Жидов

lu 24 sata iza toga činilo se gotovo, kao da t e sc ostati samo kod projekta. Mnijenja su ,c na kongresu uz burnu diskusiju oštro razilazila i Herzl morao je da uloži sav svoj iutoritet, da je projekat mimo sviju prigovora <onačno prihvaćen sa 105 prama 82 glasa, dakle sa baš ne preimpozantnom većinom. U udovoljenju primišljajima manjine, podijeljen je A. K-u nalog, da do narednog kongresa stvori legalnu osnovku za Narodni fond i da sc u tu svrhu posluži jednom komisijom jurista. Tako je 29. decembra 1901. god. »Židovski narodni fond« stupio u život. Zaista veliki momenat u povijesti našega naroda ! Mnogi delegati pohrliše k tribini da polože svoje darove. Bila je lijepa gesta, da loga sata nije zaboravljen Scha p i r a i kao prvi unesen u »Zlatnu knjigu«. Mjesto iza njega zauzeo je Kremenezkv, koji je sa velikim marom pripravio osnutak. Zatim je slijedio Herzl, po komu je osnutak odlučen. I sada su sa sviju strana pridolazili darovi i poticaji. Iskazi u »Welt« sve većma su rasli. Ostali cijonistićki organi redom su slijedili, a konačno postali su iskazi sviju zemaljskih cijonističkih organizacija odrazom židovskog života u veselju i tuzi. Za VI. kongresa, 1903. godine, koji je kao Uganda-kongres uvod u veliku krizu cijonizma, moglo se izvijestiti, da Narodni fond ima u banci u Londonu već 19.000 funti. To je odgovaralo politici tezauriranja, odredjenoj po vodstvu i prošlogodišnjem kongresnom zaključku. I već se podigla kritika proti neupoIrebi narodnog blaga. I. zemaljska konferencija cijonisfa u Rusiji, koja je zasjedala mjeseca septembra u Minsku, zahtjevala je, da se započne sa kupovanjem zemlje. A. K. i njegova juristička komisija su popustili i u nacrtu statuta predložili kongresu, da nadzorni odbor Narodnog fonda može da sa većinom od triju četvrtina zaključi kupovanje zemlje, ma da minimalni imetak fonda još nije dosegao 200.000 funti. Time se ali kongres nije zadovoljio. Iza živahne debate prihvatio je predlog dra Clenova, po kojem već obična većina dostaje, da se 3 A kapitala upotrijebi za kupovanje zemlje ; a samo ostatak da se pridrži dok će bit omogućena kolonizacija u velikom opsegu.

Ovaj kongresni zaključak pokazuje prelaz k dosada zazornom palestinskom radu. Htjelo se manjinu, koja je glasala proti ekspediciji u Ugandu, umiriti. Tako je izabrana jedna Palestinakomisija, čiji su članovi Warburg, Oppenheimer i Soskin već bili jedan program. Od ove komisije proizašli su prvi poticaji za praktički rad. Tako je 1904. godine stvorila »darivanje maslinovog drva«, koje se, isprva zasebno društvo, kasnije prisajedinilo Narodnom fondu. A. K. u Beču nije se poslužio pravom da kupi zemlje. Povrh toga je prihod dnevno pod utjecajem spora oko Ugande i Herzlove smrti nazadovao usprkos novo uvedenih sabirnih sredstava, u prvom redu sabirne škrabice (kašice). U to je došao 1905. god. VII. kongres. Protivnici Ugande i podjedno pristaše palestinskog rada zadobili su većinu i ne htjedoše o daljnjem pričeku ništa čuti. To više pokazali su pristaše politike tezauriranja zabrinutost da bi novo vodstvo moglo novac Narodnog fonda lakomisleno upotrijebiti. Da umiri ovu opoziciju, zaključio je kongres, da ne će preduzeti kupa zemlje tako dugo, »dok ovi ne mogu da uslijede na osiguranoj, pravnoj podlozi«. Budući da je o tome od slučaja do slučaja imao da odluči Uži A. K., koji je tada pod Davidom Wolfsohnom imao svoje sjedište u Kolnu, to je time u glavnome malo postignuto. Legalizovanje Narodnog fonda uslijedilo je iza temeljitih pretresivanja jurističke komisije tek 2 godine kasnije. Dne 8. apojp 1907. god. registrovan je »Židovski narodni fond Keren Kajemefh Le Jisrael Ltd.« kao zadruga sa sjedištem u Londonu. Veza sa Cionističkom Organizacijom bila je osigurana po tomu, što je Siri A. K. imao da tvori glavnu skupštinu i da bira njegov direktorij, dok Uži A. K. (sada Egzekutiva) ima da pretstavlja kao »kontrolu tvoreći bđbbr« nadzorno vijeće, koje izabire governers. Radno polje Narodnog fonda bilo je iza iskustava sa bankovnim statutom izričito ograničeno na Palestinu, Siriju i najbliže susjedne zemlje. Statut je konačno odredio, da ostane bar Vk aktiva raspoloživa u gotovom ili papirima, koji se mogu lahko realizovali. Neposredno pred Vili. kongres 1907. god.

preložen je Glavni ured iz Beča u Koln, sjedište vodstva, a uprava predana dru Bodenheimeru. Kremenezkomu treba židovski narod da je uvijek zahvalan za njegov neumorni trud i rad oko obrazovanja Narodnog fonda. On je 5 najvećom predanosti i požrtvovnosti kroz 6 godina vodio agende Glavnoga ureda. Dr. Bodenheimer mogao je konačno kongresu da izvjesti o praktičnom radu. 18 % imovine investirano je u Erec Izraelu. Početak, koji je rezultirao iz prihoda »darivanja maslinovog drveta« i umjetnoobrtne škole »Bezalel«, jer su kupljene zgrade Bezalela u Jeruzalemu i potrebna zemlja za Herzlovu šumu u Benšemenu i Huldi. Kongres je zaključio, da se ovaj rad nastavi i da mu obrazovanjem jednog Palestinskog ureda u Jafi dade centar. Principijelno riješenje o palestinskom radu donijela je tek sjednica A. K.-a mjeseca januara 1908. god. pod uplivom dra Ruppina, upravitelja Palestinskog ureda. Koncem ove godine bilo je već 28% imovine Narodnog fonda uloženo u Erec Izraelu. Povoljno djelovanje pokazalo se odmah i u napredak sve to jačim porastom darova, jasan dokaz, da je palestinski rad odgovarao volji masa i mnogim dobrovoljnim polagateljima Narodnom fondu. Značajno je takodjer, da je k IX. kongresu predlcžala prva veća zaklada od Baruha Cahanea. Tada su palestinske investicije porasle već na 49%. Nijedan se glas nije više digao proli ovom razvitku. Kongres je pod utiskom turske revolucije izričito napustio politiku čartera, odlučio kupnju novih zemljišta i zaključio da obrazuje naseobnu z.adrugu na zemljištu Narodnog fonda. Već slijedeće godine stekla je na novo kupljenom kompleksu Merhaviju. Sa porastom palestinskih investicija, koncem 1910. god. iznosile su već 61%, rasli su podjednako darovi, a povrh toga prisajedinjeni su Keren kajemetu razni fondovi, sa svrhom, da se na zemljištu Narodnog fonda sagrade kuće za jemenitske i druge židovske radnike. Slijedećih godina porasle su investicije u Erec Izraelu do stalutamo dozvoljene maksimalne visine od 75%. (Svršit će se.)

BROJ 15-

>2 1 D O V«

7

C/IKIN/MI TKfIN/PORT.PO/LOVNICfI HIL/1N WEIJJ - Z/IQREB JUTERfIIN - QJORQJIĆEVfI ULICA 9 - JUTEERfIIN TELEFON INTERURPAN 4-93 VRSI SVE VRSTE CARINJENJA UVOZNO, IZVOZNO I FREVOZNO - DAJE STRUČNO OBAVESTENJE O STOPI CARINE - PRIMA ZASTUPSTVO ROD NADLEŽNIH VLASTI U CARINSRIH SPOROVINA

VREĆE iz jute, tekstilita i papira nove i upotrebljene u svim dimenzijama za brašno, posije, ugalj i t. d., dobiju se najjeftinije kod tvrtke SCHOTTEN 1 DRUG Mnina li ZAGREB lalelia IH! Kiiniliomn sve vr *t' upotrebi)enih vreća IUIIKUKUIU nz najveća dnevnu cijeno famđ za posodjivanjß n>premoć vih ponjava

Mar sita Beck rodjena Hocft Dr. Pavao Beck Pečuh vjentani Zagreb

Buhotfo dppo 1. prsti za gorivo, na vagone, hvatove, rezana i cjepana. Promptna dobava, uz povoljne cijene. Šandor Weiler Trnjanska c. 40 Telefon 24-69

Braća Iđalder i drug Jelačićev trg 23, dvorište ZAGREB Jelačićev trg 23, dvorište IVa veliko! IVa veliko! Muške, ženske i dječje čarape, razni pamuci za pletenje Čarapa, školski pamuk, žniranci, iglena roba itd. CTL artikli i konac marka Mieder 10/100. Vanjske narudžbe izvršuju se točno i savjesao. Brzojavi: BEWA, Zagreb