Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

K 20. tamusa

U ono vrijeme, koje je u jevrejskoj povijesti puno najveće tragedije, što je ispunjeno s toliko herojstva i neizmjernom boli za gubitkom narodne domaje, kad se jevrejskr narod tužaljkama punih duboke čežnje sjeća narodne nesreće, došao je narodu glas o smrti Teodora Herzla. Duboko potresla je vijest o smrti vodje sav narod, jer mu je smrću HerzJovom otet najjači potporanj. Teodor Herzl postao je preko noći ne samo svijestan Židov, Već i vođja naroda, koji je svu Svoju Spremu i sav svoj rad žrtvovao ideji preporoda svoga naroda. Poput giganta stajao je iznad svih, svojom jakom ličnošću sebi sve ■pođređjujući. Cisti njegov idealizam, polet njegovih misli, jednostavnih a toak tako veličajnih, pribavili su mu ljubav i ■privrženost pristaša, a svojim zanosom oduševio je i predobio svakoga. Svojini autoritetom znao je sačuvati slogu u organizaciji, obuzdavajući borbene duhove, koji bi ža volju svoje ideologije rušili velebnu zgradu naridnog jedinstva. I prije Teodora Herzla bilo je muževa, koji su pokušali, da riješe jevreisko pitanje. 1 prije Herzla bio je razvijen cijonistički pokret, koji je proveo zamašan rad i HerZiu priveo kolo muževa, koji su s njime radili, a iza njegove smrti prezali da ostvare njegove ideje. Pa ipak, nijedan prije Herzla n*je uspio. Ni jednom od tih muževa, koji su svi bili bliži židovskoj masi no Herzl, nije uspjelo, da svojom idejom prodre u narod i da ga osvoji. Teodor Herzl došao je svom narodu iz vana, da mu dade cilj. Pun ponosa tražio je od naroda svijeta da poprave nepravdu, koju su nanijeli židovskom narodu time, da mu dadu charter medjunarodno priznanje njegovih historijskih prava na židovsku narodnu domaju. Neumornom je energijom poradio da utre narodu put k cilju, da svlada sve poteškoće i zapreke iz vana i iz unutra. Sad će nakon objelodanjenja njegovih dnevnika svijet tek doznati, s kakovim se poteškoćama borio i protiv predrasuda u nežidovskim krugovima, i protiv velikog djela Židova, a i protiv vlastitih surnišljenika. Ali ništa, pa ni najodvratniji čin njegovih protivnika, koji nisu zazirali ni od diranja i u njegov privatni život, nijcsu mogli da skrše nepokolebivu vjeru v uspjeh njegove ideje i samo srfrrt lišila je rtjćga rada. ali nije mogla da uništi djelo, što ga je Herzl stvorio. Ove godine navršit će se 25 godina od zasjedanja prvoga cijonistlčkoga kongresa u Bazelu. Kad je Herzl pozdravio prvi židovski narodni parlamenat, jedno od najvećih njegovih djela, kojim nam je

dao tribinu, s koje smo pred cijelo prosvjećeno čovječanstvo iznijeli svoje zahtjeve i želje, rekao je: »Stvar je tako velika, da o njoj možemo govoriti samo u najjednostavnijim riječima.« 1 s te tribine nismo nikad prestali da traženo naše pravo na narodnu domaju, ma da je sav svijet bio protiv nas, jer nam je Herzl ulio u duše duboku vjeru u konačnu pobjedu. Njegova plemenita pojava lebdila je vazda, a pogotovo u kritičnim Časovima, pred nama, njegov nas je pogled pogodio i opominjao. da ne zapadamo u slabost, pa ni onda, kad še njega sjećamo i kad nam je bol za njime raskidala srce. Osamnajsta obljetnica dana Herzlove smrti pada ove godine bas u predvečerje sjednice Vijeća Saveza Naroda, u kojoj će po Herzlu zasnovano djelo zadobiti međjunarodnu sankciju. Narodna domaja za židovski narod u Palest i n i bit će postavljena na pravne temelje i moći će da se pod okriljem Velike Britanije mirnim radom i u skladu sa ostalim pučanstvom zemlje privadja procvatu na sreću židovskog naroda, na korist svega stanovništva zemlje, i na zadovoljstvo cijeloga kulturnoga svijeta. I zato ima ove godine sjećanje, što ga posvećujemo Herzlu na dan njegove smrti zasebno znamenovanje; prožeti osjećajima duboke blagodarnosti mora da u času, kad od naroda svijeta dobivamo pravno priznate mogućnosti za izgradnju židovske narodne domaje, svom snagom nastojimo, da okupimo sav narod u jedinstvenom naprezanju dostojnog izvršenja velike baštine, koju nam je Herzl namro.

Položaj židovskih manjina i Savez Naroda

Kako je poznato postavljena je 15. listopada 1921. posebna komisija (Sir Dickinson, prof. Aeby, Švicarska), barun Adelwart (Švedska) prof. Aulard (Francuska), grof Bersdorf (Njemačka), senator Brabec (Ceškoslovačka), prof. Dembinski (Poljska), Fachinetfi (Italija), Lodi (Argentinija) prof. Murray (Engleska), đe Paiker (Madžarska), prof. Rcdlich (Austrija), prof. Šeferiades (Grčka), Nacareseo (Rumunjska), ministar Jovanović (Jugoslavija), da studira pitanje o zaštiti manjina. Ova je komisija kooptirala pastora Kella (Švicarska), presfavnika amerikanskog odbora za zaštitu vjerskih manjina. Komisija sastala se zatim u Bruselju i Miinchenu, temeljito je studirala ovo pitanje, te je o lome predložila izvještaj kongresa Lige Naroda, koji se sastao u Pragu. Ovaj će izvještaj prema zakjučku kongresa biti predložen Savezu Naroda. Izvještaj se raspada na tri dijela: 1. izvje-

štaj predsjednika komisije. Sir Dickinson, o problemu manjina uopće; 2. juridički dio od prof. Aeby-a; 3. izvješlaj generalnog tajnika prof. Th. Buyssena o odnošajima manjina u pojedinim državama. U posljednjem izvještaju čitamo takodjer o Položaju židovskih manjina. Baltičke države: Engleska: (sir. 30). Manjine čine Balti, Rusi, Židovi, Leti. Njihov sveukupni broj je malen te ove manjine nemaju u zemlji velikog značenja. (str. 53.) Letska: Veliki broj manjina su Zidovi. Treba da spomenemo pritužbe o udesu letskih Zidova, koje je »Comite des Delegations Juives« u Parizu saopćio tajništvu Saveza Naroda. Ovj posljednji tvrde naime, da broj židovskih činovnika nije ni u kakvom razmjeru sa procenlnim dijelom od 5 po sto, koji im pripada. Nadalje se tuže na ograničenja i poteškoće koje se prave povratku onih Zidova, koji su se za vrijeme rata iselili iz Letske. Memorandum, koji je letska delegacija upravila 12. februara 1922. na tajništvo Saveza Naroda, suprotstavlja tomu slijedeće činjenice: Ako ima tako malo Zidova činovnika, to je s razloga toga, što ne vladaju letskim jezikom; što se liče repatriranja, to pokazuju oficijelne statistike, da izmedju 100 emigranata, koji se u Letsku vraćaju, imade 14 Židova, dok Zidovi čine samo 5 po sto sveukupnog pučanstva. No odbor židovskih delegacija bori se energično u jednom važnom kontramemoaru, koji je nedavno predan Savezu Naroda, protiv razlaganja letske vlade. On osobito pokazuje, da letski zakon o naturalizaciji 15, 9, 19) izvrgava židovske manjine samovolji vlade. Uistinu dozvoljava zakon potpuno pravnu naturalizaciju samo osobama lefskog roda te onima, koji su na temelju starih ruskih zakona bik übilježeni od 1. augusta 1914. Sve ostale osobe treba da naturalizaciju zatraže (»demander«). Budući da je Rusija sistematski držala Zidove izvan nacionalnog pučanstva, to mogu ovi leisko državljanstvo postići samo dozvolom sađanje vlade, koja se živo opire uvrštavanju Židova medju gradjane nove države. Osim loga brane .pretaz preko graniče velikom broju Židova, koji su bili 1915. protjerani iz Letske, te bili deportirani u vrlo udaljene krajeve Rusije, i fo im Brane s motivacijom, da su se lišili državIjanskoij prava. Tisućama Židova, govori se a 42.000, da je nemoguć povratak u domovinu. Sto še tiče zapostavljanja žid. kandidata za državne službe, radi nepoznavanja jezika, svjedoči spomenica Comite des delegations«, da su 5 pd što tetskopa pučanstva Židovi, a medju njima više od polovice govore letski. Pod ovakim okolnostima trebalo bi da bude izmedju 100 činovnika barem 2 Zidova, dok ih u istinu ima samo 0.8 po sto. Isto tako imade samo 10 delegata manjina u letskoj komori, a od ovih su tek 8 Ži-

Poštarina plaćena u gotovom.

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 14 jula 1922. - 18. tamusa 5682.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240. POLUGOD. K 120, ČETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 31