Жидов

ŽIDOV -17 i nov

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Veliko pitanje

(K problemu jedne jevrejske političke stranke.) Dr. Siegmund H a n dd e r, Novisad. Treba li onaj dio jevrejskog naroda, koji nastava državu S H S. danas da učestvuje u političkom životu zemlje na tradicionalni način jedne samostalne političke partije, ili ne? Zemlja ima ustav, koji se, uz dobru volju, može da nazove modernim, koji je iskićen blistavom opremom moderne tvorevine, lijepim riječima. Rok za opciju za strane države je istekao, a prema tomu mora da nestane uskraćivanje političkih prava onima, koji imadu pravo opcije. Postoje dakle svi uvjeti, koji omogućuju da jevrejski narod u državi SHS politički dejstvuje. To nazivam velikim pitanjem. Svjetski cijonistički pokret boluje od fatalne greške mimoilažene redosljedbe. Pokret iscrpljuje svoje sile na drugi korak, a da prije ovoga nije učinio prvog koraka. Velike razrožnosti, koje danas u jevrejskom narodu herojsko nastojanje cijonističkog pokreta često čine više no problematičkim, nastaju odatle, što je iz najnovijeg razvoja židovskoga naroda ispao socijološk: preduvjet političkog rada: društveno stapanje. Jedinstvenost materijalnih i etskih potreba je preduvjet društvenoga izgradjivanja. a društveno izgradjivanje je preduvjet političke aktivnosti. Današnji rad svjetske cijonističke organizacije, nastojanje, da od Jevreja, razasutih svijetom, obrazuje jedan narod, jest analogon istorijskog stvaranja naroda. Istorijski proces tvorbe naroda jest r onzekvencija onih prirodnih sila, koje djeluju u jednoj materijalno i etski homogeno opredijeljenoj narodnoj masi. Pan dan ovih dejstvujućih i narodotvornih prirodnih sila je 'danas naša svijesna spoznaja, koja se u svjetskoj cijonističkoj organizaciji razvija u prirodnu silu. Svjetska cijonistička organizacija već je na putu, da ovu fatalnu pogrešku poremećene redosljedbe ukloni, tražeći i nalazeći lozinke za društveno stapanje Svejevrejstva. U državi SliS mogli bismo da politički dejstvujemo. kad bi postojao preduvjet političkog dejstvovanja za ovaj maleni dio jevrejskog naroda; ekonomski i kulturno jedinstveno ustaljeno društvo, društvena jednovitost. Španjolski Jevreji u Staroj Srbiji, slavenski orijentovani Jevrej u Hrvatskoj i vojvodjanski Jevrej, koji govori i misli magjarski. sastavni su dijelovi jedne raznolikosti, a nijesu dijelovi jedne jedinstvenosti. Može Ii se u ovom tako raznobojnom jevrejstvu usta-

noviti jednollkost materijalnih i etskih potreba? Je li bez ove jedinstvenosti moguća jednovita politika? Stojimo pred jednom odlukom. Imamo li da jevrejsko društvo ekonomski i kulturno izgradimo, ili do uvodimo jevrejsku politiku? Danas ne može u okviru jevrejstva u državi SHS biti govora o jevrejskoj politici. Ne smijemo se obmanjivati, ne smijemo vjerovati, da jedino naša zajednička biblijska prošlost dostaje, da nas jedinstveno poveže, jer ne smijemo da pustimo s uma da je neposredna prošlost ovih sastavnih dijelova jevrejskog naroda u državi SHS s temelja raznolična. Politički nastup u formi jedne jevrejsko stranke, koja bi trebala da u političkom životu države SHS dodje do uvaženja, bio bi samo onda opravdan, kad bi društvena jednolikost jevrejskog naroda ekonomska i kulturna u našoj državi već postojala Ona ne postoji, pa bi prema tome osnutak jedne jevrejsko-političke partije bio fatalna pogreška jedne poremećene redosljedbe. Ali pretpostavivši, da ova društvena jedinstvenost našega jevrejstva postoji i da se ne bismo trebali bojati, da bi se u jevrejsko-polbičkom životu španjolski Jcvreji • oni. koji su ili hrvatski ili magjarski orijentirani, našli u medjusobnom nerazumijevanju. i da bi morah da izvojšte dugotrajne, možda i mržnjom natrunjeno unutarnje borbe, pa sve kad bi i bili našli jedinstvenu osnovku naših gradjanskih i svečovječanskih potreba, ostaje opravdanost partajsko-političkog dejstvovanja u uobičajenom smislu više no problematičnom. Ima li apsolutna manjina, što je jevrejski narod u državi reprezentuje, izgleda, da će ikada doći do političke važnosti? Imamo li izgleda da državi politički koristimo, ili da od države putem politike išto za se postignemo? Da li je politika orudje u našim rukama, s kojim možemo da državi pomognemo? Da li je politika oružje u našim rukama, s kojim možemo da se branimo, ili da uščuvamo naše interese? Politika u uobičajenom smislu je sredstvo prošlosti. Ovim putem možemo doduše postići, da ćemo u parlamentu imati poslanike, koji će prekrasno i duhovito govoriti. Možemo čak i to postići, da ćemo imati jevrejskog ministra. Nu, jesu li poslanici ili jevrejski ministri ikada pomogli jevrejskom narodu, ja naglašujem, jevrejskom narodu? Oni su bili nesvijesni pripravljači gdjekojih pogroma. Jedino na ekonomskom 1 kulturnom području može da bude uspješno organizovanje jevrejskog naroda u državi SHS. Gospodarstvo je oružje u našim rukama, s kojim možemo da služimo državi, ono je oružje u našim rukama, s kojim možemo da štitimo naše interese. Jed-

nako kao što je engleski radnik izbjegavao politiku i znao da jedino putem radničkih sindikata očuva svoja prava i politički, to sam ja za to, da se jevrejski narod u državi SHS ponajprije organizuje ekonomski i kulturno, a ne politički. Jevreji u državi SHS moraju da se ponajprije ekonomski i kulturno stope To je prvi korak, što ga moramo učiniti. Za Jevreje poznam samo jednu politiku u pravom smislu riječi, a to je palestinska politika. Ondje, gdje nas ima U milijuna, možemo da dodjemo do političke važnosti. Ovdje nas vodi do političkih prava put kroz ekonomsko područje.

Imigracija u Palestinu

Z. F i n k e l s t e in, London. Nema popularnijeg pitanja za cijonistički svijet, no što je pitanje imigracije u Palestinu. Premda ovo pitanje stoji u središtu cijonističkog čak i jevrejskog interesa, postoje do sada ipak posve neja sne predodžbe o imigraciji u Palestinu, njezinoj naravi, mogućnosti i njenim gra nicama. S jedne strane susrećemo preoptimističkim nazorima, koji graniče gotovo na naivnost. To su nazori onih, koji misle, da svaki Jevrej, koji može da si nabavi potrebni vizum i putne troškove, bez daljnjega može lahko da putuje u Palestinu, gdje će bilo kako mu drago naći zaradu i da će se već bez poteškoća proturati. Oni misle, da samo treba naredjenje vlade, po kojemu se vrata Frec Jisraela svakomu širom otvaraju, poticanje na iseljivanje u Palestinu sa s<rane Cionističke Organizacije, opskrba putnika sa putnim troškovima do Frec Jisraela i njihovo smještenje u dobre brodove. Ljudi ovih nazora misle, da je kapacitet Palestine već sada neograničen i posve neovisan o novčanim sredstvima Cionističke Organizacije, ili bolje, oni ne promišljaju mnogo i misle samo na ovo: Jevreji moraju svagdje đa mnogo trpe uz malo opskrbnih mogućnosti, a ipak se kako tako proturavaju, pa će im to i u Palestini uspjeti. Suvišno je da se o tome troše riječi, kako je naivan čak i opasan ovakav nazor. Najhitniji uvjeti za zdravu imigraciju jesu: a) priprava takovih uvjeta u zemlji, koji osiguravaju prispjelim imigrantima zaradu; b) briga o to, da u zemlju dodju onakove kategorije imigranata, koji se po svom radu ili njihovim sredstvima mogu najbolje da prilagode ovim uvjetima. U protivnom slučaju dovela bi svaka imigracija do katastroie. To ne važi samo za Palestinu: čak u zemlji, kaošto je Australija sa svojim

Poštarina plaćena u gotovom.

GOD. VI.

IPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 3 marta 1022. 3. adara 5682.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGO*. K 30, POJEDINI BROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 11.