Жидов

ŽIDOV

OfISH-Z'V PITANJ'VZI DQVST\AI

Izvješće o XII. kongresu

Otvorenje kongresa Dne 1. septembra u 11 sati do podne otvara predsjednik cijonističke svjetske organizacije dr. Hajim Weizmann kongres, nakon što su članovi kongresa dugotrajnim aplauzom pozdravili Egzekutivu. Riječ uzima dr. feizmann, te govori jevrejski, a iza njega Sokolov. Njihove govore, koji su višekratnim burnim odobravanjem prekidani, donosimo niže. Kod spominjanja B a 1 f ou r a i Bialika priredili su delegati burne ovacije, a kod spominjanja imena Theodora Herzla ustali su u njegovu počast delegati i gosti. Kao prvo pozdravno pismo čita Jabotinski dopis T. G. Masarvka, predsjednika čehoslovačke republike, koje je skupština primila dugotrajnim odobravanjem. Iza toga čjtana su pisma čehosl. ministra predsjednika Cernya, ministra izvanjih posala dra. B e n e š a i praške misije ukrajinske narodne republike. U ime engleske vlade pozdravlja kongres sir George Clark, poslanik engleske vlade slijedećim riječima: »Moje dame i gospodo! Nije mi bila namjera, da držim ovdje govor, a nije mi ni sada, nakon što sam saslušao ovakova dva govora. ]a Vas ne ću da zadržim u važnome radu, koji Vas ovdje čeka. No hoću kod ove svečane zgode, kada se kongres prvi put iza rata sastaje, da nadovežem svoj pozdrav na pozdrav čehoslovačkog domaćine. Mnogi od Vas poznavaju gostoljubivost ovih, ostali će je tek sada upoznati, ali ja Vas mogu uvjeriti, budući da imam najugodnija iskustva, da ne ćete nigdje naići na velikodušniji, iskreniji i otvoreniji primitak. Moguće imam posebno pravo, da ovdje kažem nekoliko riječi, budući da imam čast u ovoj zemlji zastupati vladu Njegovog Veličanstva kralja Velike Britanije. Htio bih, da ovdje opetujem deklaraciju moje vlade od 2. novembra 1917.: »Njegovog Veličanstva vlada smatra dobrohotnim podizanje narodne domaje za židovski narod u Palestini, kod česa se razumije, da se nema ništa učiniti, što dira u gradjanska i vjerska prava postojećih nežidovskih zajednica u Palestini, ili

gradjanski i politički položaj Zidova u bilo kojim drugim zemljama.« Vi kao cijoniste stojite pred problemima, koji iziskuju najvišu državničku mudrost, ali Vi imadele vodje, koji su potpuno sposobni, da ih riješe, vodje, kao ovi, koji su danas ovdje govorili; uvjeren sam, da će strpljivost i lojalna nastojanja na osnovci one deklaracije dovesti do budućnosti, pune zamašnih nada i ispunjenja. (Buran dugotrajan pljesak.) U ime Egzekutive zahvaljuje dr. Weitzmann vladi Njegovog Veličanstva kralja Gjure IV., le daje izražaja svojoj nadi, da će se pomoću britske vlade, te pregnućem židovskog naroda ispuniti zajamčenje Balfourove deklaracije na korist naroda, na čast mandatarne vlasti i na dobrobit čovječanstva u opće. U ime čehoslovačke vlade pozdravlja sreski predstojnik Uhl i g. Dr. Weizmann zahvaljuje vladi za iskazano prijateljstvo. Slijede pozdravi Židovskog narodnog vijeća za čehoslovačku, cijonističkog centra!-, nog odbora za čehoslovačku, čehoslovačkih cijonista, židovske bogoštovne općine u Karlovim Varyma, gradskog vijeća cijonističke organizacije u Karlovim Varyma. Na koncu sjednice prispio je zadnji član koturaške Štafete iz Praga i dru Weizmannu predao adresu svjetskog gombalačkog saveza Makabi. Iza nekih poslovnih saopćenja zaključena je sjednica. Tekst Masarvkovog pisma glasi; »Predsjednik čehoslovačke republike. Lany, dne 26. kolovoza 1921. Poštovani gospodine! Zahvaljujem se Vama i Egzekutivi Cijonističke Organizacije srdačno na Vašem pozivu cijonističkom kongresu u Karlovim Varyma. Žalim ali, da sam uslijed prije Vašeg poziva prihvaćenih obveza spriječen, da dodjem 1. septembra. Pored toga se bojim, da bi mi moje sadanje zdravstveno stanje i napori, koji su takovim putem skopčani, to onemogućili. Umoljavam Vas stoga, da isporučite Vašoj organizaciji moje simpatije i moje najbolje želje za uspjeh kongresa. Vaš

T. G. Masarvk.

Govor dra. Hajima Weltzmana

predsjednika cljonističke organizacije Osam je godina, otkako se opet na kongresu sastajemo, godina sudbonosnih promjena u životu naroda. Za židovski narod nisu bile manje važne.. Ako usporedimo naš današnji položaj sa onim od godine 1913., to se moramo čuditi, da su za ovako kratko vrijeme nastupile tako velike promjene. Kakav je bio položaj prije osam godina? Godine napornoga rada su nas uvjerile, da stojimo pred jednim neprekoračivim zidom, koji sa običnim političkim sredstvima ne mogosmo probiti. Snaga židovske narodne volje stvorila je u ovom položaju dva sredstva za postignuće našega cilja: postepeno proširenje i jačanje našega jišuva u Palestini i širenje cijonističke misli u svim slojevima židovstva. Naš kolonizacijoni rad svladao je uspješno prve stadije nesigurnih i slučajnih pokušaja i mogao je gledati u susret perijodi stalnoga porasta. Upravo smo izvojštili pobjedonosnu borbu za prevlast hebrejskoga jezika u Palestini, borbu, koja je oživila bilo našega jišuva, te jačala njegovo samopouzdanje i njegovu svijest visoke narodne zadaće. Približili smo se ozbiljno zadaći, da ostvarimo našu veliku osnovu hebrejskoga sveučilišta u Jeruzalimu. I u diaspori smo vidjeli, kako naša nacijonalna misao napreduje i mogli smo se nadati, da će nam postepenim radom uspjeti ovoj osvojiti mjesto, koje joj dolikuje u životu židovskoga naroda. Svjetski je rat uzdrmao do temelja cijelo naše djelo. Egzistencija naše organizacije bila je u pogibelji. Morali smo nasmoći svu snagu, da od sloma spasimo, što se spasiti dade. Ujedno smo morali stupiti na političku pozornicu, da sebi osiguramo po mogućnosti uvjete, koji će nam poslije rata omogućiti, da naš rad nastavimo na trajnijim temeljima i u većem opsegu nego u prošlosti. Židovski narod, koji je u ovim godinama podnašao martirij, koji je i u njegovoj tragičnoj povijesti besprimjeran, hvatao se većom čežnjom nego ikada nade na Cijon, jedini tračak svijetla, koji je osvjetljivao tamu njegovog progonstva. No kako smo se mogli nadati, da će se naš glas čuti usred ratne graje? Nijesmo imali ni oružane moći, ni novaca, ni upliva. Ta i židovska legija bila je samo simbol naše spreme na žrtvu, daleko ođ

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. ■ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ~~

ZAGREB 20. septembra 1921. 17. elula 5681

Kongresni broj

PRETPLATA « GODIŠNJE K 120, POLUOOD. K 60, ĆETVRTOOD K 30, POJEDINI 8R.4 K. IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

Poštarina plaćena u gotovom

BROJ 29—30.