Жидов

ŽIDOV

i GlffllS-Z'V PITWVZIDOVSRA

Zagreb , 20. novembra 1921.

Delegatima jevrejskih općina naše kraljevine, koji se sastaju u kongresu u Zagrebu, nazivamo dobrodošlicu. Želja za ujedinjivanjem jevrejskih općina, ta davno želja svijesnib Jevreja, dobila je organizatornu legalnu i‘.o r m u. Da ta forma dobije svoju sadržinu, da pozivi i duševno ujedinjava, ima da bude stvar naša. Muževi, koji se kao predstavnici jevrejskih općina sastaju u bivšoj sabornici hrvatskoj, vrlo dobro osjećaju, da se radi o tome, kako da se stvori viša jedinica nad jevrejskim općinama, koja će zbiljski da ujedinjuje izolovane fragmente jugoslavenskog jevrejstva, štono se zovu jevrejske općine. Ovo je prvi korak k mogućnosti izvršavanja zadataka, koje fragmentarno židovstvp nije bilo kadro da izvrši. Savez Općina ima da bude integralna organizacija jugoslavenskih Jevreja, koja će se difencirahost njihove raspačanosti unijeti i jačati svijest, da za život jevrejske zajednice treba ujedinjavanje i jačanje stvaračkih sila u nutrini i ujedinjavanje i jačanje otpornih sila prema vani. Delegati će znati, da nam nije pomoženo s birokratski formalno višom jedinicom. Mi smo ovdje u židovskome pogledu bili i suviše jalovi, te ne bismo osjećali, koliko je ostalo židovstvo odmaklo daleko pred nama u kulturi i dostojnom reprezentovanju jevrejskog imena. Mi srne dekadentni potomci veliko prošlosti. Treba da pospješimo korake, kako bismo stigli one velike jevrejske zajednice, koje su toliko stvarale i stvorile, dok smo se mi besplodno raspadali. Savez općina bit će reprezentacija jevrejstva. Neka ne hi svoju funkciju shvaćao samo kao reprezentativnu. Neka bi se opomenuo velikih zboi’ova svoga naroda u prošlosti, koji su davali jevrejstvu putove mudrosti i snage i srčanosti odolijevati protiv rastvoimih sila s polja. Zavisi o budućem radu Saveza, hoće li buduća jcvrejska pokoljenja u pivom kongresu Saveza jevrejskih općina vidjeti jednu istorijsku činjenicu od zamašaja, jedan istorijski preokret, polaznu tačku u novu eru,

cezum izmedju doba besplodna životarenja i doba plodonosna života. Gospodo delegati, mi vjerujemo u to, da dolazite na prvi kongres Saveza jevrojskih općina s voljom da nešto stvorite. Vidici jo.š nisu možda jasni. Organizatorna nevaspitauost naša čini te mi svoje ciljeve, pa čak i najbliže potrebe, gledamo kroz magle. Ali želimo jedno, da dodjemo do jasnoće prema unutra 1 prema vani Do jasnoće se ne dolazi trulim kompromisima. Ima pojava u našem životu prošlosti, koje kao bolest podgrizaju korijenje našega života. Težeći za harmonijom i harmonizovanjem, mi ipak treba da smo svijesni, da izmedju ciljeva, koji vode k ozdravIjivanju i bolesti, koje su dovele do klonulosti naše, ne smije da bude mostova. Neka bi dobri, čisti duh jevrejstva ispunjao atmosferu, u kojoj ćete vijećati, gospodo delegati! Neka biste imali na umu, da ste se sastali u jevr e jsk i kongres, koji ima da udari jevrejske temelje jevrejskoj zajednici .Jevreja. Povijest pokreta za osnutak Saveza jevrejskih općina

Da je g. ministar vjera još malo oklijevao sa odobrenjem pravila Saveza, mi bi lahko mogli da proslavimo u prvoj njegovoj skupštini i dvadesetpetu obljetnicu dana, kojega je pokrenuta akcija u cilju, da se židovstvo kraljevine Hrvatske i Slavonije po svojim predstavnicima, vjeroispov jednim, ili kako je glasio službeni i nekim našim prijateljima toli omiljeli naziv »bogoslovnim* općinama, organizuje i da sebi stvori središte, koje će braniti njegove interese i px-omicati njegove ciljeve. A ipak nije bilo nikoga medju nama, koji ne bi priznao neminovnu potrebu takove organizacije, nikoga, koji ne bi uvidio, da prilike, kako su kod nas bile, zahtijevaju, da se stvori ovakova organizacija. Isto tako nije bilo otpora protiv osnutka saveza s vani, sa strane nadležnih faktora. Nasuprot; od prvoga je početka kr. zemaljska vlada živo pozdravila taj pokret, čemu je dokaz činjenica, da je ona u mjesecu septembru T 909. godine odobrila Fzor-štatnt za

izraelitićke u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koji je izradjen n zemaljskoj konferenciji, držanoj u Zagrebu dana 18., 19. i 20. aprila 1909. godine, a koji je sadržao naredjenje, da u stanovitim slučajevima ima da konačno riješi središnji odbor osnovali se imajučega Saveza. Time. je vlada unapred privolila na osnutak Saveza i priznala ga kao vrhovni forum hrvalskoslavonskoga židovstva. Pa zašt° je ipak trebalo mal ne 25 godina, dok se to djelo privede u život, kad su svi mjerodavni faktori bili u tom složni, da je Savez potreban i nuždan? Na to pitanje neka odgovore data, koja ču ovdje navesti po kronološkom redu, bez svake kritike i komentara, ali i bez svake gorčine. Bez gorčine, jer je moja radost, što je Savez konačno ipak ostvaren, prevelika, a da bi je mogla pomutiti spomen na gorke časove, koje sam proživio u borbi za nj. Već godine 1897. poveo sam usmene pregovore o ostvarenju jedne središnje organizacije s tadanjim predsjednikom zagrebačke izr. opčine, mojim neprežaljenim prijateljem blagopokojnim Josipom Siebenscheinom. U tim sam pregovorima osjetio a on mi je to kašnje izravno i priznao da on tu stvar ne držj provedivom. Siebenschein bio je izvrstan upravnik za svoju općinu i njen procvat ima se najviše njemu zahvaliti, Ali to su vlastite njegove riječi on nije imao volje, da segne preko područja te svoje općine, kojoj je sav svoj rad i mar posvetio, bojao se, da ne će imati dosta snage, a da na se preuzme teret oko uprave takovom centralom, koja bi po naravi stvari morala da ima sjedište u Zagrebu. No prilike su bile jače, pa nisu dopustile respektiranja takove bojazni. U januaru 1898. godine desilo se, te je kr. vlada izdala osječkoj općini riješenjo, u kojem je predstojništvo nazrijelo povredu autonomije općine. O čem se radilo, danas je sporedno; predstojništvo osječke općine držalo je povod dosta važnim i hitnim, te se opširnim dopisom od 1. februara 1898. obratilo na predstojništvo zagrebačke općine i od njega kao predstavnika prve, najstarije i najveće općine tražilo, da se lati posla oko osnutka organizacije, koja bi bar u buduće spriječila takove

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT, ~ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. "

ZAGREB 20. novembra 1921. 19. marhešvan 5682.

PRETPLATA « GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60. ČETVRTOOB -v aa POJEDINI 8R.4 K. ~ IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

SROJ 36.