje putovnica imalo smisla. Viza moći će se dobiti za Meksiko, Argentinu i Braziliju. Novi predloži k eniigracijonoui zakonu u Americi. Reprezentacijom! kuća primila je sa 171 protiv 70 glasova rezoluciju John s ona, prema kojoj se ima dozvoliti '.iseljivanje u zemlju, ako su emigranti prije 8. juna htjeli da petlju u Ameriku i onda, ako bi bila prekoračena kvota. Tim zakonom imalo bi se doći u susret onim imigrantima, koji nisu znali za novi zakon odnosno nisu mogli odgoditi svoj put. Naravno, da će se broj useljenika, koji je na ovaj način dobio dozvolu za useljivanje, priračunati narednim mjesečnim kvotama. Kongres imat će se doskora baviti novim emigracijonim zakonom, koji je senator Ster 1 i n g već predao imigracijonoj komisiji senata. Obzirom na rdjava iskustva i velikih smutnja, što ih je prouzročio nedavno prihvaćeni zakon o emigraciji, imao bi se sad uvesti novi sistem. Trebalo bi stvoriti permanentni board s neograničenom vlasti tla može prema prilikama od slučaja do slučaja ustanoviti broj onih, koje treba pustiti u zemlju. Pri tome valja uvijek uočiti ekonomske prilike, te razno pripadnosti. Maksimum useljivanja trebao bi da bude tri četvrt posto ukupnog američkog pučanstva. Židovsko novinstvo dosta je simpatično pozdravilo ovu osnovu, tek se protivilo, da se pravi razlika u rasnoj pripadnosti, jer suviše sjeća na poznate rusko odredbe Ignjatijeva. Iz Rusije. TT Hostovu na Donu bila je pred radničkim tribunalom rasprava protiv ješivot. Optužnica sastavljena je od židovske sekcije komesarijata za prosvjetu i tvrdi, da ješivot vrše klerikalno-reakeijonarni upliv na Židove, da šire mržnju protiv sovjetske prosvjete i izobražava badavadžije. Sud proglasio je ješivot krivcima i zaključio je, da se imaju zatvoriti sve ješivot.
Rasprava protiv nadrabina dra. Lowa* Glavna raprava protiv nadrabina dra. Emanuela Lowa, koji je godinu i pol bio u istražnom zatvoru radi zločina veleizdaje, povrede državnog poglavara i mnogih drugih zločina, održat će se dne 28. septembra o. g. Novo židovsko kazalište u Londonu. Ii zapadnom Londonu osnovano je židovsko kazalište, pa je ovoga mjeseca počela nova sezona. Gospodja Lobel, znamenita židovska glumica iz »Sjedi njenih država angažovana je, te je na stupila prvi put u naslovnoj ulozi komada »Madame X«.
Iz cijonističkog svijeta
Pozdrav češke vlade. U četvrtak, dne 14. jula uslijedio je u Lucerna dvo rani svečani pozdrav Akcijonog Koiniteja. Češku vladu zastupao je legacijoni savjetnik Jan Masarvk, a englesko poslanstvo engleski poslanik sir Clark. Nakon pozdrava g. Norberta Adi era, govorio je nadrabin dr, Heinrich lirod y jevrejski. Nakon što je gradski zastupnik, dr. Singer zahvalio Sokolo wu za njegov rad za eijonističku stvar, odgovorio je Sokolov jevrejski i engleski. Prikazao je svoje pariške progovore, u kojima je upoznao Masarvka i dr. Beneša. Zahvalio je zastupniku Englc ske, koja je prva kao država aktivno podupirala cijonizam. Poslanik Clark odgovorio, da nije učio jevrejske ni česski, pa da se mora služiti engleskim jezikom. Nada se, da če mu se priznati njegovo iskreno prijateljstvo za cijonistički pokret, koji dobro poznaje, jer je bio pod Balfonrom u diplomatskoj službi. Pokret, što ga podupirahu muževi kao Masaryk i Benes, a vode muževi kao Weitzmann i Sokolov, ne može se dovoljno visoko cijeniti. Cijonistički miting u Pragu. !■ čast cionističkoga \kcijonoga Komiteju priredjen je ovdje miting, koji je vrlo lijepo uspio. Skupštinu je započeo gradski vijećnik dr. Singer. Iza toga govorio je rabin dr. S i c h e r jevrejski, a nastavlja češki. U govoru spominje zasluge Masarykove, koji je pomogao cijonistički pokret, dok su ga sami Židovi držali neizvedivim. Do danas se mnogo učinilo i postiglo, ali su nedavni dogadjaji u Erec Tsraelu pokazali, da ima demo još dosta izvršiti. Čitav narod mora da pomogne Akcijoni Kcmitej, želimo li x da naš cilj potpuno uspije pa da se dokraja realizira. Usiškin kaže (jevrdjski), da židovski narod ima vrlo mnogo da nauči od Čeha u pogledu narodnoga preporoda. Osobito treba, da asimilirani Prag nastoji oko židovskoga života i njegova najboljega dokaza, oko jevrejskoga jezika. S veseljem konstatira, da se i na tome živo radi, te na svim linijama pohjed.fuje naš općeniti, zajednički, jevrejski jezik. Na govornicu dolazi Sokolov. Prisutni ustaju te nastaje živahno klicanje. U svome njemačkom govor« zbori o važnosti jevrejskoga jezika. Njime smo pokazali, da u nas imade sposobnosti, špage i volje za život; njime
BROJ 24.
.ŽIDOVc (HAJHUDI)
5