Жидов

Ovaj popust dobit će posjetioci Kongresa uz predočenje legitimacije, izdane po kongresnom uredu, a porazdijelit će ih ured Saveza cijonista Jugoslavije. * 3. Karte za novinare. Kongresnom uredu predleži silan broj molbi za doznaku novinarskih karata. Kongresni ured upozoruje, da je samo ograničen broj novinarskih karata raspoloživ i da će se stoga moć> samo najvažnije židovske i nežidovske novine uzeti u obzir. Sve ostale novine, židovske i nežidovske primit će po želji besplatno »Kongresnu Korespondenciju«, koja će 2 puta dnevno izaći. Osim toga razašiljat će i znatniji brzojavni i dopisni uredi redovne izvještaje o Kongresu. Molbe za doznaku novinarskih karata uvažit će se prema brojurrasp oloživ mjesta samo onda, ako im pnlež. j 2java ure dništva, iz oje proizlazi, da >e ure d n išfv o povjerilo izvijes itcljsku d'- /nos | g o jj£ nom gospodinu 'k ° samo r 4 emu). Dopisnici vodećih židov-1 P vžidovskih novina, koji su se već bez pn .aiene takove oficijelne izjave obratili na Kongresni ured, umoljavaju se hitno, da naknadno pripošalju takovu izjavu. Početkom mjeseca augusta izvijestit će Kongresni ured svakog novinara, koji se prijavio, da ii mu je mogla biti rezervirana karta ili ne. 4. Karte za tribinu. Još jednoć se upozoruje, da Kongresni ured mora preduzeti početkom mjeseca augusta razdiobu karata za tribinu prema predbilježbama, što su ih do onda prijavili zemaljski cijonisfički savezi. Kasnije primljene prijave ne će se više moći uvažiti. Zemaljski savezi moraju odmah iza primitka obavijesti, koliko je karata za tribinu za njih rezervirano, otpadajući iznos doznačiti Kongresnom uredu. Kongresni ured pridržaje si pravo, da sa mjestima, koja ne će do 10. augusta biti plaćena slobodno raspolaže. 5. Zamjenici delegata. Osobito se upozoruje, da zamjenici delegata, koji ne stupaju na mjesto delegata, nemaju u svojstvu zamjenika delegata pravo na ulaz u kongresnu dvoranu. Oni važe kao privatni posjetnici Kongresa, te će im pristup biti dozvoljen samo onda, ako su u posjedu karte za tribinu, ili stajanje.

Keren Hajesod

Fflaaser u prošlosti Piše Š. Pinsky. U židovskoj povijesti igra od davnine porez maasera veliku ulogu. Maaser znači: desetina. Desetina inletka, te dohotka svakoga Židova morala se predati za javne svrhe židovskog naroda. Maaser je imao više oblika, te se upotrebljavao za razne svrhe, ali glavna je crta njegovog biča bila pripremanje onakovih uredjaja, koji su bili od temeljnog značenja za javni židovski život. Sada je bio počasni tribut vodećim ličnostima i židovstvu, sada opet podavanje u korist države, a sada općinski porez za uzdržavanje općinskih institucija, ali uvijek se radilo o interesima općenitosti. Kad govorimo o tradiciji maasera, moramo baciti pogled unazad u našu .cijelu prošlost sve do prvih patrijarhalnih lica. Avraham, prvi Židov, koji se uselio u Palestinu, dao je kralju Jeruzalima »desetina od svega«. Maaser se po tome spominje kao već poznati običaj. Kada je Jakov bježao pred Esaom, zavjeri se, da će, ako mu Bog dopusti

sigurni povratak u Palestinu, dati maaser od svega što će mu Bog dati. Ovaj se s*iri običaj razvio u tori do zakona. »Svaki je maaser zemlje, zemaljskih plodova, plodova drveća svet Bogu .(Lev. XXVII. stih X)—32.)« »Desetinu moraš predati od svega žita. koje polja godišnje daju«. (Deut. kap. XIX. stih 22, 28, 29.) Ovi su zakoni igrali u našem ekonomskom i juridičkous životu veliku ulogu. Palmini opširno obradjuje zakone o ma asom i posvećuju mu više odsjeka. I I alestiui bilo je malo Židova novčara, većing, su bili seljaci. Maaser je onda bio podavanje naturalija. U diaspori je, gdje je bavljenje sa poljoprivredom za Židove bio gotovo nemoguće, postao maaser podavanjem u novcu, i to od imetka i dohotka. Ovdje se uvijek ponovno iskazala unutarnja snaga židovstva, razvijeni socijalni smisao, sposobnost samouprave, to sopstveni nadzor. Ništa izvana nije sililo Židove, da ispune naloge oblasti, po njima samima postavljenima. Ipak je imala svaka općina svoje zakone, odredila svojim članovima porez, i svi su članovi poštivali zakone i uplaćivali poreze bez državno prisile i bez vladinoga biča, Naročito Maaser se uvijek iskazao prokušanim sredstvom. U najtamnijem srednijem vijeku inkvizicija uvele šu židovske općine maaser. Svaki je Židov, dsj li bogat ili siromah, davao u blagajnu općine desetinu svoga imetka i svoga dohotka za javne svrhe, Općine su tako jako osjećale potrebu maasera, da su mnoge od njih uvele maaser horemom (prokletstvom), da tako učine pritisak vana . Veliki rabini onoga vremena postigli su čak, da je jedan pojedini član općine mogao prodrijeti, da se uvede maaser. To je jedini slučaj u cijelom židovskom zakonodavstvu, da pojedinac može većinu pozvali na odredjen’u djelatnost.. U mnogim je gradovima Njemačke bio običaj, da se polovica maasera pređa općinskoj blagajni, dok je druga polovica od pojedinaca razdijeljena na privatne oskudnike. U srednjem vijeku vrijedio je kao dohodak i fond, dar ili miraz. Kada bi otac htio svojoj kćeri dati i potpuni miraz, morao je ujedno općinskoj blagajni dati maaser. Sin je od očeve baštine morao predati maaser, premda je otac od svoga imetka uplatio maaser. Maaser shvaćan je kao dužnost osobe, a ne stvari. Kako je ozbiljno uzeto podavanje maasera, i kako je tačno provedeno, vidi se iz literature responzija, koja na mnogo mjesta, sa punom ozbiljnošću odgovornosti obradjuje najružnija pitanja maasera. Tako na pr, ima li se predati maaser od brutto ili netto dohotka itd. Jednako nalazimo u mnogim oporukama odredbe roditelja njihovoj dječK kako imaju isplatiti svoj maaser. Niko se nije cijenkao za maaser. Naprotiv često se dogodilo, da maaser nije dostajao, i da je od članova općino zatražen dodatak maasera. Kako su sigurno ušle uplate maasera, vidi se 5z toga, da s« mnoge općine na temelju maasera uzelo zajam ili maaser založili. Kod velikih narodnih nesreća, kada su ove svote upotrebljene za spašavanje općina, oslobodjcnje zarobljenih rabina

itd.,prisfupilo se često dvostrukom raaaseru. Za vrijeme izgona iz Španije, kad se val bjegunaca rasno preko Italije i Turske, dale su tamošnje općine četvrtinu svoga imetka da uzdrže potrebnu pripomoć. Kraj toga naglašivali su uvijek rabini, da maaser nema nikakvog posla sa dobročinstvom. Podavanje maasera je bila dužnost, on nije pripadao pojedincu i nije bio prepušten njegovoj odluci. Samo na taj način mogle su opstojati općine u srednjem vijeku i tako je postao maaser jednim od najvažnijih preduvjeta našem narodnom životu. Htjeli bi ovdje još spomenuti sjećanje, koje je u vezi sa izgradnjom Palestine. Bilo je tako za vrijeme Ezre i Nehemije, kad su su Židovi iz Babilona povratili u Palestinu. Jedna od najvažnfth podloga ove izgradnje bio je maaser, koji je Nehemija odmah poslije svoga povratka u Palestinu strogo proveo. Ovo posđbno isticanje maasera u knjizi Nehemije pokazuje, kako je maaser u svoje vrijeme bio usko vezan sa izgradnjom Palestine. On nije proveo samo maaser plodova već i maaser ljudi. Jeruzalim nije bio napućen i Nehemija je odredio, da deseti Židov ima iz provincije preseliti u Jeružalim«. Narod je žrijebao da jednoga od deset dovede u Jeruzalim, u sveti grad, a ostalih devet u druge gradove. Narod je blagoslivljao sve ljude, koji su se dragovoljno javili za preselenje u Jeruzalim. Tako se vuče tradicija maasera kao jedna crvena nit kroz našu cijelu povijest, tako započinje za ovu staru tradiciju i sada u naš§ doba novi život. Promjena statuta Keren Hajesoda. Na prijedlog ravnatelja Keren Hajesoda imaju se preduzeti neke promjene statuta Keren Hajesoda. Pri tome se zamišlja povišenje kamatnog udjela, i čisto trgovačkih investicija na pedeset °/o sveukupnih uplata. U principu maasera (podavanje desetino) Ima se osim toga provesti modifikacija u smislu stupnjevanja, budući da bi podavanje desetine za radničke ili maloobrtne klase bilo odveć veliko opterećivanje. Ovi predloži za promjenu prepuštaju se kongresu, koji treba da se u Karlovim Varima sastane. Registriranje Economic Board for Palestine. Economic Council, koji je stvoren po Sir Alfredu M o n d u i nekih financijera protokoliran je sad pod imenpm Economic Board for Palestine. Pošto se ovdje ne radi o društvu, koje računa na dobitak, dopustio je ministar trgovina ispuštanje riječi »Limited«. Zadaće su društva: pomoć kod razvitka Palestine n saglasju s mandatom, podupiranje » razvitka židovske narodne domaje i ekonomX skog, socijalnog, agrikulturnog, industrijalnog, komercijonalnog razvitka židovskog pučanstva Palestine, te zajednički rad s cijonističkojfn '■ganizarijom ili drugim kojim podesnim ]ewish Agency, koja će biti priznata po mandatarskoi sili. Na memorandumu su potp sani Sir čtf-ed Mond, Sir Roberi Waley-Cohcn, ravnatelj Shell-transportnog i trgovačkog [' mes Rotschild, advo-. kat W. S. C st, blagajnik sveop^ čeg elekrič: cg društva. Predsjednici cijonis-;

RSOJ 25.

»ŽIDOV« (HAJHUDT)

3