Жидов

vanje. Svi se slažu u tome, da će se samo na taj način stvoriti židovski rad. Zato se mora najviše Keren Kajemet Lejisrael ojačati, jer njegov posjed postaje zajedničkim posjedom žrdovske cjeline. Taj kratki prikaz je pokazao, da mi iz političkih, socijalnih i ekonomskih razloga trebamo zemlje u Palestini; jače moramo prionuti, ako hoćemo da si stičemo tlo u Erec lisraelu. Geula titnu laarec!

Keren Hajesod

Keren Hajesod u Engleskoj. Predsjednik engleskog »Keren Hajesod« komitea, gospodin Josip Cowen provodi već dulje vremena akciju, da privuče radu za Keren Kajesod reprezentativne necijonističke predstavnike Engleske. Ti su predstavnici bili pozvani da prisustvuju jednoj konferenciji Keren Hajesoda. Anglo Jewisch Association, Independent Order B’nei Brith, ]ewish Religions Education Board su odlučili, da se oficijelno kod konference dadu zastupati, li Board of Deputies je, kako je poznato, u više sjednica bilo diskutirano o izaslanju oficijelnih zastupnika, i konačno bilo je odlučeno, da predsjednici i podpredsjednici Board of Depulies lično sudjeluju na konferenci. Sjednica je bila u četvrtak 26. oktobra u hotel Russel u Londonu. Medju prisutnima bio je O. d’Avigdor Goldsmith, Josip Prag i I. Seligmann (od Anglo Jewish Association), H. 5. Henrigues (Predsjednik Board of Deputiesa), Alex J. Cohen i Benjamin Grad (za Independent Order of B’nei) Josip Cowen, Pavao Goodman, Rev. Ooldbloom i S. Marks (za engl. Keren Hajesod komite) dr. Weizmann i dr. Eder za cijonističku egzekutivu, a za direkciju Keren Hajesoda direktor S. Kaptansky i generalni tajnik Leo Hermann. Dr. B. Kalm iz Amsterdama bio je kao gost prisutan u zastupstvu direktorija nizozemske »K. H.« zaklade. Na prijedlog gospodina O. d’Avigdor Glodsmifha bio je gosp. Josip Cowen izabran za predsjednika. On je označio svrhom sjednice dogovor o mogućnosti, da se Keren Hajesod akcija u Engleskoj stavi na širu bazu, time da i zastupnici necijonističkih organizacija u tom radu sudjeluju, što se je već u susjednim državama dogodilo. On je govorio o dosadanjim financijalnim rezultatima sabiranja za Keren Hajesod u cijelom svijetu, o ulozi, koju ta sabiranja u izgradnji Palestine igraju, i važnosti jačeg sudjelovanja engleskih Zidova na izgradnji Palestine. U priključku ovih izjava razvila se odulja diskusija o odnosu komiteja različnih država prema direkciji Keren Hajesoda, o konstitucijonim zaključcima društva i uporabi sredstava fonda u Palestini. U diskusiji su se osobito isticala gg. d’Avigdor Goldsmith, H. S. Henrigues, I. Seligman. J. Prag, A. J. Cohen, P. Ooldbloom, S. Marks i dr. Weizmann. Na koncu diskusije predložio je dr. Weizmann podupiran cd I. Seligmanna ovaj zaključak; »Zaključeno je, da se postavi mali odbor da se nadju sredstava i puteva, kako bi se stvorio jedan komite, koji bi reprezentirao englesko židovstvo i koji bi označio njegov položaj prema radu i metodi sabiranja i prema zajedničkoj organizaciji. Za članove malog komitea izabrana su ova gg.: O. d’Avigdor Goldsmith, J. Prag, A. J. Cohen, Josip Cowen, Pavao Goodman, dr. Eder, dr. Eichholz i Lord Rothschild. Od zadnje dvojice očekuje se sporazum.

Fond dragulja za Keren Hajesod. Bečka ženska mjesna organizacija sazvala je skupštinu, na kojoj su govorili gospodja Rahela Sofer i dr. Lovvenherz o zadaćama židovske žene. Gospodja Sof e r govorila je o potrebi židovske žene, koja sad treba da uzme najživlje učešće u obnovnome radu. Pozvala je žene, da sve učestvuju u akciji darovanja dragulja za Keren Hajesod. Dr. L6wenherz izvijestio je o radu židovskih žena u drugim zemljama, naročito o židovskim ženama u Rumunjskoj, koje su iz utrška njihova nakita kupile drva za gradnju halučkih baraka u Palestini, o ženama u Poljskoj, koje su kupile rublje za halucirn i o ženama južne Afrike, koje su preuzele skrb za siročad. Pod dojmom ovih razlaganja dale su prisutne gospodje odmah darove od velike vriiednosti. Propagandni i instrukcijom materijal. Keren Hajesod, odio za Centralnu Evropu u Berlinu, objelodanjuje prikaz izdanog propagandnog i instrukcijonog materijala, koje nam daju jasnu sliku o plodnoj djelatnosti cenlralnoevropskog odjeljenja Keren Hajesoda na tom tako važnom za propagandu publicističkom polju. Izašle su: Propagandna brošira »Što hoće Keren Hajesod?, inshuk-■cijona brošira »Uvod u rad Keren Hajesoda«, informativna brošira »Gijonistička djelatnost u Palestini« od Izraela Kohena i darovna brošira »Židovska djelatnost u Palestini« (sve njemački i' židovski). Od obiju potonjih može se »jiddisch« izdanje samo kod glavnog biroa K. h. u Londonu dobiti Nadalje su izašle brošire sa slikama »Nova Palestina«, »Židovski radnici u Palestini« i »Altneuland« sve tri na prosiijem papiru, i to na židovski, njemački i madžarski »U znoju svog lica«. Zatim »O obnovi Erec Israela«, ove na finijem papiru, isto njemački »jiddisch« i madžarski. Osim toga je berlinski biro izdao kartu židovskog zemljišnog posjeda u Palestini u formatu 140/78 u trobojnoj izradbi na čvrstom papiru, a ta sadrži židovski zemljišni posjed u Palestini, prometne ceste, rijeke, a osobito je prikladna za demonstrecijone svrhe ista karta u manjem formatu; 35/25 isto u trobojnom tisku na čvrstom papiru, koja ima da služi kao propagandno sredstvo za mase. Jedna serija od 25 originalnih fotografija o izragdnji Erez Izraela, koje se mogu smatrati kao izvrsni instrukcijom materijal za skupštine, konference i posjete, prodaje se uz cijenu od M 600. Odjeljenje za centralnu Europu izdaje takodjer ilustrovani mjesečnik »Nova Palestina«, koji je predobio velik krug čitatelja, i kao jedini ilustrovani židovski list koji u njemačkom jeziku izlazi stekao je općenito priznanje. Cijene propagandnog materijala su sve na osnovu vlastitih troškova proračunate i vrlo su niske.

Iz židovskog svijeta

Reprezentacijom izbori berlinske židovske općine. Berlin (j. C. B.) Pokušaji, da se izbjegne izbornim borbama, naime da se postavi jedna jedinstvena listina za reprezentacijone izbore utvrdjeni su prošlog tjedna. U jučerašnjoj sjednici, na kojoj su učestvovali zaslupiyci liberalaca, židovske narodne stranke, konzervativaca, saveza jevrejskih zanatlija i Poale Cijona, izneseni su prijedlozi o razdiobi mandata, koji će važiti za izbore, ako ih akceptiraju pojedine stranke. Razdioba mandata je u tom smislu predvidjena, da liberalci dobiju 10 mandata, židovska

narodna partija 5, a savez zanatlija jedan mandat. Osim toga došlo je do stvarnog sporazuma u mnogim tačkama, tako naročito na socijalnom području, na kojem je Poale Cijon iznio razne želje. Može se očekivali, da će pregovori tokom novembra biti definitivno zaključeni. Izbori provest će se 14. januara. Pruski ministar pravde za oštrije mjere protiv antisemitskih izgreda. Pruski ministar pravde izdao je podredjenim uredima naredbu, u kojoj medju inim veli: »Ponovno su mi dolazila izvješća, pogotovo iz područja zemaljskog suda, po kojima se nije dovoljno istupalo Iprotiv antisemitskih izgreda. Molim Vaše blagorodje, da nastojte u tom pravcu, da se prema ovakovim izgrednicima sa strane državnog odvjetnika najenergičnije istupi, pogotovo da se izda jedno opširno razjašnjenje o stanju stvari i da se optužba u glavnoj raspravi svom snagom zastupa. Javni interes za kazneni progon imat će se redovito provesti ’kad se uvreda može smatrati kao izljev općeg antisemitskog mišljenja. O prijavama prestupka prema § 18. kaznenoga zakona potrebno je uzeti u obzir, da se Židovi imaju u smislu ovoga propisa smatrati kao klasa (odluka državnog suda u kaznenim stvarima). Ako se pri postupku po § 166. kaznenog zakona dvojbeno pričinja, da li se uvreda upravlja protiv uredbe ili običaja židovske vjerske zajednice, bit će uputno, da se radi saslušanja podesnih stručnjaka stupi u vezu s organizacijama židovskih gradjana, i savjesno ispitati pitanje, da li se imadu protiv riješavajuće osude uložiti dopustivi pravni lijekovi. Dignuta zabrana hebrejskih tiskanica u Madžarskoj. Iz Newyorka javljaju: Kad je u martu madžarska vlada naredbom zabranila otpravak svake korespondencije i tiskanica jevrejskim slovima, prosvjedovali su madžarsko-židovski savezi u Americi i pozvali američko-židovski kongres, da se kod madžarske vlade ogradi protiv ovoga naredjenja. Tajnik amerikansko-židovskog kongresa upravio je na madžarskog poslanika u VVashingtonu pismo, u kojem označuje naredbu kao akat netrpljivosti i neprijateljstva prema znatnom dijelu madžarskog pučanstva i u protimbi s duhom modernog napredka i civilizacije. Ovom natražnjačkom odlukom madžarske vlade neugodno su dirnuti Židovi Ugarske, ali i Židovi sviju drugih zemalja, a naročito Amerike. Konačno se izrazuje nada, da će madžarska vlada uvažiti taj prosvjed. Podjedno poduzeli su dr. Stefan Wise i drugi članovi Egzekutive židovskog kongresa korake kod amerikanske vlade. Dr. Wise posjetio je prigodom svoga boravka u Evropi državnog upravitelja Horthya. Sad, nakon mjeseci, dobio je odbor židovsko-amerikanskog kongresa od američkog madžarskog poslanstva službenu obavijest, da je vlada ukinula ovu naredbu. Deložiranje jedne židovske menze. Židovi u Debrecinu osnovali su židovski internat spojen sa židovskom menzom, koji je bio smješten u jednoj privatnoj kući. Povodom promjene vlasnika kuće zatražio je novi kućevlasnik, sveučilišni profesor Stjepan K i š, da se deložira iz njegove kuće menza i židovski djački dom. Stanbeni ured odbio je zahtjev sveučilišnog profesora, ali veliki župan

4

»ŽIDOV.

BROJ 49.