Жидов

imati još takovih planova. Sve je htjelo, da ju intervijuše, no ona je primita Samo mis Elize Roow te joj je ovo izjavila: »Dala sam svoju dušu franceskoj umjetnosti. Nastojala sam, da francesku misao raširenih krila uzdignem u umjetnosti. Bila sam ponosna i sretna, da su me Francezi razumjeli, ali tako stari čovjek kao ja počinje da sumnja u vrijednost uspjeha. Imala sam velikih uspjeha, no jesam li imala i velikih istina? Sto sam ja činila, mogao je i netko drugi da učini za Franceze. No ima narod, za koji bih samo ja bila u stanju da nešto učinim, a nisam to učinila. Mislim time židovski narod, koji je moj narod. Moj je duh uvijek pripadao njima i dala sam ga Francezima. Zato moram sad da revidiram svoje stajalište. Ne može se tako umrijeti, da se kaže: ljubila sam sav svijet, samo ne moj narod. Ali ni tako, da se kroz cijeli život radi za jedan velik ponosan narod, a ništa za slabi i mučeni narod, kome se pripada. Mnogo sam igrala i pisala, a i čitala. Dvije su me stvari interesirale: drama i politika. Politika moga naroda bila mi je potpuno nepoznata do prošle godine. Tad mi je dopao ruku jedan židovski letak. Iz njega sam doznala, da je u židovstvu 'cijeloga svijeta nastao pokset i da traži narodnu domaju u Palestini. Taj grandiozni pokret me je potresao. Ne znam, kako ću dugo još živjeti no imat ću još vremena, da staru Jjubav probudim novom životu. Htjela bih da židovski narod opet tako ljubim, kao što sam ga ljubila kao dijete i da za njegovu dobrobit radim tako, kao što sam 30 godina radila za mene, a 40 godina za francesku umjetnost. Idem u Ameriku, da prihod mojih turneja posvetim židovskoj narodnoj domaji. Čujem, da se u zadnje vrijeme znatno razvio židovski teater. Naći će se još druga Sara Bernhard, koja će nadoknadili ono, što sam ja propustila.«' „

Razne vijesti

I Beris Ooidberg | Iz Londona javljaju, da je vodja ruskih cijonista, Boris 1 rili erg, nenadano umro. Ooidberg već se u najranijoj mladosti priključio hoveve cijonističkom pokretu te praktički radio za kolonizaciju Palestine. Kasnije se priključio Herzlu, te je od početka pripadao vod** stvu ruske cijonističke organizacije, a bio jc dugi niz godina članom Akcijonoga Od bora. Ooidberg pripadao je krilu, koje je propagiralo praktički palestinski rad. On se poglavito bavio financijalnim i trgovačkim pitanjima. Zadnjih godina živio je u.Londonu i upravljao je financijskim i gospodarskim đepartementorh. U ljeti 1920. preselio se u Palestini, gdje je u zajednici s Jolianom Krernenetzkyem osnovao tvornicu opeka »Silikat« u Jafi, a u posljednje vrijeme radio je na uredjenju tvornice cementa u Hajfi. Ooidberg pripadao je staroj gardi cijonistaf te je bio jedan* od najprominentnijih zastupnika preporodne misli; muž velike požrtvovnosti za ideju, kojoj se potpunoma posvetio, a za koju je njegova prerana smrt težak gubitak j jakob Moser 1 U Bradiordu umro je u 83. godini poznati cijonista Jakob M o se r. Pokojni Moser uživao je najveće simpatije u svim cijonističkim krugovima. U Bradfordu bio je jedan od najuglednijih gradjana, te je 1895. izabran mirovnim sudijom. 1908. začasnirn gradjaninom, a 1910. gradskim načelnikom. Moser uživao je povjerenje svih slojeva pučanstva, pa

je njegov izbor vazda uslijedio bez protukandidata. U židovskoj općini smatralo ga se kao pravu poglavicu općine. Premda je pripadao refonnnoj općini, đavao je' obilne potpore i ortodoksima. Moser se velikim entuzijazmom priključio Herzlu i postao njegov lični prijatelj. Iza Herzlove smrti osnovao je u Leeds-u mnoge dobrotvorne institucije na Herzlovo ime. Moser je bio protektor raznih palestinskih institucija pa je darovao 800 funti stcrlinga za osnutak zgrade Herzl-gimnazije u Jafi. a Becalelir vbtirao je godišnji doprinos od -?000 franaka. Smrt ove naše starine izazvat će u svim cijonisličkim krugovima najveću žalost. Sokolovljeva poruka amerikanskom židovstvu. Predsjednik Cijonističke Egzekutive Nahum Sokolov objelodanio je prije svoga odlaska iz Amerike ovaj apel amerikanskom židovstvu: y »Ne bih htio da ostavim Vašu zemlju, a da vam ne izrazim najtopliju zahvalu za doček, koji ste priredili mojim drugovima u cijonističkoj delegaciji.tkao i meni. Od posjeta vaše zemlje prije 9 godina imao sam lično brojne dragocjene uspomene; ali dokazi simpatije i prijateljstva, koji sa mi iskazani kao vodji delegacije za našega boravka u Amerci, bili su tako snažni te su me potpuno uvjerili, da je amerikansko židovstvo u potpunoj harmoniji s našim velikim nastojanjima. Nosim sobom duboko uvjerenje o vašoj odanosti k našoj stvari. Ne samo sa strane židovskog, već i sa strane hrišćanskog pučanstva, primili smo bezbroj dokaza istinskih simpatija. Mnogi gradovi su kao dokaz njihova odobrenja i poštovanja za našu veliku stvar imenovali me začasnira gradjaninom. Priredili smo stotine skupština, što sr. bile posjećene od 100 hiljade Židova, koji su pomoću našeg velikog mesijanskog' instrumenata, Keren Hajesoda, doprinjeli izgradnji Palestine. Mi smo prva delegacija, koja je posjetila gotovo svaki grad ovog neizmjernog predjela, izlije bilo ni jednog izmcdju 220 dana, na kojem nije bilo skupština, šta više na nekojim danima morali smo govoriti na 3—4 mjesta . Skupštine bile su oduševljene i dostojne manifestacije, kako dolikuje časti našega naroda i veličini naše stvari. Naša su nastojanja imala uspjeha, i ako ne dostatno za izgradnju Palestine, to je ipak skupljen iznos od 5 milijuna dolara, od kojeg su dva milijuna u gotovome uplaćena. Uspjeh našega rada omogućen nam-je energičnim i neumornim radom amerikanske Cijonističke Organizacije i ureda Keren Hajesoda, koji su organizirali naša putovanja i pripravljali sve skupštrne. Ali i vaše uvidjavno novinstvo, koje je shvatilo naš cilj i naše nastojanje, da probudimo' svijest amerikanskng židovstva, nas je u tom nastojanju podupiralo. Imali smo zadovoljstvo, da smo ovdje boravili u vrijeme, gdje je naš ideal našao priznaju i potporu amerikanskog senata, zastupničke kuće i predsjednika Hardinga. Dva moja druga i ja produžili smo naš boravaik u Americi do godišnje konferencije amerikanske Cijonističke Organizacije i pribivali smo slavi 25-godišnjeg jubileja cijonističkog rada u Americi, novijoj perijodi dubljega interesa i većih žrta-

va. Sve me to ispunja ponosom i veseljem. Kažem vam »zbogom« u zahvalnosti i nadi, povjerenju i uvjerenju, da će amerikansko židovstvo izgraditi Palestinu«. ŽIDOVI I RUMUNJSKA OKUPACIJA. Interpelacija Paula šandora u parlamentu. Kako je poznato, igrao je veliku ulogu u »razbojničkom procesu« u Izsaku taj argument, da su Židovi u Izsaku obećali Rumunjima veliku svotu, ako produže svoju okupaciju, a übojica Hejas dao je svojim pomagačima nalog da »židovske veleizdajnike« umore. Optužba s veleizdaje, koja se navraća uvijek onda, kad se Židovima hoće da naškodi, pokazala se u famoznom procesu pred čitavim svijetom kao besprimjerna izmišljotina. Nadovezujuči na taj skandalozni proces, zatražilo se s opozicijonalne strane, da se stave pred sud one osobe, koje su doista Rumunje pozvale u zemlju, a i nema sumnje o tome, da se ovdje radi o jednoj kliki, koja je htjela da zapriječi povratak liberalizma, dok je danomice objedjivala Zidove antisemitskom hajkom s veleizdaje. Zidovi da su bili oni, koji su Rumunje pozvali u zemlju i potkupili ih, e da bi izmakli kazni zbog komunizma i obogatiti se pod rumunjskim režimom. U narodnoj je skupštini poslanik Paul S a n d o r zatražio, da se stave pred sud oni elementi, koji su odgovorni za ulaz Rumunja u Budapest. Sandor je upozorio na goleme objede protiv madžarskog židovstva, i govorio je o procesu protiv pogromista u Iszaku, koji je dokazao, da su tri nevina Židova umorena, jer su ih okrivili, e su pozvali Rumunje, da bi produžili svoju okupaciju. Antisemite, izjavio je Sandor, šire plakate, što pokazuju rumunjskog vojnika, kome su se o noge ovjesili Zidovi. Tvrdilo se takodjer, da su Židovi kod rumunjskih okupacionih vlasti predali molbu sa 80.000 potpisa za produženje okupacije. Ako se tvrdi, da su to učinili Židovi, čemu se onda podaju na stisak ruke jednom jedinom od ove konfesije koja je izvela ovu izdaju. Medjutim se sada polako uvidja da su ove objede prosta laž. Rumunje su primali u najvišim madžarskim krugovima. Ne niječem, da su ih primali i židovski šibefi i s njima šampanjizirali, da ih upotrebe u trgovačke svrhe. U svakom društvenom i konfesionalnom sloju nalaze se elementi, koji žalosne đogadjaje iscrpljuju u svoje svrhe. Ali to se ne smije generalizirati ni za jednu konfesiju, kako za židovsku tako i hrišćansku. Ne može se židovstvo okriviti, da je stvorilo crveni teror, ja sam u svojim intervju-ima za mostranstvo uvijek nijekao, da u ovoj zemlji vlada bijeli teror. Ernst Nagy (upada): »Dosta štetno!« Paul Sandor (nastavlja); Kako ja govorim misle mnogi moji suvjerenici. O pitanju, tko je doveo Rumunje u zemlju, mogao bi prije svih dati mnogo razjašnjenja bivši ministar prosvjete Julius Pekar, koji je bio spojnim oficirom, i kome je sve bilo poznato. Ako gospodin Pekar ne će dati razjašnjenja, može ga na to da prisili narodna skupština. Socijalno-demokratska stranka posjeduje sve u tu svrhu potrebne podalke. Rumunjska invazija donijela je sobom žalosnu gospodarsku pojavu. Rumunji su iz Madžarske odvukli željezničkog materijala za 30—35 milijardi kruna, premda se to moglo zapriječiti. Koliko ja znam izradjena je još za boljševizma kod madžarskih državnih željeznica osnova, kako bi se željeznički

BROJ 34.

.ŽIDOV.

5