Жидов

ŽIDOV

I GlfSUfi-Z'V DOVSTVM

K 2. novembra

Poruka lord Roberta Cecila židovskotne narodu Povodom četvrte obljetnice dana, kad je objelodanjena Balfourova deklaracija, primio je „Židovski dopisni ured 4 * od lord Roberta Cecila ovu poruku židovskome narodu: „Srdačno čestitam k četvrtoj godišnjici Balfourove deklaracije. Neka mudrost i umjerenost übiru plodove s drveta, što su ga revnost i genij c'jonlsta tako uspješno zasadili prije četiri godine* 4 .

Radost i zadovoljstvo, kojima smo bili prožeti na dan ovogodišnje obljetnice Balfourove deklaracije u spoznaji dalekosežne vrijednosti, što je ima za postizavanje cilja cijonističke stvari, za srećniju budućnost židovskoga naroda, pomućeni su žalosnim vijestima o izgredima, koji su se toga dana zbili u Joruzalimu. U Jeruzalimu je jedna grupa po neodgovornim elementima zavedenih Arapa, provalila na 2. novembra, na dan obljetnice Balfourove deklaracije, K židovsku četvrt grada i ondje izazvala izgrede, kojima su pali žrtvom nedužni ljudski životi, i Židova i Arapa, hz oveći broj ranjenika. Ti su izgredi imali da budu »vidni« odraz nezadovoljstva arapskoga »naroda« sa Balfourovom deklaracijom, protest protiv onog dijela ustanova, sadržanih u mandatu, u kojemu se jasno i nedvoumno izražava volja mandatarske vlasti, da Palestina ima postati domajom židovskog naroda. Treći je to puta iza uvedene civilne uprave u Palestini, što su »vodje« arapskoga pučanstva činima nasilja naufnili da predoče svijetu teške posljedice zaključka velikih sila u San Remu u pogledu Palestine. Sva tri puta protekla je nedužna krv uzalud. Koliko ovi aranžirani izgredi imadu da budu memento za mandatarsku vlast, toliko imaju da po svome efektu postignu još i drugu jednu svrhu: zastrašenje Židova, koji su čvrsto odlučili, da svoj um, svoju snagu i svoja materijalna sredstva u Palestini ulažu u službu postepene izgradnje židovske domaje. Da, uzalud je za prošlih izgreda protekla krv, a uvjereni smo, da ne će ni u buduće režiseri izgreda moći da prisile mandatarsku vlast na odreku svoje odluke, na prekršenje riječi, založene židovskomu narodu. Još manje moći će da putem nasilja slome čvrstu volju židovskoga naroda, koji će ne mareći za velike poteškoće, zaprijeke i žrtve mirno, svijestan svoga prava, proslijediti put miroljubivog napučivanja zemlje i ondje stvarati socijalne i gospodarske uvjete, od kojih će svi slojevi pučanstva crpsti koristi.

To naše uvjerenje opravdava i bezuspješni politički korak, što ga je arapska delegacija poduzela kod britske vlade, u cilju obeskrepljenja Balfourove deklaracije i političkih akata, koji su s njom u vezi, a opravdava ga i nestrpljivost goleme mase židovskih radnika, koji jedva čekaju, da se opet .otvore vrata Palestine, kroz koja će proći vedra čela, bez straha pred bilo kakovim izgredima, noseći u zemlju rad i kulturu. Vjerujemo, da će rovarenju i huškanju stanovitih aktera, koji stoje u službi efendija, a vjerojatno i nekih političkih interesenata još po koji put uspjeti, da izazovu »ogorčenje« palestinskog nežidovskog pučanstva. Ali isto tako vjerujemo, da će s vremenom to stanovništvo doći do spoznaje, da ovakove metode ne samo da ne vode ni do kakova cilja, već da su u diametralnoj opreci s njihovim interesima, koji će naći najopsežnije promicanje u razumnom medjusohnom povstepenom zbližavanju, a u svrhu zajedničkog rada za procvat zemlje. I u tome pravcu čini se da stvar kreće na bolje. Iza posljednih izgreda u Jeruzalimu objelodanili su predstavnici nekih javnih i privatnih korporacija jedan proglas, u kojemu riječima iskrenog ogorčenja osudjuju minule izgrede i daju izražaja dubokom žaljenju nad nedužnim žrtvama. Uvidjavni elementi će se prije ili kasnije odvmuti od profesijonalnih huškaća i naći put k medjusobnom razumijevanju dvaju bratskih plemena, koja jedno uz drugo mogu da obrate danas još pustu, gospodarski i kulturno zaostalu zemlju, u srećnu i bogatu domaju svega ondjašnjega pučanstva. Naša je želja, da do toga obrata dodje što prije, kako bi se u nepomućenoj zajednici sve većom energijom mogao

nastaviti započeti rad oko progresa zemlje. Razmatrajući opseg i intenzitet najsnovijih izgreda, o kojima niže donosimo stigle nam vijesti, namiče nam se pitanje, da li je palestinska vlada preduzela sve potrebne mjere, da te izgrede spriječi. Nijesu nam još poznati detalji, ali iz vijesti, što su do sada do nas doprle, razabiremo, da se već neko vrijeme prije samih izgreda u najmanju ruku moglo naslućivati, da dan 2. novembra ne će mirno proći. Znamo, da je antisemitska »Morning Post« već u broju od 2. novembra donijela vijest, da ima brzojavnih obaviještenja, da će toga dana doći do oštrih protesta protiv Balfourove deklaracije; znamo, da su cijonistićke korporacije upozorile palestinsku vladu, da se je bojati izgreda i molile, da preduzme sve potrebne mjere za njihovo sprijećenje. Iz daljnjih se vijesti razabire, da su cijonistićke korporacije zatražile, da se za vrijeme vodjenja istrage suspendira jeruzalimski guverner general Storrs, koji je poznat sa svog anticijonizma. Zna se nadalje, da je ovoga puta palestinska vlada pokazala više energije kod ugušenja nemira i progona krivaca, kojih je dosta velik broj uapšen i protiv kojih je odredjen sumarni postupak. Do faktičnih izgreda ma da su se iščekivali u cijeloj zemlji došlo je samo u Jeruzalimu. Iz svega toga moglo bi se za sad, dok još nijesu poznate potankosti zaključiti, da je palestinska vlada, preduzela u cijeloj zemlji dosta energične mjere, ali kako slučaj u Jeruzalimu pokazuje, ipak nedostatne, da bi posvuda zagarantovale mir. Istraga će pokazati, u koliko su zato odgovorne mjerodavne vlasti u Jeruzalimu. Ali bilo tomu, kako mu drago, činjenica je, da nesnosno stanje, po kojem«

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT j ’■ ■im = RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ==f ?

ZAGREB 10. novembra 1921. 9. marhešvan 5682.

PRETPLATA « GODIŠNJE K 120, POLUOOD. K 60, ĆETVRTOOP = KBO, POJEDINI BR. 4 K. IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.=

Poštarina plaćena u

BROJ 35.