Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Zadaci godiš. konferencije

Povodom zasjedanja godišnje cionističke konferencije u Karlovim Varv-* ma objelodanjuje »Zionistisches Bullelin« članak pod gornjim natpisom, koji radi aktuelnosii njegova sadržaja do* nosimo u prijevodu. Dnevni red cijonističke godišnje konferencije pokazuje, koja će se pitanja morati da raspravljaju i riješe po cionističkom centralnom vijeću, koje u godini izmedju kongresa predstavlja legislativu naše Organizacije. Nijesu mnogobrojni, ali veliki i ozbiljni problemi, koji bi se imali da riješe u Karlovim Varyrna u tjednu izmedju 25. augusta i 1. septembra. Tu je u prvom redu pitanje Palestinskog budžeta, koje će na osnovi prošlogodišnjih iskustava vjerojatno biti drugačije riješeno, no što je to uslijedilo po kongresu. Nada. da će Keren Hajesodu za kratko vrijeme priteći tolike svote, da će se s njima moći pokriti cjelokupni izdaci palestinske kolonizacije na nekolike godina, nije se ispunila. Ali ni svota od 1 i pol milijuna funti, što ju je prošli kongres ustanovio za budžet tekuće godine, nije usprkos velikih naprezanja u Americi i drugim zemljama postignuta. Na osnovu stečenih iskustava došla je Egzekutiva do uvjerenja, da se palestinski budžet mora znatno da smanji. I palestinska Egzekutiva ja mnijenja, da se takovom smanjenju ne može izbjeći. Izmeđju Londona i Palestine bilo je opširnih pismenih rasprava o visini budžetnih stavaka za narednu godinu. Prijedlozi londonske Egzekutive, koji su izradjeni po gospodarskom vijeću, ne sudaraju se potpunoma sa predlozima palest. Egzekutive, ali u glavnome kreću se ipak londonski i jeruzalimski budžetni prijedlozi na jednakoj liniji. 20. augusta sastat će se cjelokupna Egzekutiva, da u pogledu još postojećih razilaženja mnijenja dodje do sporazuma. Jedno stoji: Londonska Egzekutiva drži, da ne može preuzeti odgovornosti za namaknuće budžeta, kakav je postavljen po kongresu, a palestinska Egzekutiva punim pravom insistira na tome, da one svote, koje su uvrštene u budžet, budu zaista odposlane u Palestinu, jer u protivnom slučaju nije moguć sistematski rad. Baš palestinska Egzekutiva uvijek i opetovano naglašava, da je smanjenje budžeta snošljivije nego sadašnje stanje. Okolnost, da su na osnovu kongresnog budžeta započeti veliki radovi i preuzete obaveze, kojima onda unišle svote iz sredstava Keren Hajesoda nijesu ni izdaleka odgovarale, teško je oštetila rad u Palestini i proizvela najlošiji upliv na vodstvo poslova kao i na raspoloženje u zemlji.

Dakako da se s pravom primjećuje, da bi odveć velika opreznost kod ustanovljivanja budžeta mogla uroditi posljedicom, da će naprezanja cijonista popustiti. Do stanovitog stepena je sigurno ispravno, da se moraju da stave i veliki zahtjevi na požrtvovnost cijonista, da se prikupe goleme svote* Ali po dosada stečenim iskustvima mora da se podje nekim srednjim putem. Budžet mora da je •dosta velik, kako bi mogao da postojeće uzdrži i unapredjuje najvažnije grane rada,ali se krug naših zadataka smije samo postepeno, podjednako sa porastom naših sredstava, proširiti. U sjednicama Egzekutive i Akcijonog Komitea, koje će predhoditi godišnjoj konferenciji, imao bi se budžetni prijedlog za narednu godinu potanko prirediti i konačno formulovati. Godišnja će konferencija onda imati da izreče svoju odlučnu riječ. Usko je vezan s pitanjem budžeta problem namaknuća novca, financijske propagande Cijonističke Organizacije i Keren Hajesoda. Uslijed promijenjene situacije morat će se još jednoć ispitati, da li bi Keren Hajesod u svom dosadašnjem obliku kao jedini veliki centralni sabirni fond za sveukupne palestinske svrhe imao i dalje da postoji, ili da li bi se imao da koncentriše na stanovite zadatke, dok bi se imala za druge grane palestinskoga rada osnovati naročita preduzeća bilo kraj Keren Hajesoda ili unutar Keren Hajesoda. Cijonistička Organizacija morat će predbježno stalno da se i dalje brine za školski budžet. Ali iz Palestine same prispjeli su predloži u cilju osnutka jednog naročitog školskog fonda ili školskoga društva. Jednako se s te strane preporuča obrazovanje jednog naročitpg kolonizacijonog fonda. Za osnutak gospodarskih preduzeća, kao na pr. za Ruttenbergov projdkat već je udaren put osnivanja naročitih društava. Neko specijalizovanje zadataka i nabavke sredstava čini se neizbježivim. Moguće, da Keren Hajesod može da djeluje kao centralno mjesto različitih fondova. U vezi sa raspravom o Keren Hajesodu imat će se da raspravljaju i neki organizatora! problemi. Odnos ' Cijonističke Organizacije prama Keren Hajesodu, nužno izjednačenje izmedju interesa Keren Hajesoda i Keren Kajemeta, pitanje, kako bi se imale cijonističke financijske akcije usporedo voditi ili medjusobno povezivati svi ovi podjedno financijski i organizatora] problemi bit će uzeti u raspravu. Pred svim ovim pitanjima ali morat će se odmah na početku zasjedanja ras-

pravljati o velikom i važnom problemu, što ga dnevni red označuje s riječima -budućnost Cijonističke Organizacije kao Icwish Agency*. Po mandatu Je Cijonistiđka Organizacija priznata Jewish Agency-om. Članak četvrti mandata glasi: »jedno podesno židovsko zastupstvo »Jewish Agency« priznat će se kao javna korporacija za zadatak, da daje savjeta i saradnju upravi Palestine u takovim gospodarskim, socijalnim i drugim stvarima, koje mogu biti od uticaja na osnutak židovske narodne domaje i na interese židovskog pučanstva u Palestini, te da pod postojanim nadzorom uprave, pomažu i udioništvuju na razvitku zemlje. Cijonistička Organizacija neka se prizna kao takovo zastupstvo, dokle god je njezina organizacija i konstitucija po mišljenju mandatara podesna. Ona neka, posavjetovavši se s vladom Njegova britanskog Veličanstva, poduzme korake, da osigura saradnju Židova, koji su voljni da pomažu kod osnivanja židovske narodne domaje«. Tekst ovoga članka je potpuno jasan i precizan; prema tome ne može biti sumnje, da je Cijonistička Organizacija odsele Jewish Agency. Time ne stoji nikako drugi odlomak spomenutoga članka u protuslovlju, po kojemu je Cijonistička Organizacija obvezana da ishodi udioništvovanje sviju židovskih krugova za izgradnju Palestine. Pogrešno je mišljenje nekih cijonista kad drže, da ishodjenje ovoga udioništvovanja mora da nužno ima za posljedak proširenje Jewish Agency-a primanjem necijonističkih elemenata. To se može držati veoma poželjnim i .može se za tim za budućnost težiti. Ali tekst mandata ne kaže ništa o tome. Po mandatu je jedino cijonistička organizacija Jewish Agency. Doduše vrlo je vjerojatno, da će ona u svojstvu Agency-a ishoditi udioništvovanje drugih židovskih krugova za izgradnju Palestine, ali da ipak ove druge krugove ne primi u Agency. Ovo stanje stvari mora da se objasni, jer u diskusiji o Agenci-u bilo je češće zastupano krivo mnijenje, kao da bi Agency imala biti tek sada novo stvorena ili obrazovana. To po doslovnom tekstu mandata bez sumnje nije slučaj. Agency već postoji, ona je stupila u život u času potvrde mandata; ona je identična sa Cijonističkom Organizacijom. Ovim ustanovljenjem doduše nije problem ishodjenja saradnje necijonista za palestinski rad ni izdaleka riješen. Široki krugovi u cijontzmu žele, da se pronadju sredstva i putevi, kako bi se predobili za obnovni rad u Palestini i oni Židovi, koji sada jo3 stoje po strani. Ovo mnijenje zapravo đi-

Poštarina plaćena u gotovom.

GOD. VI.

UPRAVA l UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 25. augusta 1Q22. •» 16. elula 5682.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6 - IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 35—37