Жидов

ŽIDOV

GIfISMZ'V PfPVtFVZI DOVSTVA

OSVRT NA GODINU 5681.

Godina st>Sl. našla je židovstvo nakon velike katastrofe istočnog, a dijelom i jugozapadnog židovstva. Silni pogromi, koji su bijesnih u židovskim četvrtima, u selima i zaselcima Rusije, Ukrajine i Poljske, klanja i progoni u Ugarskoj, ostavili su svagdje duboke svoje tragove. A onome, što je ostalo poštedjeno od progona, prijetila je opa anoet. epidemijskib bolesti, koje su harale u tim krajevima. Neizmjerna bijeda uništenih obitelji, nevolja stotina tisuća siročadi i pogromom stradalih tražili su brzu pomoć, ako nismo htjeli (bi pi’epustimo velike mase istočnog židovstva neminovnoj propasti. Brzo se uvidjelo, da ta prva pomoć, koja je izi skivala milijune dolara, jedva dostaje, da spasi goli život i da to židovstvo ne ćemo moći očuvati davanjem milostinja, već samo sistematskim gospodarskim pridizanjem. Zato je- nastojanje svih krugova, da se ujedine sva naprezanja u jedan jedinstveni unapred odredjeni plan obnovnog rada, koji će omogućiti gospodarsko i kulturno obnavljanje istočnog židovstva. Sav naš socijalno-humanitarni rad valja postaviti na nov zdrav temelj, koji će nam biti jamstvom, da ćemo postići željeni rezultat: gospodarsko pridizanje židovstva 1 ako su u velikome prestali grozni pogromi sporadički oni se uvijek pojavljuju ipak to gonjeno, mučeno i slomljeno židovstvo nije došlo do mira. Promijenila se brutalna i zvjerska forma uništavanja ljudskih života übijanjem, palenjem i haranjem. Prestali su progoni, divlji bijeg cijelih općina, pljačke i otimačine, a na njihovo mjesto stupile su kulturnije forme, dobro organizovani i nesnosni gospodarski bojkot protiv i onako posve uništenog židovskog pučanstva. Pored svih obveza, pored svega obećanja, pa i pored ukidanja svih protužidovskih zakona iz carističke Rusije i formalnog priznanja prava Židova, ipak se u Poljskoj širi antisemiti zana pogodovan od samih vlasti. Premda su uvidjavniji i odgovorniji krugovi u Poljskoj spoznali, da je ovo stanje ne održivo, te da nije ni u interesu konsolidacije poljske države, ni u interesu do-

brih odnošaja izmedju Poljaka i Židova, koji su jedni na druge upućeni, ipak nisu često obnovljeni pregovori izmedju vlade i zastupnika židovskih stranaka doveli do riješenja gorućeg židovskog pitanja u Poljskoj. Židovi su i nadalje izvrženi raznim veksacijamn i trebat će silnog napom, dok se opet pridignu. 0 velikim masama židovstvif, koje žive u Rusiji i Ukrajini vrlo smo malo mogli doznati, jer u tim krajevima još uvijek traje rat, te su od nas gotovo posve odsječene. Samo katkada dopro Je glas o njima k nama, ka l bi pojedincima nakon savladanja bezbrojnih poteškoća, a uz životnu opasnost, uspjelo da sretno umaknu iz strašnoga pakla, U boljševičkoj Rusiji ukinute su doduše sve protužidovske odredbe i Židovi imaju sva prava poput ostalih gradjana, no tim teže je njihovo gospodarsko stanje kao zastupnika trgovačkoga staleža i slobodnih zvanja. Židovska omladina u Rusiji brzo se bacila na produktivna zvanja i danas stoje hiljade židovskih mladića izobraženih u poljojmvredi i drugim produktivnim zvanjima pripravni, da smjesta emigriraju u Palestinu, no proleterska republika danas im još to brani. Teškom mukom uspjelo je nekolicini židovskih književnika, te su na zagovor nežidovskih komesara dobili dozvolu da odu u Palestinu. U Ukra jini židovsko je pučanstvo decimirano, to je nestalo cijelih općina. Ovdje je najstrašnije harao pogrom i uništio bezbroj židovskih egzistencija. Sve po granične države pune su ukrajinskih bjegunaca, a ono, što se nije moglo bijegom spasti, nestrpljivo očekuje čas, da uzmogne ostaviti zemlju. U Rumunjskoj vode Židovi još uvijek borbu za priznanje gradjanskih prava, koja su im zagarantovana mirovnim ugovorom. Znatno proširena kraljevina morat će da računa sa Židovima kao narodnom manjinom i dati im kao i drugim narodnostima prava, koja im pripadaju. Za sada kraj svega liberalnog držanja pojedinih političkih ličnorti ne pokazuje rumunjska javnost, da je voljna promijeniti svoju “taru politiku, da

sa Židovima ne postupa kao gradjnnimu drugoga reda. Hrišćanski kurs u Ugarskoj konzokventno provadja »čišćenja« javnoga života. Ugarsko zakonnrstvo nosi izraziti antisemitski biljeg, kao što nam to po kazuje zakon o stjecanju nekretnina. Upravne oblasti podupirane po vladi, provadjaju sve moguće protuzak oni tosti, Numerus clausus, koji je uveden na sveuičilištu, nije zadovoljio, pa se išlo za korak dalje; otpuštanju sveučilišnih profesora. Državni činovnici otpuštaju se s motivacijom, da su podupirali bolj aevizam, te ako i to ne uspije, moraju poći u mirovinu. Kraj toga se na najbrutalniji način gone »stranci«, što ne znači ništa drugo no izgon Židova. I u Austriji, te u Njemačkoj nisu prilike mnogo povoljnije. 1 ovdje je pitanje izgona ratnih izbjeglica na dnev nome rodu. Nesmiljeno protjerani su svi, bez obzira na to, da li se mogu vratiti u svoj prijašnji zavičaj ili ne. Antisemitska tendencija austrijske vlade proizlazi i iz njenog držanja u pitanju opcije, gdje unatoč jasnih ustanova mirovnoga ugovora ouemoguuje tisućama Židova opciju za austrijsko državljanstvo. Svim ovim nevoljama pridolazi još i činjenica, da i Amerika zatvara svoja vrata imigrantima. Na stotine hiljada čekaju mogućnost da prijedju preko Velikoga oceana, da ondje nadju utočište. Američko židovstvo, koje je ostalo po štedjeno od rata, doprinaša silne žrtve, da pomogne braći u nevolji Tu je nikla i misao svežidovskog svjetskog kongresa, koja zahvaća sve šire krugove židovstva. Vjerojatno će se naredne go dne već moći sastati veliki kongres ujedinjenog židovstva, koji će koncentrirati sva naša politička, kulturna i socijalna nastojanja. A tu koncentraciju trebamo danas više no ikada, jer valja ne samo da viđamo rane, što ih je židovskom narodu zadao rat i poratnu vrijeme velikih pogroma, već i da spremimo ljudski materijal, te nužnu sredstva za veliko obnovno djelo u Erec Jisraelu. GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT ======= RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ==T—. =’

ZAGREB 30. septembra 1921. 27. elula 5681.

PRETPLATA« GODIŠNJE K 120, POLUOOD. K 60, ĆETVRTOOP =TKBO, POJEDINI 8R.4 K. ~ IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.=:

3ROJ 31—32