Жидов

ŽIDOV

GlflSlfi-Z'V PITANJ'VZI DQ\ZST\A

CIJONISTIMA!

Cijonizam je stupio u novu lazu- Nakon oSamgodisnje »tanke, mjeseca septembra 1921., došla je cijonistička volja židovskoga naroda, u Karlovim Varima, opet do svog isto-** rijskog izražaja. Pod dojmom i odjekom jedne katastrofe, kakova nije zadesila židovski narod već više vijekova, izvršio je XII. cijonistički kongres facit najnovije židovske prošlosti i ujedno izrazio svoju bol i svoju srdžbu protiv sramotnih nasilja. Pod tim je dojmom kongres ocijenio velike političke tekovine cijonizma i sankcijonirao akcije za obnovni rad u Palestini, koje nas Čekaju. Cijonistički je kongres legalizirao odlučne „ činjenice, koje su se dogodile u cijonističkom pokretu i u životu cionističke organizacije. Kongresom je židovski narod primio Balfourovu deklaraciju, formulirao židovske zahtjeve na Palestinu i objavio ponovno pred cijelim svijetom perspektive budućega židovstva. Od vijećanja u Karlovim Varima iznova postoji cijonistička organizacija u disciplinovanoj formi. Konstitucijonelnim aktom su instancije cijonističke organizacije: Egzekutiva, Akcijoni Odbor, Ekonomski Odbor, Uprava financijskih instituta i t. d potvrdjene, ili na novo birane prema želji kongresa. Kongres nije mogao, da se okupi neposredno nakon onog velikog dana god. 1917., koji će ostati trajan, niti nakon odluke od San Rema- Brat i brat. sumišljenik i sumišIjenik ostali su još uvijek odijeljeni jedan od drugoga, dok nijesu napokon uklonjene najteže tehničke poteškoće i time bio omogućen sastanak poslanika cijonističkih masa Od velikih dogadjaja, koji će udariti svoj žig židovskoj savremenoj istorij pa sve do kongresa u Karlovim Varima prošli su mjeseci, dapače godine, u kojima je oduševljenje bezbrojnim i nezaboravljenim manifestacijama potreslo cijelo židovstvo. Istom u času, kad je židovski narod napokon htio da vidi na konkretnim rezultatima u Palestini ispunjene mogućnosti, koje su nastale velikim političkim uspjesima, sastalo se u Karlovim Varima zastupstvo jednog milijuna cijonističkih Židova- Jedno sa željama i osjećanjem naroda, koji trpi, stajalo je i to zastupstvo poglavito pod dojmom teškog problema, pretvorbe političkih tekovina u instrumenat za postignuće cijonističkoga cilja. Dominirajući problem, koji je ispunjavao duhove i lebdio nad raspravama u Karlovim Varima, bio je problem naseljivanja Palestine velikim židovskim masama. U tom smislu tištilo je sve učesnike kongresa čuvstvo odgovornosti i dužnosti. XII. cijonistički kongres imao je stoga neki osobiti značaj, značaj najozbiljnije stvarnosti; bio je ispunjen težnjom, da potisne u pozadinu duševne doživljaje, pa i najjače, e bi stvorio što čvršće podloge za djela, koja nas čekaju. Nakon najviše obratne točke u dosadašnjoj cijonističkoj politici, apelirao je prvi cijonistični kogres novoga doba manje na fantaziju, no na osjećaj dužnosti. Nije se smjelo više uživati u slikama židovske budućnosti, kako ih želi i očekuje cijonizam, već je valjalo pronaći putove, kojima će se postići cilj. Kongres je bio u najvišem smislu

rijeci poslovni kongres, kongres rada, htijenja i mišljenja. Obiljem radova, koji su obavljeni u pojedinim instancijama cijonističke organizacije, a zatim u komisijama samog konkrešu, razvio se je kongres u svojim zaključcima k mnogim odlučnim pitanjima do programatičnog foruma, koji je cijonistirna odredio smjer i razbistrio znatan dio pitanja, koja ?sn pokretala cijonističkim svijetom. Sve opširne i poučne rasprave o političkim, financijal■nim, organizatornim, kulturelnim i nacijonalnim pitanjima cijonizma, koja su u zadnje dvije godine vrlo živo zanimala opći židovski svijet, sadržala su u izvjesnom smislu reviziju cijonizma, u neku ruku reviziju ideelnog sadržaja pokreta. Bez obzira na neke protivštine, a u skladu s pretežitom većinom pristaša cijonizma svib dijelova svijeta došla je temeljna nacijonalna ideja do izražaja na cijonističkom kongresu, u svoj njezinoj jakosti, u kojoj je za vrijeme prve cijonističke epohe izazvala u židovskom životu promjenu sviju vrednoto. Nasuprot ovom ideelnom i načelnom pitanju stajao je u svojoj prijetećoj veličini onaj drugi problem, do kojih će se kvantitativnih i kvalitativnih uspjeha moći razviti usoIjivanje Židova u Palestinu i opseg kolonizacije. Da li će cijomsti biti kadri da u narednim godinama dovedu u Palestinu stotine hiljada Židova? To bi od prilike bila parola, koju bi izdao kongres, da je formulirao želje i osjećaje delegata i neizmjrnog broja pristaša cijonizma, koji su iz bliza i iz daleka najživljim zanimanjem pratili rasprave. Ovaj je zahtjev, a da se nije direktno izrekao, stajao kod rasprave svake točke dnevnoga reda regbi u pozadini. Iz svega rezultirala je dužnost za cijonističku organizaciju, da proglasi mobilizaciju židovskoga naroda, a u prvom redu vlastitih četa za provođenje velike seobe. U svijesti, da se s.amo energijom svih židovskih slojeva, samo najraznoličnijim sredstvima i putovima može da postigne historijski cilj* opomenuli su zastupnici cijonizma, koji sn u većini zemalja podjeđno izabrani prvaci židovstva, organiziranog na općem temelju, židovski narod, da ujedinjenim silama pod je na djelo. Kod ovoga osvrta i pogleda unaprijed dobili smo jasnu spoznaju, da odgovornost u jednakoj mjeri tereti cjelokupno židovstvo. Kao što će uspjeh biti na korist cijelog židovskog naroda, tako bi neuspjeh pogodio ne samo cijonističke organizacije, već i cijelo židovstvo. Poznamo dobro jmteškoće, koje su za naš rad u Palestini nastale upravo u zadnje dvije godine, Uspjelo je na žalost našim neprijateljima, da nahuškaju jedan dio arapskog pučanstva protiv cijonističkih namjera, t. j. protiv zahtjeva židovskog naroda na Palestinu, a to je dovelo do nasilnih napadaja na nedužne židovske naseobine. I ako smo mogli da ustanovimo, da su ovi napadaji umjetno izazvani, ipak se nismo podali samoobmani i shvatili smo svu težinu problema i moralne odgovornosti, koju mi kao Židovi i cijoniste nosimo pred cijelim svijetom. Na kongresu «mo sebi iznova dali računa o našem stajalištu prema arapskome narodu. Objasnili smo svijetu i sebi samima, da naše naselji-

GOD. V.

OPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT £ ' RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ===== §

ZAGREB 15. decembra 1921. 14. kisleva 5682.

PRETPLATA« GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, ĆETVRTOOD * an. POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO

SROJ 40.