Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Šekelska akcija za godinu 5683.

Apel Egzekutive. Cijonistima! Započela je šekelska akcija u ovoj godini. Više no milijun šekelskih potvrda razaslano je svim zemaljskim i posebnim savezima. Šekelski rad ove godine stoji u znaku palestinskog mandata i Jewish Agency-a. Potvrdom mandata je medjunarodno priznato, da cijonistička Organizacija vodi u ime židovskoga naroda palestinsku akciju. Da se održi u toj visokoj časti, mora Cijonistička Organizacija uvijek iznova da dokaže, da ona u istinu zastupa volju židovskoga naroda. Ona mora dokazati, da je židovski narod u njezinom taboru. Ne može to bolje učiniti no šeketskom akcijom. Ko plaća šekel izjavljuje time, da hoće židovsku domaju u Palestini. Naša je zadaća; da potražimo u židovskom narodu sve one, koji su voljni da dadu ovo očitovanje. Znamo, da je to pretežita većina Židova. Moramo ih naći, moramo ih opomenuti, moramo od njih dobiti šekel. Stoga napred na djelo! Neka odbori svih cijonističkih zemaljskih i posebnih saveza smjesta vijećaju o tome, kako će najuspješnije provesti u ovoj godini šekelsku akciju; neka se pobrinu, da njima priposlane šekel blokove dobiju i najmanja mjesta i grupe, da se ovi blokovi poprate pozivima i instrukcijama, da se r.e gubi vrijeme, i da se sakupljeni novac smjesta doznači centrali. Neka se Hanuka-tjedan proglasi šekelskim tjednom, a makabejske slave neka se u cijelom svijetu iskoriste razlažući židovskoj javnosti povećanu važnost šekela. Neka se prirede, gdjegod Židovi stanuju, šekelske skupštine. Naši prijatelji u svim zemljama neka se pobrinu za to. đa bi uspjeh šekelske kampanje bio dokazom nesavladive životne snage i stalnog porasta našeg narodnog pokreta. Upravljamo stoga na sve cijonističko saveze cijeloga svijeta, na svako društvo i na svakog pojedinog cijonistu apel, đa svojim radom doprinese k tome, da šekelska akcija u godini 5683. postane triumfom Cijorastičke Organizacije. London, dne 1. decembra 1923. Egzekutiva CUonlstlčke Organizacije.

Svjetski kongres

-Cijoniste, ortodoksi i asimilantil Naravni razvoj težnje židovskoga naroda za Erec Israelom naći će u svjetskom kongresu nov poticaj i izražaj. Nekoji od naiUli vodja boje se površno-

sti, koja bi nastala, drže, da bi cijonizam izgubio na prodornoj snazi. Misle, da još nije došlo vrijeme da napuštaju položaj predstraže. Naš pokfet nije pitanje snage, nego narodno pitanje. O cijonistima zavisi, da li će i nadalje ostati na čelu, što bi sigurno još bilo potrebno. Vanjski i nutarnji neprijatelji osnutka narodne domaje bivajti svakim danom brojniji i samo pod prokušanim vodstvom naših izabranih predboraca možemo se nadati, da ćemo stečeno održati i izgraditi. Cim će biti veći uspjeh Židova u Palestini, tim će se ih više suzbijati. Jedan dio hrišćana još uvijek ustraje uz legendu o zabacivanju djece Izraelove Njegovi sljedbenici se boje, da bi ispunjenjem proročanstva profeta njihova nauka bila oslabljena. Stoga smatrat će se svaka nova kolonija, svaki socijalni i ekonomski napredak u Palestini od mnogih hrišćanskih krugova kao poraz i gonit će ih na što žešću protuobranu. Još nije došlo vrijeme, gdje se svi ljudi osjećaju braćom. Još nijesu spoznali, da na zemlji ne može biti sreće, koja bi bila postignuta potlačenjem bližnjega. Da bi se što bolje opirali svim zapletajima, koji nas čekam dužnost je svakog cijonistc, da nadje što više braće kao suborce. U tom radu nailaze danas cijoniste na brojne poteškoće, koje se često Čine nesavladivima: s jedne strane kod asimlanata, s druge strane u pojačanoj mjeri, kod. ortodoksa. Asimilanti su djeca vidljivog uspjeha. Jedne tjera u neprijateljski tabor taština, druge jagma za mjestima ili ostaju indiferentni. Oni ne će da žrtvuju svoju, gubitkom samopoštivanja, skupo stečenu poziciju u društvu, svoju udobnost ili omiljele običaje, ideji, koja im ne obećaje neposredne koristi. Oni se ne će promijeniti, dok Palestina ne će postati zemljom naših snova. I kad bi nam uspjelo, da već sad predobijemo nekoje aslmilante. tad bi oni u najboljem slučaju samo išli s nama, ali nikada ne bi bili pomagači. Nedostaje im poleta, ustrajnosti i požrtvovnosti. Od mnogo je veće važnosti, možda čak i odlučno za uspjeh obrr.v; naroda Izraela, stajalište ortodoksije prema cijonizmu. Trebamo snagu, jakost vjere i požrtvovnost ortodoksa. Njihov upliv na mase jc snažan. Njihova revnost po ući će sobom i one. koji krzmaju. Sto je jakost židovstva? Što je uzdržalo židovstvo Kroz vijekove? Što daje židovstvu i danas onu snažnu svježinu, koja omogućuje, da sc

ono, što se držalo mrtvim, probudi k novom životu? Vjera je to! Vjera je to u bolju budućnost, koja će doći i koja mora da đodje. Vjera je to u ljubav k čovječanstvu, koju siše dijete s majčinim mlijekom i koja se uzgaja u obitelji. Vjera je to u živi život, koji je jači od smrti. Ortodoksni Židovi bili su budni čuvari naših tradicija. Neizmjerne i beskonačne su žrtve, koje su doprinijeli za Toru, C'ijon i Erec Jisrael. Tko od cijonista može da preuzme odgovornost da otkloni pomoć, što je možemo dobiti od ortodoksa, i ako pobijaju vanjske forme i uredbe cijonizrna - ' Kako to, da cijonizam još danas iako teško prodire kod velikoga dijela ortodoksa? Zar je Cijon izgubio svoj čarobni zvuk? Ili možda cijoniste nijesu udarili u prave struno, te melodija ne odjekuje u potpunoj harmoniji? I Uzrok tome možemo prije da timo, no da ga izrazimo preciznim riječima. Svjetski će nam kongres odgovoriti na nekoja od tih pitanja. Modemi cijonizam više jc produkat zarada, no njegov cilj izgrađjen je na ideologiji istoka. Zapadni narodi žive u svijetu triju dimenzija: i ako se mogu pojedini prosvjećeni duhovi da uzdignu nad materijom, masa još uvijek prianja uz konkretno, uz mehaničke cmauacije života Narodi, koji /nađu u najvećoj mjeri da iskoriste tekovine tehnike i organizacije, smatraju se vodjama civilizacije. U Orijentu nije tome tako. Tamo se materijalnome piidaje mnogo manje važnosti. Moglo bi se govoriti o četvrtoj dimenziji, koja uzdiže duhove nad materijom i koja ih čini sposobnima, da shvate živ. t i bivstvovanje u naravi sa višega gledišta. A kako je velika masa našega naroda u srcu ostala narod istoka, ne mogu materijalne tekovine cijonista same učiniti onaj dojam na narodnu nu;š;a, koga se očekuje. K tome dolazi, cia mnogi cijoniste više riječima i formama no svojim činima vrijedjaju osjećaj ortodoksnih Židova. Koketiranje s ateizmom, naduto htijenje egzaltiranih fanatičara, koii sve hoće da bolje znadu i prave, mrsko držanje prema pojedinim starim časnim tradicijama, stvara dubok jaz izmedju raznih slojeva našega naroda. S druge strane stoje ortodoksi previše ptxl uplivom četvrte dimenzije. Ogradjeni

GOD. VI.

Poštarina plaćena u Kotorom.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 IH. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 8. decembra 1922. - 8. kisleva 5683.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240. POLUGOD. K 120, ČETVRT GOD K 60. POJEDINI BROJ K 6 - IZLAZI SVAKOGJPETKA.

BROJ 51-52*