Жидов

Potporna akcija za hebrejske škole. London, 15. januara. Nekoliko dana borave ovdje upravitelji hebrejskog školstva u Poljskoj i srednjoj Litavskoj dr. Marcus Braude i dr. I. Regensbur g. Oni će jednu veću potpornu akciju provesti u korist materijalno ugroženog školstva. Londonske »Jewish Times« raspravljaju tom zgodom u većem članku o kritičkom položaju hebrejskih Škola n Poljskoj, Galiciji i srednjoj Litavskoj, te pozivaju englesko-židovske organizacije, da spomenutim upraviteljima priteknn u pomoć. jedna denuncijacija ortodoksa protiv cijonista. U nedavnim izborima za židovsku bogoštovnu općinu u Lantzufu dobili su cijomisti većinu. Jedan dio ortodoksa denuncirao je cijoniste kod oblasti pismenim putem, da su neprijatelji Poljske države, -jer da se samo uslijed djelovanja cijpnista inozemstvo »pliće u unutarnje političke prilike. Kad bi ali židovske općine ostale u rukama oriodoksa, to ne bi inozemstvo moglo nikada, da štogod sazna o unutarnjim prilikama u Poljskoj. Sva Poljska štampa reproducirala je sa zadovoljstvom ovu denuncijaciju. Židovska štampa označuje ovaj postupak ovih ortodoksa »špekulacijom sa religijom«. Iz Litavske. Izjednačenje židovskih općina s gradskim samoupravama. Ko\vno, 10. januara. Od nadležn'n vlasti uslijedila je izjava, prema kojoj se žid. općine rešavaju od poštanskih i porto pristojba, pošto su prema ustavu analologne ustanove, kao organ municipija i mjesnih samouprava. interpelacija radi nezastupanja budimpeštanskoga magistrata na sprovodu Josefa Kissa. Gradski zastupnik, Wilhelm K a r tz a k, »pravio je na gradonačelnika interpelaciju, sa kojom pita. zašto glavni grad Budimpešta nije bio zastupan na sprovodu slavljenog madžarskog pjesnika Josefa Kissa. Interpelant izveo je, da ne bi dostojanstvu madžarskoga glavnoga grada bilo štetno, da je izaslao svoje zastupnike na sprovod velikog pjesnika, kad je dapače i sadašnja madžarska vlada smatrala svojom dužnošću, da poda madžarskom pjesniku židovske vjeroispovjesti zadnju počast.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Balfour ustraje kod deklaracije. Prijem jednog cijonističkog odaslan-tva u engleskom poslauištvu u Washingtono. London, 16. januara. (J. C. B) Reulfir javlja iz Washingtona slijedeće: Povodom jednog u počast Cijonističke organizacije priredjenog prijema u britkom poslaništvu ponovio je Mr. B a I 1 0 u r svoje obećanje, da podupre cijoniitičke aspiracije, te je izjavio, da i danas stoji ondje, gdje je stajao, kad Je izdao svoju deklaraciju god. 1917. i to, da Palestina ima da postane narodnom domajom za Židove. »Židovi reče Balfour moraju da svoj rad obave ovdje, a Velika Britanija čini svctfe u Palestini. Obojica moram da zajedno rade na ovome djelu: moraju da se služe diplomacijom i promišljenošću, ne smiju da pokažu nepotrebnu žurbu i ne smije da bude momenata oslabljenja naprezanja u cilju dovršenja upravo započetoga djela, za koje

Zahtjevi nizozemskih cajonista. U Haagu održana je 22. godišnja konferencija Nizo-t zemske cijonističke organizacije. Predlog Abrahama S i m o n s a u cilju reorganizacije vodstva cijonističke svijetske organizacije prihvaćen je jednoglasno. Predlog glasi; S obzirom na okolnost, da je jedini zadatak cijonističke svijetske organizacije obnova Pa« lestine uz strogo izlučenje galutskog rada, koje mu drago vrsti, zahtjeva konferencija : Reorganizaciju cijonističke svijetske organizacije na slijedeći način : 1. stabilizaciju jedne homogene egzekutive sa točno ustanovljenom odgovornosti, 2. imenovanje stručnjaka u svrhu upravljanja pojedinih institucija, koje su odredjene za provedenje obnove u Palestini, 3. imenovanje jedne zasebne korporacije za vršenje financijske kontrole, 4. Obnovu Palestine skučenjem sviju neproduktivnih izdataka u korist produktivnih; Ova konferencija poziva sve cijonističke federacije, koje su istoga mijenja, da saradjuju na oživotvorenju gornjega programa. Organizacija palestinskog židovstva. Predsjednik Vaad Leumi u Palcstin', dr, Jakob Tho n, koji sada boravi u Beču, izjavio se o prilikama u Palestini uredniku »Wiener Morgenzcihmg« ovako: Židovsko školstvo ostalo je ove godine u istom opsegu, kao i prije kongresa. Porast židovskoga pučanstva stalnom imigracijom traži pros-renje našega školstva. To se naročito tiče pučkih i srednjih škola, a manje visokih, k -ji ne odgovaraju tojiko lokalnim potrebama, već su u daljnjem svom opsegu velika kul turna djela, koja će biti od vrlo velike važnosti za duševnu renesansu našega naroda u galutu Obzirom na nedostatna sredstva, kojima raspolažemo, morat će se za izvjesno vrijeme obustaviti razvoj visokih škola. Bezuvjetno moramo izgraditi pučke škole. Odlučni faktori nastoje, da prošire i tečajeve ža odrasle, koji služe osobito useljenicima, koji nemaju jevrejski, pa im se time pruža mogućnost, da brzo nauče jevrejski. Kad je useljavanje oživilo dolaskom haiucim, opažali smo radosnu činjenicu, da vel : k dio haiucim već vlada jevrejskim jezikom. Moramo bezuvjetno tražiti od useljenika, da nauče jevrejski jezik, ako ne ćemo, da stvorimo u Palestini Babcl sa svim galutskim jezicima. Iz toga razloga traže i sva židovska društva u Palestini i radničke stranke, da svaki nauči jevrejski. Da se to omogući, uvedeni su a svira gradovima, pa i u najudaljenijim kolonijama večernji tečajevi, koji radnicima daju prilike, da nauče tevrejski jezik. Imamo danas u Palestini već cijeli niz stručnih škola, koje vrlo dobro ispjevaju. Osobito valja istaknuti blagotvorni rad učiteljskih senjinara. I tehnikum ima da odgoji obrtnike, te ustremiti cijeli n ! z stručnih škola po srednjoškolskom tipu. Radništvo ima posebnu kulturnu komisiju,koja je uredila tečajeve za poljoprivredne zadruge i za haiucim na cestogradnji, a osnovat će i niale putujuće biblicfteke, da bi uzmogia dati hahidma lektiru. Sredstva za školstvo namaknuti će samo pučanstvo do visine od koj : h 2‘: hiljada egipatskih funti. Spomenuti još treba, da je u velikom djelu naših pučkih škola minimalna školarina, jer je pričan stvo vrlo siromašno, te nije vičnu da plaća školarine, pošto je uvijek svoju djecu peglalo u škole, koje su izdržavane od inostranih društava

su se ojba djela slobodno i otvoreno sporazumjela.« »Mogu da Vas uvjerim završio je Mr. Balfour da se moj interes na stvari, moja vjera u vaš konačni uspjeh i moja želja da vidimo pred našim očima uspješno ostvarenje ideala jedne židovske domaje Palestine, nije smanjio.« Washington, 16. januara. (J. B. C.) Kod prijema u britanskom poslaništvu sudjelovale! je sa cijonističke strane 60 odličnih cijonista iz sviju djelova Unije, medju ovima i izaslanici redova Bne Ciion, B’rit Salom, Hadase i židovskog američkog kongresa. Potonji bio je zastupan po Natanu Straussu, Cijonističke goste predstavio je Sokolov Mr. Ba 1fou r u sa primjedbom, da ime Balfourovo simbolizuje ujedinjenje izmedju Židova i kršćanskoga svijeta. Mr. Ro t hen b e r g izjavljuje u ime delegacije, da cijonisti žele uspostavu sigurnosti za život i imetak u Palestini. Sadanji politički uvjeti u zemlji da su povoljni za ekonomska poduzeća. Mr. Balfour se u svom odgovoru pridružio Ruthenbergovoj želji, da Palestina potrebuje više sigurnosti no do sada. Balfour naglasio je u svom govoru opetovano odgovornost, koja tereti sve Židove za izgradpju Palestine i pohvalio lojalitet američkih Židova prama cijonističkoj stvari. Ni odstranjenje iz njihovih prijašnjih domova u istočnoj Evropi, gdje su morali toliko da trpe, ni njihov sadanji uspjeh u Americi nije mogao da ohladi oduševljehog patriotizma američkih Židova za Palestinu. Cijonistički pokret iziskuje čvrsto uvjerenje i sposobnost, da jednu poteškoću za drugom svlada strpljivošću. To se ne može postići deklaracijom, političkim formulama ili govorima, to može da bude samo naprezanjima cijele židovske rase, koja se kako on drži trsi i nastoji da dade misli i novac za djelo izgradnje Palestine, kako bi se postigli ciljevi cijonizma. Prijem Sokolova po predsjedniku Hardingu, Washington 15. januara. (J. C. B.) Danas primio je predsjednik Saveznih Država, Hard i n g, vodju cijonističke dečegacije, Nahuma Sokolova, u oduljoj privatnoj audienciji. Sokolov je opširno izvjestio o sadašnjom političkom položaju cijonizma, napose o pitanju palestinskog mandata te prikazao položaj istočnih Židova. Imao je i prilike, da izvjesti predsjednika i o velikim simpatijama, što ih akcija za Keren Hajesod uživa u Americi ne samo kod Jevreja, već i kod gouvemeura pojedinih država, gradonačelnika gradova, i kod mnogih odličnih ličnosti Amerike. Predsjednik Hard i n g saslušao je izvode Sokolovljeve sa velikim interesom, koji je izbio u opetovanim pitanjima o raznim tačkama izvještaja. Ha r d i n g dao je izražaja svojoj velikoj simpatiji za cijonizam i konačno izjavio, da će vlada Saveznih Država uvijek biti pripravna, da pomogne cijonizmu kod postizavanja svojih ciljeva Predstojeća izjava američke vlade o past insk om mandatu. Kako saznajemo sprema američka vlada* jednu oficijelnu izjavu o svom stajalištu prama palestinskom mandatu. Ovaj oficijelni korak smatra se ovdje posljedicom pregovora Sokolova sa predsjednikom Hardingom.

BROJ 6.

»Ž I D O V«

3