Жидов

prihoda i imetka i uplatili dosadanje obroke. Glas opozicije za Keren Hajesod. Organ belgijskih cijonista »Hatikva« donosi uvodnik k glavnim spornim točkama, kako ih je formulirala opozicija, naime k problemu galuta i pitanju Keren tiajesoda. Razlaganje o Keren Hajesodu pokazuje nam stajalište, koje traži razboritu nagodu, te za zadovoljstvom konslatujemo, da pisac piše, nakon što je izjavio, da Keren Hajesod nije postao ono, što su njegovi osnivači htjeli ovo: »Keren Hajesod je pored svega toga najmoćniji inslrumenat za rad organizacije u Palestini. On je živac, izvor, koji hrani taj rad. Cijonistički svijet je to pojmio«. Pisac izrazuje zatim svoje zadivljenje za Sokolova i Jabotinskoga, koji su svojim radom u Americi pretvorili misao Keren Hajesoda u čin, a zatim nastavlja: »Ne će stara teorija, već realnost Keren Hajesoda od danas ili. sutra stvorit novu podlogu cijonističkoj organizaciji«. Pisac završuje kritikom hašj<ih zaključaka, čija se načela za izgradnju Palestine mogu smatrati opravdanima samo onda, ako će prije svega spoznati odlučnu važnost Keren Hajesoda.

Iz židovskog svijeta

Grčka i židovsko pitanje. Saradnik »Wiener Morgenzeitunga« upitao je u razgovoru legacionoga vijećnika Drozosa od grčkog poslanstva, kao i neke druge diplomate o stajalištu Grčke prema židovskom i palestinskom pitanju. Funkcijonari grčkog poslanstva jednodušno su i izrazili mnijenje, da Grčka najsrdačnije pozdravlja osnutak židovske narodne domaje u Palestini i ne će ništa propustiti, što bi bilo podesno da podupire i unapredi planove Židova. Ovo dobrohotno držanje Grčke prema židovskom pitanju pokazuje se i u susretljivosti, kojom grčke vlasti podjeljuju putnicima viza. Grčka ništa više ne želi, no da židovski narod brzo ojača i da na svomu suverenom zemljištu postigne potpunu samostalnost u svakom pogledu. Grčka vlada smatra Palestinu kao važan faktor za trgovinu i izvoz Grčke. Sigurno će se ovdje, tako misle gospoda iz grčkog poslanstva, doskora razviti dobri uzjamni odnošaji, koji če biti na korist obih naroda. Sto se tiče židovskog pitanja u Grčkoj, mogu gospoda samo najbolje da kažu. Istina, da je prije kratkog vremena u Grčkoj javnosti dovršena borba o jednakopravnosti svih drugih inovjeraca, ali taj se konflikat ticao lih riječi u stilizaciji doličnoga zakona. U praksi uživaju Židovi u Grčkoj ne samo najpotpuniju jednakopravnost, već su sebi u pojedinim centrima stvorili vrlo ugledan društveni položaj. Najvažniji židovski centri su Solun, Korfu i Smirna, gdje Zidovi sačinjavaju znatan procenat pučanstva. Zidovi Grčke su većim djelom Sefardi, koji su na vlastitu želju oslobodjeni vojne službe, a većinom pripadaju trgovačkom staležu. U Smirni sačinjava židovsko pučanstvo gornji sloj cijelokupnog pučanstva, pa je sigurno od interesa, da je vodja ondješnjih Zidova, zastupnik Ma 1 ah, poslan kao zastupnik Grčke na konferenciju u Genovu, gdje s mnogo uspjeha radio za svoju domovinu. Zastupnik Malah nedavno odlikovan krstom reda Spasitelja, te uživa u cijeloj Grčkoj najveće poštovanje. Grčka prati najvećom dobrchotnošću razvoj prilika u Palestini i ne će propustiti da,

gdje uzmogne, upliviše u palestinskom pitanju u smislu želja cijelokupnog židovstva. Maksim Gorkij o židovskim pitanjima u Rusiji. New-Yorški »Vorwarts« objelodanjuje razgovor, što ga je Šalom Aš imao sa Maksimom Gorkijem u Berlinu, a u kojem Gorki medju ostalim veli, da se u cijeloj Rusiji širi opasni antisemitizam, koji prouzrokuje netaktičnost jednoga dijela neodgovornih mladjih židovskih boljševika naprama svetinjama ruskoga naroda. Ovi židovski boljševici trebali su uskratiti provedenje tih naloga i prepustiti to ruskim boljševicima. Gorkij označuje borbu židovskih boljševika protiv jevrejskog jezika protiv židovskog hedera i najboljeg kazališta u Rusiji hebrejskog kazališta »Habima« kao idiotizam i barbarizam te veli, da Židovi imaju sasvim druge korisne sposobnosti, koje će biti veoma potrebne kod gospodarske obnove, koja će jednom u Rusiji morati doći. Gorkij se dubokom zahvalnošću sjeća pomoći arherikanskih Židova za rusku djecu i za radničke organizacije. »Moje stajalište prema Židovima« reče na koncu Gorkij poznato je dovoljno ; nedavno sam pisao predgovor jednoj ruskoj knjizi o pogromima, te sam naglasio, da je crvena armija sudjelovala kod pogroma. Boljševička vlada, protiv, koje se sada borim, zaplijenila je taj predgovor.« O novim pojavama u židovskoj literaturi Gorkij je dobro informiran, te je izjavio, - da će neka djela štampati u svojoj svjetskoj biblioteci, koju izdaje na ruskom jeziku. Znanstveni židovski časopisi u Rusiji, li aprilu izašao je prvi broj znanstvenog židovskog časopisa »Jevrejski vjesnik«. Časopis sadržaje znanstvene prinose od Lipmanna, Cinberga, Dubnova, čerkova itd. kao i članak Sfeinberga o preminulom sociologu Simelu. U jednoj recensiji komunističkog »Emesa«, označuje se časopis i njegovi suradnici kao »Živi liješ«, jer židovski učenjaci i literati nisu ništa naučili od revolucije. Pedeset godina visoke škole za znanost židovstva. Dne 20. maja slavila je visoka škola za znanost židovstva u Berlinu svoj 50-godišnji opstanak. Visoka škola, koja je dala gotovo svim zemljama velik dio rabina, nije samo teološki zavod, već mjesto za svakoga, koji se hoće baviti znanošću židovstva, te je imala kao docente muževe kao Abrahama Geigera, Heinrika S t e i n t ala, Davida C a s s e 1 a, Joda Mu 11 e r a, Sigmunda Maibauma, J. Lewia. Sad djeluju na visokoj školi kao profesori i docenti profesor E 11 b o g e n, profesor B a n e t h, dr. B a e c k, dr. Torcziner itd. Visoka škola bila je u ovih pedeset godina svoga opstanka središte židovskog istraživanja, pa treba samo podsjetiti na veliki niz važnih znanstvenih radova, koji su napisali docenti i slušatelji, a naročito radovi, koji su objelodanjeni u zbirci »Schriften đer Lehranstalf fiir die Wissenschaft des Judentums«. H. N. Bialik, začasni član visoke škole za znanost židovstva. Visoka škola za znanost židovstva u Berlinu imenovala je povodom svoje jubilarne proslave nekoliko židovskih naučenjaka začasnim čunovima i to: znamenitog kliničara prof. dra. Wassermanna, koji je od smrti prof. Lanđaua predsjednik akademije za znanost židovstva, zatim velikog hebrejskog pjesnika H. N. B i a 1 i k a, prof Maksa Mebermanna, i nadrabina dra. Imanuela L o w a iz Segedina, jedan od najstarijih učenika ove visoke

škole, koji je stekao glas svojim brojnim znanstvenim radovima naročito na polju biblijske i talmudstke botanike Amerikanski načelnik protiv ograničenja useljivanja. Iz Newyorka javljaju židovskom dopisnom uredu, da je načelnik od Charlestona Mr. Grace upravio pismo vladi, u kojem energično brani useljenike bez obzira na grad njihove naobrazbe i rasne pripadnosti. Grace izjavljuje, da je odlučni protivnik eksterminacijone politike te podsjeća na to, da Amerika ima svoj neizmjerni kulturni i gospodarski napredak da zahvali samo iseljenicima. Frltjof Nansen za palestinsku emigraciju. Kako Wolffov dopisni ured iz Ženeve javlja, je Fritjof Nansen u svome izvještaju, što ga je predao Ligi Naroda o položaju bjegunaca iz Rusije, spomenuo i osobiti položaj židovskih bjegunaca, ts upozorio na bezuvjetnu nuždu, da Liga Naroda nastoji da olakša židovsku imigraciju u Palestini. Povratak židovskih*- bjegunaca u Galiciji. Židovski dopisni ured javlja, da će koncem mjeseca maja poći prvi transporti židovskih bjegunaca u Galiciji, koji su za vrijeme rata bježeći pred Rusima došli u Beč, a sad uslijed teških ekonomskih prilika u Austriji ne mogu da nadju zarade. Prvim transportom povratit će se jedno pet sto obitelji u Galiciju. Skupljanje transporta i njegov otpravak obavlja bečka delegacija židovskog Narodnog Vijeća za istočnu Galiciju, dok troškove podvoza podmiruje berlinski odsjek za bjegunce amerikanskog Jointa. Pritužbe rumunjskih Židova. Udruženje Židova cijele kraljevine stoji pred potpunom reorganizacijom u smislu novih prilika stvorenih izborom za parlament. Tom prilikom jevrejsko novinstvo oštro kritikuje držanje vlade prema židovstvu. »Corrieul Israelit« tuži se, da pored priznanja gradjanskih prava ni iz daleka nije zajamčeno izvršenje tih prava. Dok vlada uzdržava crkve državne vjere i mošeje muslimana, ne uživaju sinagoge tu prednost i Židovi moraju sami da uzdrže sve svoje institucije. Magistrat glavnog grada bukarešta dao je židovskim školama subvenciju od 6000 leja. Ovu neznatnu svotu za uzdržavanje brojnih židovskih kulturnih institucija odbija najodlučnije židovska javnost, jer to smatra izrugivanjem njezinih zahtjeva. Židovsko pučanstvo u L'krajzini umire od gladi. Prema vijesti American Relief Administrationa nalazi se u Ukrajini više no tri i pol milijuna Židova na rubu smrti od gladi. Zajedno sa Jointom nastoji A R A. iz sviju sila da po mogućnosti übrza i proširi njihovu pripomoćnu akciju. 15. maja o. g. imalo bi da predje 250.000 djece u opskrbu A. R. A-a. Na pruzi izmedju Odesse-Aleksandrovska- Jekaterinoslava-Nikolajeva-Harkova kreću bez prekida vozovi sa životnim namirnicama, sanitetskim materijalom odjećom i raznim potrebštinama za područja gladi. Položaj je ali tako užasan, da gdjekpjega dana pomor međju pučanstvom dostiže 50%. Kršćanski kurs u tnadjarskim kazalištima. Židovske umjetničke sile, koje su iz gradskog kazališta odpuštene, bile su ljubimci madjarske kazališne publike. Nji-

4

»ŽIDOV«

BROJ 23.