Жидов

ŽIDOV

GlASIfi-ZA- PITANJA* Zl DOVSTVAI

Praktično znamenovanje XII. cij. kongresa

Piše prof. Dr.

Otto Warburg.

Svaki, koji nepristrano uspoređuje karlsbadski kongres s prijašnjim cijonističkim kongresima, bit će sigurno začudjen zbog njihove razlike. A slika, koju je ovaj kongres pružio u protimbi prema prijašnjim, bila je sasvim nova. Debate nijesu se više kretale o principima i metodama, već o prosudjivanju pozitivnih prilika i njihovog iskorišćivanja. Stvorene su doduše još uvijek nekoje rezolucije opće naravi, no one su prema drugima, koje su se bavile praktičnim stvarima, igrale nuzgrednu ulogu. Pod ovim okolnostima jasno je, da je budžet znatnije iskočio no do sada, jer riješenje praktičnih zadaća moralo je da nadje svoj izražaj u budžetarnim zahtjevima. Stoga nije ni na jednom kongresu pitanje novca igralo toliku ulogu kao na ovome, ne radi samoga novca, već radi obnovnog rada, koji se njegovom pomoću ima da izvrši. Razvoj cijonizma zadnjih godina možemo* da usporedimo s mladim čovjekom, koji je dovršio svoje teoretske nauke i sad pristupa životu sa praktičkim zahtjevima. Ne radi se sad više o tom, da u djelo pretvori teoretsko najbolje, već se on mora pod pritiskom svakidašnjosti zadovoljiti time, da stvara ono, što je praktički postizivo, čemu dostaju sredstva, koja mu stoje na raspolaganju i u okviru njegovih duševnih i moralnih snaga. Nije stoga nikakovo čudo. da je ovaj kongres time, što se čuvao svih utopija, i u bitnomu se bavio s čisto praktičnim zar daćama, vrlo povoljno djelovao i na necijoniste, te držim, da ćemo doskora moći vidjeti posljedice toga. Prije svega će se simpatično dojimati širokih krugova, da je gotovo cijeli rad i sve primljene rezolucije koncentriran na obnovu Palestine. Rad, koji nije posvećen Palestini, t. j. onaj u galutskim zemljama, spominje se doduše u jednoj rečenici 8. političke rezolucije kao integrirajući dio cijonističkog općeg rada, ali je rezolucija tako umjereno stilizirana, te je postizavanje narodnih prava ograničeno na priznanje prava narodnih manjina za one dijelove židovskog naroda, koji to pravo traže, tako da će samo zlobnici moći u tome vidjeti neki nacijonalni šovinizam. Mnogi zagriženi protivnici cijonizma će više iz prkosa i stare navade no iz uvjerenja i na-

dalje zastupali svoje staro opozicijono stajalište prema cijonizmu, no oni medju njima koji razmišljaju, te većina tako zvanih neutralaca sad nakon što se na kongresu u Karlovim Varima razbistrio i iznova fundamentirao položaj cijonističkog pokreta ne će imati više razloga, da se ustežu od palestinskog obnovnog rada. Prije svega će se ugodno dojmiti necijonista umjerenost u političkim zahtjevima, onih 8 političkih rezolucija, koje su prihvaćene na kongresu, tako su stilizirane, da se na njihovom temelju mogu sjediniti široki krugovi židovstva u obnovi Palestine. Velik broj rezolucija bavio se time, da postavi naše financijalne institute na širu podlogu. Tako ima da se kapital )ewish Colonial Trust povisi na 2 milijuna funti, a onaj Anglo-Palestine Bank na 1 milijun funti, da se osnuju fitijalke jewish Colonial Trust u najvažnijim židovskim centrima, kao i institucije za gradski i seoski hipotekarni kredit, te da se osnuje industrijelna i centralna zadružna banka. Već se u ovogodišnjem budžetu rezervira Vi milijuna funti za poljoprivredne, industrijalne i komercijalne kredite, kao i za gradnju kuća u Palestini. 50.000 funti odobreno je za sudjelovanje pri podizanju električne centrale. Već ovi zaključci moraju prema vani praviti utiska isto tako, kao izbor f i na n c i j a 1nog i ekonomskog vijeća, koji se sastoji od samih stručnjaka, a kome će biti podredjene sve trgovačke transakcije cijonističke organizacije. Ovi zaključci dokazuju, da najozbiljnije nastojimo, da ekonomske zadaće cijonističke organizacije i ekonomski upravljamo, podredjujući ih stručnjačkoj organizaciji. Rezolucije glede Narodnog Fonda potvrdile su zaključak londonske godišnje konferencije od 1920., kojim je Narodni Fond proglašen nosiocem židovske zemljišne politike u gradu i na selu u Erec Jisraelu. Pored njegovih prihoda iz sabiranja, koje se godišnje povećaju, (1920. 10 milijuna franaka prema 1 milijun franaka u g. 1913.) ima dobiti 20% od prihoda Keren Hajesoda, to bi bilo kraj godišnjeg primitka od 1 i pol milijuna funti u god. 1921/22. oko 300.000 funti. Jasno je, da se pri tome radi o praktičnoj potrebi vazda imati na raspolaganju novaca, da se odmah može kraj povoljnih cijena kupovati zemljišta. Kupnje zemljišta, koje su uslijedile u zadnje vrijeme vezale su za godine unaprijed sve prihode darivanja, tako, da se za nove velike kupnje moraju namaknuti i nova velika sredstva.

Izvješće Narodnog Fonda na kongresu jasno je pokazalo, da je ova institucija zadnjih godina radila već vrlo lijepo (barem u razmjeru prema prijašnjim godinama i obzirom na ograničena sredstva) te je židovski posjed u Erec Jisraelu u ovoj godini početverostručila. Ali što znače 7000 hektara zemljišta Narodnog Fonda prema ukupnoj površini Palestine, koja je 400 puta veća ? Treba dakle znatnih iznosa za blizu budućnost u svrhu kupnje zemljišta, te se i nečlanovi organizacije ne bi teško odlučili, da doprinesu tomu, kada bi se propaganda pravilno vodila. Sigurno će biti od koristi za upravu i kupnju zemljišta zaključak kongresa, da se uprava Narodnog Fonda preseli u Erec Jisrael. Ali kupnjom zemljišta još nije sve uradjeno. I ako je amelioracija zemljišta takodjer stvar Narodnog Fonda, ipak iziskuje pravi kolonizacijoni rad svoje posebne fondove. Da su ovi fondovi, i to u razmjerno visokim iznosima, budžetom ustanovljeni, jedna je Rsobito karakteristična značajka ovoga kongresa, kojom se razlikuje od prijašnjih. Do bečkog kongresa vrijedila je još stara teorija iz Herzlovih vremena, da cijonistička organizacija ne treba da kolonizira, već samo da stvori uvjete za kolonizaciju, a mislilo se, da je tome u dostatnoj mjeri udovoljeno kupnjom zemljišta. Zato smo bili siljeni, da nakon raspusta zadružnih farma dajemo zemljišta Narodnog Fonda zadrugama u zakup, kojima smo morati predujmiti ne samo inventar, već i pogonsku glavnicu, jer nije bilo zakupnika, koji bi sami imali potrebita sredstva. S ovim rdjavim i nerentabilnim sistemom a time i cijelom teorijom prekinuo je kongres i lime inaugurirao perijodu cijonističke kolonizacije. Naravno, da se sa u ovoj godini predvidjenim iznosom od 300 hijada funti ne može previše stvarati, jer se u bitnome radi 0 naseljivanju poljo - privrednih radnika, legionara i Jemeničana, koji su bez sredstva Velik dio ovog budžeta morat će se nadalje upotrijebiti za prevoz halucim i novih poljoprivrednih useljenika, kao i za pokuse novih kolonizacijonih metoda; jedan dio ima da služi pošumljivanju, namještenju instruktora, stručnjaka, te za poljo-privredne pokušaje 1 istraživanja: No time još ni izdaleka nisu iscrpljena sredstva, koje je kongres odobrio za kolonizaciju. Kolonizatornom radu organizacije imaju se pribrojiti i fondovi za radnike i njihovu opremu, troškovi nove emigracije u visini

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 IH. KAT a rukopisi se ne vraćaju. '' §

ZAGREB T. novembra 1921. 30. tišri 5682.

PRETPLATA i OODIŠNIE K 120, POLUOOD. K 60, ČETVRTOOD K 30, POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

SROJ 34.