Жидов

prije nekoliko mjeseci u Sangaju, ostavio je oporukom 125.000 funti za židovsko školstvo u Palestini. Novac ima da se upotrebi za osnutak novogradnja židovskih škola. Cijorestička je Egzekutiva izradila plan, prema kojemu bi se trebalo početi gradnjom od 22 škole u raznim gradovima, a medju njima i za jevrejski gimnazij u Jeruzalimu. Vlada, koja upravlja ovom zadužbinom, već je dala svoju privolu, da se ove godine počinje s gradnjom židovskog gimnazija u Jeruzalimu, kao i daljnjih 8 židovskih pučkih škola u Jeruzalimu, Hajfi, Jafi i Tiberiasu. Gradnja kuća u Palestini. Poznali američki industrijalac Vailet. koji je dulje vremena boravio u Palestini, izjavio je, da će zajedno sa jednim prijateljem investirali jedan milijun dolara za gradnju kuća u Palestini, Nc*o sagradjene kuće prodat će se uz povoljne uvjete stanovnicima. Gospodin Vailet kupio je 5000 dunama zemljišta u blizini Jeruzalima, Prve sto kuće imale bi se dogotoviti do Pesaha. Udruženje židovskih odvjetnika u Jafi. U Jati osnovano je udruženje židovskih odvjetnika, kome su pristupili svi odvjetnici. Udruženje pružat će svakome, tko svoje siromaštvo iskaže potvrdom gradskog poglavarstva Jafe ili Tel-Aviva besplatnu pravnu pripomoć. Radno tržište u Petah-Tikva. Nakon obilne kiše u zadnje vrijeme počinje opet rad u vrtovima Petah-Tikve, naročito u plantažama naranča. Premda je rad u velikoj mjeri započeo, ne smije se računati sa prevelikim zaposlivenjem židovskih radnika. Razlog je tome opća novčana kriza, koja onemogućuje kolonistima, da čekaju na utržak prodatih naranča « inozemstvu te ih sili, da svoje proizvode uz mnogo nižu cijenu prodaju u zemlji arapskim trgovcima, koji naravno kod branja plodova ne će zaposlili židovske već arapske radnike. Računa se lime, da će u ovoj sezoni biti zaposleno 100 radnika. Petah Tikva i zlatni šekel. Viječe kolonije u Pelah Tikvi raspravljalo je na svojoj zadnjoj sjednici, pitanje propagiranja zlatnog šekela. Zaključeno je, da se fa stvar predaje komesaru Narodnog Fonda s nalogom, da sve uradi, kako bi predobio što veći broj onih, koji će platili zlatni šekel. Prvi zlatni šekel dalo je samo Vijeće kolonije. Porast židovskog useljavanja u Palestinu. U sedmici od 4. do 11. novembra prispjelo je 398 useljenika u Palestina. To je najviši broj useljenja, koji je u zadnje vrijeme postignut u Palestini tokom jedne jedine sedmice. 23. novembra iskrcalo se je dapače a jednom jedinom danu 300 useljenika a Palestini.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Na zadnjim svojim sjednicama primio je Radni Odbor do znanja izvještaje o provedenoj akciji za Reveri Hajesod i Keren Kajemet, fe o propagandnom putovanju tajnika S. C. J. Zatim se raspravljalo o planu naseljenja naših halucim u Palestini, i provedenju šekelske akcije u ovoj godini. Zaključeno je, da se Radni Odbor obrati apelom na sve mjesne organizac je, da što bolje priprave i provedu šekelsku akciju. Konačno se raspravljalo o stajalištu prema sazivu sveopćeg židovskog propalestinskog kongresa u smislu dopisa Egzekutive svjetske cijonističke organizacije kao i o pitanju reorganizacije svih naših institucija. Keren Hajgpod akcija i propagandni put tolika S. C. L Nakon kralkog boravka u

Zagrebu zaputio se g. dr. Felix Rosenbliith, izaslanik centrale Hajesodn, u prailoji upravitelja Keren Hajesoda za Jugoslaviju, Sime S p i t z e r a, u provinciju, da u pojedmim mjestima nastave već započetu akciju za Keren Hajesod i da je iniciiraju u onim mjestima, u kojima još nije bila provedena ijikakova akcija za Keren Hajesod. Njima se pridružio tajnik S. C. J. g. dr. Alfred S in g e r. Ovaj put imao je vrlo povoljan rezultat, jer je pokazao, da se svagdje i pod najtežim prilikama dade uspješno radili. On je ujedno pokazao potrebu, da češće polazimo provinciju, koja treba vazda novih podslreka. Nema sumnje, da su naše mjesne organizacije zadnj.h godina znatno popustile u predanosti vršenja njihovih zadataka i da su sve više gubile kontakta i svijest suvislosti sa zemaljskom organizacijom. I u tome pogledu uspio je ovaj put, jer je iznova učvrstio veze izmedju pojedinih mjesnih’ organizacija i zemaljske centrale, te če sigurno doprinijeti oživljavanju rada u doličnim mjestima. U svim mjestima, koja su posjetila navedena gospoda, našlo se pored rada za Keren Hajesod i Keren Kajemel, prilike, da se u sastancima s mjesnim organizacijama razloži opći položaj cijoni'sličkog pokreta i stanje našega Saveza, te da se osobito islakne potreba što savjesnijeg provadjanja ovogodišnje šekelske akcije kao i akcije za zlalni šekel. Svagdje se pokazalo, da naši ljudi imadu shvaćanja za potrebe organizacije, i da će pojedini ustrajni radnici nadvladati momenianu nepovoljnu situaciju, koja otešćava rad. Za boravka izaslanika Keren Hajescda prikazao se Palestinski film s velikim uspjehom u Osijeku, Vukovaru i Sarajevu, te je g. dr. Rosenbliifh držao vrlo uspjela predavanja, u kojima je prikazao dosadašnji rad u Palestini i potrebu šio većeg učešća cjelokupnog židovstva u akciji za obnovni rad. Film se osim toga prikazao još u Zemunu, Beogradu i Vinkovcima, koja je mjesta posjetio tajnik Saveza Cijonista Jugoslavije te upotrebio priliku, da s pojedinim organizacijama slupi u kontakt. # Naročiti sastanci održali su se s omladinom, na kojima se raspravljalo o dužnostima židovske omladine u narodnome radu, te osobito isiaklo učenje jevrejskoga jezika kao i predani rad u vršenju dužnosti prema Keren Kajemeiu i u mjesnim organizacijama. Omladinski kurzevi. Radi nastupajućih božičnih praznika obustavljaju se svi kurzevi počam od 15. o. mj. Nastavak kurzeva bit će obzavljen. Radni O d b’o r ŠZOU. Predavanje dra. Weisla u Zagrebu. U subotu dne 2. XII. boravio je gosp. dr. Weisl, koji putuje iz Palestine u stvari Keren Kajemeta u zapadnu Evropu, u Zagrebu te je u prostorijama žiđ. djačke menze održao sa omladincima, a i starijim cionistima jedan vrlo uspjeli sastanak. Gospodin se dr. Weisl izjavio spremnim dati razjašnjenja o svim onim pitanjima koja prisutne inleresuju, a u vezi su sa Erec Jisraelom. Odgovarajući na stavljena pitanja gospodin dr. Weisl je u golovo sat i po izvjesMo svoje slušatelje o onome što niže dolje donosimo. Na pitanje da Ii je istina da se opći položaj židovskog pokreta u Palestini pogoršao, odgovorio je: Ozbiljnost položaja (arapske protivštine i pokušaj bojkota s arapske strane, nestašica sredstava u cionističkih institucija, bivša zabrana imigracije po engleskim vlastima) sve je to učinilo da se čitav židovski jišuv osjeća danas čvrsto sabijenim L organizovanim. Jišuv je vidio da ga samo čvrsta

organizacija može održati, i zato on sabija svoje redove. Stoga se i velikom radošću (pozdravlja svaki novi useljenik Židov, jer on znači porast otporne snage. A useljenici dolaze usprkos svih poteškoća, trpe rado sve muke nevremena i gladi dok im se nadje egzistencija, a sve za cijenu da bi mogli uživati život u narodnoj zajednici. Tko je jednom okusio taj život, nikad ga više ne bi mijenjao s onim u galulu. Socijalne protivšline ne izbijaju više u Zidova onako, kako je to prije balo. Radnik, učitelj, liječnik i trgovac osjetili su, da su vezani jedan uz drugoga i da bez obzira na svoj položaj sačinjavaju u Palestini jednu klasu, a ta je: Organizovami židovski narod. Tek je bolno kraj ovih lijepih perspeiktiva. da židovski narod u galulu zaboravlja na svoju dužnost. Palestinskom se ijišuvu na mahove čini da ga izdaju braća izvan Palestine. Ne samo da nema potrebnog broja useljenika za jačanje jišuva, nema ni potrebnih sredstava za obezbjeđonje toga jišuva. (Neka se pomisli na umanjenje cijeniš ličkog budžeta). Ta sredstva barem morali bi oni jz galuta davati Palestini. Glede arapskog problema izjavio je g. đr. Weisl slijedeće; Ne može se reći da svagdje postoji antagonizam izmedju Arapa i Zidova. Palestina je u arapskom pogledu zapravo stvar palestinskih Arapa samih, dok ostali arapski svijet gravitira na drugu stranu. To se vidi najbolje u Egiptu i Sjevernoj Africi gdje ne postoje nikakove protivšline izmedju Zidova i Arapa. Dok se iscrpu sredstava arapskih veleposjednika prestat će i njihova agitacija, jer arapske mase za veleposjedničke interese ne će davali novaca. A da o ekonomskom ratu izmedju Arapa i Zidova ne može biti govora, to ije pokazao posljednji arapski bojkot koji je već u zamelku propao. Arapin teži za mirnim razvojem isto tako kao i Židov i osjeća da mu mir daje najbolje osiguranje egzistenciji, Težište je arapskog pokreta na drugoj strani (Egipat, Mezopotamija), a ne u Palestini. Na koncu svojih razlaganja upozorio je g. dr. Weisl, kako Jugoslavija daje upravo vrlo malenu svotu za Keren Kajemet, što daje naslućivali, da se u nas kao i u većini zemalja u galulu dužnost prema Keren Kajemetu smatra bakšišem. Palestinsko židovstvo kaže: »Apsurdna je i pomisao da će se bakšišem oživotvoriti duševna i tjelesna obnova jednoga navoda«. Hanuka akcija Keren Kajemeta. U posljednjem broju našega lista donijeli smo apel direktorija Keren Kajemeta, prvi, koji je direktorij nakon svoga preseljenja u Erec Jisrael, upravio na židovstvo cijeloga svijeta, a u kojemu se nakon razlaganja današnjeg stanja Keren Kajemeta i njegcih zadataka u obnovnome radu traži što intenzivniji rad u korist ove naše obljubljene institucije. Naša qe zemaljska uprava Keren Kajemela sa svoje strane upravila apel na sve povjerenike, da ove godine povedu što veću hanuka-akciju. Tražš se, da svaki Židov, koji je to u stanju, daruje iznos od 2 funti šterlinga kao zemlijšni dar. kojim će se u Palestini kupili 1 dunam zemljišta. Svi prijatelji Z. N. F.-a trebali bi iskoristiti svečano raspoloženje hanuke i naći što veći broj darovatelja tim više, što se ova svota može i u obrocima otptatii. Pored toga treba nastojali, da se u svim mjestima prirede hanuka svečanosti, čiji će čisti prihod sav ili bar djelomično pripasti Keren Kajemetu. Hanuka je zgodna prilika, da se u svim mjestima isprazne škrabice, jer će u lim danima sigurno svaki Židov dati nešto za Keren Kajemet. Kad će doći u vaše domove djeca sa sabir-

BROJ 53.

»2IDOV«

5