Жидов

ŽIDOV

GIfISIS-Z'V PITANA-Zl DOVST\AI

U oči izbora za zagrebačko gradsko zastupstvo

U izbornom proglasu, što ga je izdao izborni odbor zagrebačkih svijesnih Židova, razloženo je njihovo stajalište, motivi, koji ih nukaju na samostalno istupanje i smjernice, koje ih vode, kad ulaze u izbore, e da sebi izvojšle sarad• nju u javnome radu za dobro i grada i države. Mi sa svoje strane sadržaju toga izbornoga proglasa nemamo što da dodamo.* Iz proglasa i iz imena kandidata jasno se vidi, da se i ovaj kao i prošli puta išlo za tim, da se ujedini čitavo svijesno židovstvo, to jest ono, koje radosno afirmira svoju židovsku individualnost, u harmonijskom, dostojnom, jednovitom istupanju. Niti ulaze u ove izbore cijoniste kao takovi, niti im je listina cijonistička. Svakome, koji išta zna o cijonističkom programu, to je unapred jasno. Cijoniste ide jedino zasluga, da su i ovdje kao i u svemu suvremenom židovstvu budioci i pokretaoci. Ulazeći u izbore mi srao unapred znali, da ćemo biti izvrgnuti napadajima s polja i iznutra i mi smo na to bili spremni. I naša nežidovska. okolina i naša židovska sredina ova potonja više nego prva treba vremena dok se privikne na fakt svijesnog isticanja židovske individualnosti. Bit će korisno, i nas i drugih radi, da se malo pozabavimo s antisemitizmom dvaju frontova, koji se bojovan pojavio, tek što su . zagrebački Židovi predali svoju židovsku listu kandidata za gradske izbore. Jedan je front front g. Stjepana Radića, predsjednika Hrvatske seljačke republikanske stranke i vodja Hrvatskoga bloka, drugi zagrebačkih asimilanata. Gr. Stjepan Radić našao je zgodnim, da se Židovima zaprijeti antisemitizmom čina tvrdeći, da je istup Židova kod ovih izbora uperen protiv Hrvata. Gr. Radić prema novinskim izvještajima nije potanje razložio, u čemu bi sastojao taj antisemitizam čina. Mi ovdje ne mislimo zazivati zaštitu državne vlasti protiv ovih prijetnja, već s mirom, koji

Ovaj je proglas bio priložen posljednjem broju našega lista.

daje ustaljenost uvjerenja, možemo da se pozovemo protiv p. Stjepana Radića na nj epa samoga. Pretpostavljamo pri tome, da p. Stjepan Radić ima smisla za samosvijest i ponos i drupih, za mirnu samosvijest, koja se ne da uzdrmati zastrašivanjem. G. Radić je antisemita. U tome bar ne će mu ni najzapriženiji protivnik poreći, da je ostao sebi dosljedan. Pred mnopo podina on je na osnovu knjipe rasnop antisemite ponijemćenopa Enpleza Chamberlaina dao svoj teorijski antisemitski credo. On je tu razlapao s antisemitskopa gledišta zasebnost židovske rase, dakako u rdjavom smislu, kao opreku indopermanskoj rasi. Za cijelo tada nije došao ni na pomisao da 'nepira etničku zasebnost židovstva, što više, on je htio ćudoredno i kulturno da postavi oštar modjaš izmedju Židova i indoevropskih naroda. Nije ovdje mjesto, da se bavimo sa Chamberlain-Radićevim razlaganjem. Ali p. Radić u svojoj političkoj borbi rado se poziva na zapadne demokracije. Bitnost topa zapadnop demokratizma, bar u teoriji, jest: samoopredjeljenje naroda, zaštita narodnih i vjerskih manjina u svakoj državi. Reklo se, a tako je valjda i g. Radić govorio, da je propast austrougarske monarhije bila ćudoredni kategorički imperativ baš zato, jer su pospodovni narodi te monarkije gušili svaku mogućnost slobodnog razvijanja drupih nacija. I mi smo mislili, da p. Radić, dosljedan svojemu poštovanju zapadnih demokracija, mora imati puno razumijevanja za htijenje Židova, da afirmiraju svoju individualnost. Jer te zapadne demokracije .ne samo po svojim državnicima nego još više po svojoj kulturnoj eliti i po svome proletarijatu smatrali su, da je jedna od njihovih dužnosti, kad pristupaju likvidaciji rata, da riješe židovsko pitanje. Kako su one to ht jele da provedu, to je poznato: osnutak židovske narodne domaje i slobodni pradjanski i narodno-kulturni razvitak Židova u zemljama svoga prebivanja. I antisemitizam i usvajanje postulata zapadnih demokracija po p. Radiću opravdavali bi dakle

očekivanje, da g. Radić mora imati puno razumijevanja za afirminaciju židovske individualnosti. Ako se ne varamo, g. je Radić nekad osjećao mnogo simpatija za Masaryka, a naročito za, češki narod. Ovaj narod, valjda najkrepči i najsamosvijesniji od slavenskih naroda bivše austro-ugarske monakije, vodjen umovima jednoga Masaryka i Beneša, dao je u povodu posljednjeg cijonističkog kongresa, koji se održao u Karlovim Varima, u zvanično-državnićkoj i u nezvaničnoj formi izražaja ne samo poštovanju nego i odobravanju težnjama židovskoga naroda. Pozdravne poslanice predsjednika republike Ceškoslovačke i njezine vlade, pored zvanične poslanice vlade Velike Britanije, dale su cijonističkom pokretu i ovom prilikom značaj ’medjunarodno priznatog faktora. Da ne spomenemo češkoslovaćku poštu, koja je u danima cijonističkoga kongresa prebiljegovala češkoslovaćke marke na listovima sa kongresa jevrejskim pečatom. Ovako postupa jedna napredna demokratska republika. I nikome nije palo na ura u svim tim zapadnim demokracijama, da svijesno naglašavanje Židov, individualnosti smatra oprečnim državnim interesima. Pa ako g. Radić tvrdi, da je istupanje zagrebačkih Židova akt protiv Hrvata, onda mi to moramo svesti ne na principe zapadnih demokracija, nego na demagošku mržnju, koju dobro pamtimo iz vremena vlasti bečkih kršćanskih socijala. Ovako govoriti danas znači, da se još nije izliječila predratna mentalnost jedne propale države, koja je nazrijevala veleizdaju, kad njezini mali narodi htjedoše da očuvaju i razvijaju svoju individualnost. Riječi g. Radića mogu se razumijeti samo kao riječi mržnje i pokušaj zastrašivanja u partijskom interesu, kako bi se Židovi pod pritiskom straha prisilili, da se odreknu svoje listine i da povećaju broj mandata listini, kojoj je nosilac antisemita g. Stjepan Radić. Ali mi Židovi danas, poučeni iskustvima, znamo, da. antisemitizam ne jenjava time, ako gazeći svoje dostojanstvo ropski služi-

GOD. V.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZACRtB. ILiCA BROJ 31 111. KAT RUKOPISI SE NF VPAĆAIU. '

ZAGREB 9. decembra 1921. 8. kisleva 5682.

| PRETPLATA« OODIŠNIE K 1?0. POLUOOD. K 60, ĆETVRTOOD 9 : K3O POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO "

Poštarina plaćena a gotovom

SROJ 39.