Жидов

Savezni odbor nije šuštao, je čvrsto vjerujući u svijest i požrtvovnost članova organizacije, na postavljenim temeljima rada nas'tavio gradjenje. . Savezni odbor bio si jelsvijptan veličine i odlučne zamašnosti momenta, u kojem' j£,preuzeo tešku zadaću. Iza San Rema uperio je sav cfc]/zovani svijet, mandatarna vlast i vodstvo Cijonističke pogled na svijesni dio židovskog naroda, čiji j/sau, kasnije zahtjev na priznanje prava, da si osnuje don/ju u slemlji svojih otaca. ostvaren. Židovski narod ima d/dopritiese dokaz svoje punoljet nosti konstruktivnim rad/i i požrtvovnim pridonašanjem materijalnih sredstava, d/započne ispunjavati okvir'onih mogućnosti, što mu ih pipi nadasve važan zaključak sanremski. Praktičan rad, rad do postavljanja temelja za izgradf nju narodne domaje u Platini bila je parola, što ju je vodstvo Cijon. Organizacijo jcilo u svijet, a koja je odjeknula kao bojni zov u oijonisl kim redovima sviju zemalja. I mi, zanešeni velik . političkim uspjehom vodja cijon. pokreta, preuzeli smo o parolu i prezali da s njome probudimo u cijonista, priplnika naše zemaljske organizacije svijest o golemoj odgoi mosti, što im je namiče veliki historijski čas u životu niova kroz stoljeća toli napaćenoga naroda. 1 Sa pritajenim daljn slušali smo stvarna i odriješita razlaganja Juliusa Bdg era, kojega je izaslahv uprava Koren hajesoda u Loninu da u kraljevini S. H. S. organizuje rad za ovaj preifcni osnovni fond. Još pod svježim dojmom njegova snažpga individualiteta, njegovih zanosnih, a u stvarnom paedu uvjerljivih riječi stavili su mu »e članovi Radnoga Opora pojedini upravo rijetkom po| žrtvovnosti na ra olaganje. te je tako uskoro udaren u Zagrebu temelj or nizatornoam radu za ciljeve Koren hajesoda. Pod upraun člana Radnoga Odbora Si me Spit ze r a razvila u tome cilju djelatnost, čiji brojčani uspjesi mogu samo »nokle da prikažu golemi rad, energiju i ličnu požrtvo iost njegovu. Iz izvještaja Uprave Keren hajesoda za Jijoslaviju razabrat čete potanje o njezinom radu i dosada im uspjesima U spoznaji potre 1 paleslinskoga rada kao najvažnijega u ovom odlučnom pejodu, svratio je Savezni odbor osobitu pažnju novo osnova »m Palestinskom uredu, koji ima da vrši sve zadatke, k su u vezi sa izobrazbom halucim i hahicot, s otpreman m njihovim u Palestinu i sa brigom za emigrante u Palcinu, koji putuju kroz našu zemlju. Poteškoće, što i je Palestinski ured imao iza neočekivane demisije upravitelja Palestinskog resora dra. ing. Avrama j erbe ra, koji je izabran u Savezni •dbor da preuzme »rganizovanje i upravu Palestinskog nreda, bile su raziiike i velike. Potankosti o veoma razgranjenom radu, o vladavanju mnogih zaprijeka i poteškoća, kao i o uspj ima objasnit će Vam izviješta; uprave Palestinskog ureda Ovdje želimo da istaknemo samo jedan od najrealnijih us ?ha: polazak prve grupe halucim i hahicot u Palestinu. Iza jednogodišnje izobrazbe u raznim gmnama poljodjeh r a, gospodarstva, te vrtljarstva, pošli su dobro opremljeni i eseca juna ove godine u Palestinu, gdje su doskora našli rade na Kvišu, cestogradnji nedaleko Hajfe. Ondje su ti ljući kamen u najvećoj žegi, živući naj| primitivnijim živo n radnika pijonira u pravom smislu riječi udarali temi kamen k obnovi Erec Israela. Snašajuci mirom svijesn pijonira obnove svoga naroda i svoje zemlje sve časovil poteškoće, što im ih suprotstavlja vršenje njihova pozivi i spunjaju nas čvrstom vjerom u sretnu budućnost židovsk; naroda u židovskoj zemlji Pred jjjiho vora veličinom u nhovoj skromnosti moramo da se poklonimo- Palestinski je red još u jednom pravcu počeo da djeluje. Priprava Iju kog materijala za Palestinu iziskuje postepeno proveden; preobrazbe zvanja. Zapaža se već čedni početak ovoga na ijanja. Nekolicina mladića smješteno je posredovanjem P ireda u Zagrebu kod raznih obrtnika. Stanuju u Domu iv. Schwarza, gdje im je zagrefc. židovska opgina prepus a dvije prostorije. Jeftinu i dobru hranu imadu u židovsko Ijačkoj menzi, a stoje pod nadzorom P. ureda. Ova gran rada P. ureda oteščana je uslijed nedostatka dovoljnih : dstava, što ih njezino svrsishodno rukovodjenje iziskuje. Bilo bi stoga poželjno, da se namaknućem novčanih sre tava što više podupire ovo blagotvorno djelovanje P. ure t U savezu s tim dao je P, ured i ini-

cijativu za obrazovanje jednog centralnog ureda za promicanje produktivnih zvanja, te su pripravni radovi za ostvarenje ovoga ureda u dvira anketama sa mjerodavnim stručnim faktorima uz sudjelovanje predsjednika zagreb. Židov, općino, predsjednika Saveza žid. omladinskih udruženja i predsjednika Radnoga odbora, S. C. I. već u tečaju. * U kulturnom pogledu možemo zabilježiti bar djelomično ostvarivanje programa, prihvaćenoga rezolucijom povodom »držanja kulturnoga referata na prošlom Saveznom Vijeću. Učenje hebrejskog jezika dobiva sve to više na terenu. U pučkoj školi zagrebačke židovske općine uče djeca sviju razreda sa mnogo ljubavi živi hebrejski jezik, oveći broj omladinaca i odraslih obojega spola dali su se ozbiljno na učenje hebrejskog jezika. Reorganizacija hebrejskog kurafcorija u Zagrebu jamačno će doprinjeti tomu, da se krug onih, koji osjećaju potrebu, da nauče hebrejski jezik, znatno proširi. Poznato nam je, da se i u više mjesta pokrajine Hrvatske i Slavonije marljivo uči hebrejski jezik. C razvoju učenja hebrejskog jezika u Sarajevu i drugim mjestima Bosne, u Beogradu i ostalim mjestima Srbije, te u mjestima Vojvodine izvijestit će referenti o prošlogodišnjem radu u odnosnim pokrajinama. Tijekom prošle godine održana su u mnogim mjestima predavanja židovsko-litcrarnog, historijskog i kulturnog sadržaja, priredjivane su prigodne akademije sa pretežito jevrujskim programima, dječje jevrejske pretstave i gombalački te športski nastupi. Kulturriim tekovinama možemo takodjer da pribrojimo inicijativom Saveza židovskih omladinskih udruženja izdani album židovskih narodnih pjesama, te obrazovanje pjevačke sekcije unutar športskog i gombalačkog društva »Makabi« u Zagrebu. Ova si je sekcija stavila u zadaitak popularizovanjo židovske narodne pjesme, koja kao svaka narodna pjesnia može da bude dragocijenim sredstvom budjenja i održanja židovske svijesti. Na ovom mjestu hoćemo da spomenemo i radosnu činjenicu, da je probudjena židovska svijest u najvećem dijelu naše omladine urodila zdravim pokretom fizičke regeneracije. Dok smo još u izvještaju na prošlom Saveznom Vijeću mogli zabilježiti tek čedne početke u ovom smjeru, danas nema gotovo većeg mjesta u našoj kraljevini, u kojoj ne bi bilo židovskog gimnastičkog društva ili bar športskog kluba tako, da se već misli na obrazovanje Saveza žid. gimnastičkih i športskih društava, odnosno klubova. Konačno spominjemo i to da je i ove godine u spomen Herzlove smrti u mnogim mjestima održana svečana služba božja. Napose ističemo da je u Zagrebu ljetos iza višegodišnjih uzaludnih pokušaja prvi put bilo moguće održanje ove spomen-slave u bogomolji židovske općine, -to treba zahvaliti novom židovski osvještenom predsjedništvu ove općine. * Izgradnja organizacije nije provedena u onoj mjeri, u kojoj smo to iščekivali. Ma da se broj platioca šekela znatno povisio prama njihovom broju godine 1920., nije se posvetilo dovoljno pažnje proširenju i koncentraciji pojedinih ogranaka organizacije. Znatno uvećani broj platioca šekela postignut je u ovoj godini intenzivnom propagandom za provedenje šekel-akcije s obzirom na održanje Xll,,.cijonističkog kongresa u Karlovim Varvma. Bilo nam je stalo ka što više Šckalima nadje prodju/ kako bi mogli da odašamo na kongres u Karlove Vary što jaču delegaciju iz naše 'je. Provedenje ove akcije bilo je vrlo oteščano nera■L mljivim nehajem pojedinih mjesnih grupa. 0 tome moči će savezni blagajnik da se izjada. Nu ipak uspjelo je prikupiti tolike štkalim, da smo si osigurali pravo na 5 mandata. Propisno provedenim izborima izabrani su delegatima ti'. Bene Stein, Zagreb, ing. Oskar Grof, Sarajevo, Lav Sv -n, Zagreb, Širao Spitzer, Zagreb i dr. David Alka i y, Beograd. Budući da je dr. Alkalay bolesti radi bio sprije n da putuje u Karlove Vary, stupio je na njegovo mjesto zabrani zamjenik delegata dr. Julije Dohany, Karlovo selo. C ‘'iii' delegata pribivao je kongresu i oveći broj gostiju iz sviju krajeva naše zemlje. Budući da prema kongresnom poslovniku mogu da izašalju u permanentni odbor svoga zastupnika tek grupe sa najmanje šest di pata, to su se naši delegati želeći aktivno sudjelovati u pojođhfum komisijama, ujedinili sa delegatima

BROJ I—3.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

7