Жидов
udovoljio je kongres zaključkom, Coji traži provedbene odredbe, koje ustanovljuju minimum slobodan od maasera i uvaženje individualnih prilika. U raznim zemljama ustanovljene su stoga naredbe za maaser, koje idu za tim, da privuku više velike prihode i imetke no male. Drugi opet tvrde: Nema smisla, da se prepiremo o maaser-obvezi, o obvezi prema Organizaciji. Za sad još većina cijonista nije dala maaser. Dužnost još nije prodrla u većini slučajeva,: da bi našla svoj izražaj u potpunom ispunjenju maaser-obveze. Kad Cijonistička Organizacija raspiše poreze, ne može da traži, da se njezin porezni zakon više respektira no porezni zakoni u cijelom svijetu. Pošto CijonistSčkoj Organizaciji ne dostaju zakonska sredstva, što ih može država da primjeni protiv povreda poreznog zakona, vodi porezni zakon Cijo- nističke Organizacije do licemjerstva, k općoj korupciji moralnih pojmova unutar Organizacije. Maaser je neprovediv, za to ga ne smijemo ni tražiti. To je jedini prigovor, kojim valja da se pobliže bavimo. Maaser bio bi neprovediv, kad bi doista bio toliki teret materijalnog i moralnog standarda Cijomstičke Organizacije, da se uopće ili u pretežitoj većini slučajeva ne bi mogao provesti. Da maaser podignut na temelju zaključaka zadnjeg kongresa doista ne znači preveliki materijalni teret ne može se nakon gornjih razlaganja tvrditi. D njemačkoj uredbi iznosi maaser najviše 5 —8% prihoda, pri čemu su već prije odbijeni drugi porezi, a isto vrijedi i za maaser od imetka. Uzmimo primjerice čovjeka s jednim prihodom, nakon odbitka poreza, od 2 milijuna maraka, tad će nakon odbitka njegovih potreba i drugih dopustivih izdataka trebati da plati nešto više od 150.000 maraka. Nitko ne će moći tvrditi, da 150.000 maraka kraj neto prihoda od 2 milijuna maraka predstavljaju prevelik teret. Ako netko ima čist prihod od 2 milijuna, pa nakon odbitka maasera mu još ostaje jedan milijun osamstopedeset hiljada maraka, tad sigurno nema prava, da se tuži na poteškoće, u koje je zapao ispunjenjem maaser-obveze. Ima naravno slučajeva, gdje se kod takovoga ili još višega prihoda maaser mora iz osobitih razloga sniziti. Jasno je, da u takovim slučajevima valja savjesno stanje stvari ispitati. Ne možemo i ne ćemo dopustiti, da bi davanje od maksimum 8% čistog godišnjeg prihoda bilo odveć velik pokušaj opterećivanja naše cijonističke svijesti. Nije istina i ne može da bude istinito, da bi se rasplinulo oduševljenje, da bi se Cijonistička Organizacija skršila na ovom zahtjevu. Neznamo, da li su sebi oni krugovi, koji govore o nemogućnosti provođenja maaser-zahtjeva, na čistom o tome, što bi značilo, kad bi se doista pokazalo, da cijoniste u svojoj pretežitoj većini nijesu voljni, da ostvarenje cijonističkog programa više cijene no tri do osam posto svoga prihoda. Ne mora se odmah tome nasuprot staviti halucim, da se ustanovi, da nemogućnost provedenja maa- . ser-obveze kod cijonista u istinu znači i priznanje moralnog bankrota Cijonističke i Organizacije. Najodlučnije poričemo, da 1
ima razloga za ovakovo pesimističko shvaćanje. Činjenica je, da mnogi medju nama nemaju odvažnost, da traže maaser, činjenica je prije svega, da cijele organizacije nemaju odvažnosti, da na se preuzmu moralnu i materijalnu žrtvu, što je traži postavljanje maaser-obveze, kao opće cijonističke obveze. Time smo došli od organizatorno-teoretskih razloga, koji se navadjaju protiv maasera, na moralne, i stojimo pred pojmom averzije prema porezu. Ne treba pobližeg obrazloženja za to, da se ta averzija za plaćanje maasera, t. j. nedostatna volja podvrći se materijalnim obvezama, koje traži od nas ispunjenje cijonističke dužnosti prikriva teoretskim razlaganjima. Tu se radi o jpitanju cijonističke svijesti, koje svaki sam sobom mora da raspravi. Ili se cijonizam shvaća kao vrlo ozbiljna, sveta stvar, koja potpuno obvezuje čovjeka, ili pravimo sebi rezervacije, a naročito glede davanja novca. S ovim pitanjem zabavit ćemo se u drugom članku.
Djelovanje Hadase
Intervievv s prof. drom. Lazarom Rosent halom. Uredniku Cijonističke Korespondencije u Berlinu izjavio je prof. dr. Lazar Rosenthal, da je nedavno po nalogu Cijonističke Egzekutive iposjetio Palestinu, da ondje inspidra sanitarni rad, o svojim dojmovima i rezultatu svoga puta ovo: »Hoću odmah da naglasim, da Vam mogu, naročito glede Hadase dati samo sasvim općenite upute. Sad baš izradjujem tačno izvješće za Cijonističku Egzekutivu, pa je naravno, da se ne mogu sad upuštati u pojedinosti i iznijeti rezultate mojih opažanja. Općenito htio bih toliko samo reći, da je djelovanje Hadase u Palestini vrlo veliko. Jasno je, da bi se još trebale provesti neke reforme, a moglo bi ih se lahko da provede. No o tom govorit ću u mome izvješću Egzekutivi. Hadasa, koja ima preko 30 liječnika i 500 namještenika, preplela je zemlju mrežom sanitarnih institucija. Hadasa posjeduje 5 bolnica (Jeruzalim, Jafa, Haifa, Tibeberias i Safed) bezbrojne poluklinike, ambulatorije, bakteriološke i rontgenološke laboratorije, poljske lazarete u kvucot, liječničke stacije u kolonijama itd. Njezino se djelovanje proteže i na školsku higijenu, skrb za dojenčad, dakle cijelo medicinsko područje, koje inače pripada državi. Tdt.vom prošle godine liječilo se je u ambulatorijima više no 400.000 ljudi, tako da na svakog Židova otpada 5 posjeta. Ovaj po glavi dosta visoki broj ima svoj "razlog u vrlo čestom pojavljivanju malarije, kao i na još neusljedjelo aklimatiziranje novih haluca i u broju ozljeda uslijed nedovoljnog prilagodjivanja djelomično još nepriviknutoga rada. ali i, što je savim razumljivo, na poznatu ljubav Židova za liječničkim pregledom. Naredbe liječničkih stacija Su takove, da svaki u 5 minuta ili najdulje za jedan sat može imati liječničku pomoć. Bolnice su veoma moderno uredjene, a njega slična je boljem evropskom prosjeku. Kod njege dalo
bi se nešto i zaštediti. Skrb Hadase vrši se kao neka vrst dobročinstva. Hadasa namjeravala je, da u svojim rii.cama koncentriše cijelo zdravstvo zemlje, no u tom pogledu nije naišla potpunoma na potporu vlade. Tako vlada, koja za sebe radi, daje praviti analize u vlastitim laboratorijima, premda su njihove uredbe mnogo primitivnije no one u Hadasa laboratorijima. Najteža ali i najljepša zadaća Hadase bila je u suzbijanju malarije. Ali upravo njoj sad prijeti najveća opasnost. Poznato je, da je Cijonistička Organizacija votirala Hadasi subvenciju, koja je za 20 hiljada funti manja no dosadašnja. Na temelju reforma dalo bi se nešto uštediti, tako da bi Hadasa i nadalje mogla opstajati. Ali i Joint Distribution Committe oduzeo je Hadasi subvenciju od 30 hiljada funti. Ako su neke restrinkcije moguće, nijesu moguće ipak u tolikoj mjeri. Joint Distribution Committe votirao je umjesto subvencije Hadasi vladi izvjesnu svotu za suzbijanje malarije, ali i to samo za 2 godine. Pobijanje malarije ali traži dulje vremena, tako da možemo govoriti samo o jednoj epizodi u pobijanju malarije. Time, što je oduzeto Hadasi pobijanje malarije, postignuto je, da su razorene organizacije Hadase za pobijanje malarije, koje su vanredno dobro funkcionirale. Obzirom na ovu uskratu potpore Hadasi sa strane Jointa, mora se nažalost označiti položaj Hadase kao vrlo nejpovoljan, ali, to je osobito karakteristično, i Hadasa je, kao i sve ostalo u Palestini, pored svega toga vrlo optimistična. Od sanitarne skrbi osobito je interesantna nova organizovana skrb za dojenčad u Jeruzalimu. Hadasa pruža liječničku pomoć, a prije svega tačna obavještenja i upute, dok je jedna gospodja darovala 30 litara mlijeka po danu. Majke dobivaju mlijeko odmah s ledom, da se mlijeko ne bi pokvarilo. Sestre inspiciraju pojedine kuće, da se uvjere, da li njega djece odgovara medicinskim zahtjevima. Ova njega dojenčadi djelovala je upravo revolucijonarno u starom gradu Jeruzalima. Žene, koje prije nijesu imale ni najmanjega smisla za higijenu, počele su da se interesiraju za najnovija istraživanja na polju njege djece, šta više, one zibaju svoju djecu nešto, što je, kako je poznato, još i danas kod mnogih pobožnih Židova u istočnoj Evropi zabranjeno. Predavanja o dječjoj skrbi drže se na hebrejskom, židovskom i arapskom jeziku. Tom zgodom hoću da istaknem, da je interni saobraćaj u Hadasi jevrejski. Sve su anamneze sastavljene hebrejskim jezikom, sve sestre govore hebrejski, a isto tako i liječnici i ako svi ne govore vrlo glatko, uče hebrejski i sastavljaju svoja izvješća na hebrejskom jeziku. Sto se tiče općih sanitarnih prilika u zemlji, to se je pojavila ove godine pored malarije, koja nije dosad tako harala, nova groznica, papataci groznica, naročito u predjelu Haife i Tiberiasa. Usprkos raznih vijesti, koje su se širile po zemlji, nije ustanovljen ni jedan slučaj kolere. U TelAvivu konstatirani su pojedini slučajevi bubonske kuge, no mortalitet bio je vrlo malen, pa uslijed provedenih zaštitnih odredaba ne prijeti daljnja opasnost. Kod Arapa nije se pojavila kuga, što se zaključuje po tome. da nije bilo smrtnih slučajeva, jer nijesu zatražili liječničku po-
2
»ŽIDOVc
BROJ 48,