Жидов

ŽIDOV T— ■" — l,n " 1 ■■■■ ■'■ I ■■ ■■■" ',' ■' i■■ ■■ lim l ■■■ ll ■'■■ ■■ ■ ■ ■ vmmm—Mvm*mHmmmmr»

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Nahum Sokolov o političkom položaju cijonizma

Prije svoga odlaska iz Berlina primio jc Nahtim Sokolov zastupnika židovskog dopisnog ureda, te mu je dao ovu izjavu o političkom položaju cijonističkog pokreta; Očekujem, tako je započeo predsjednik svjetske cijonističke Egzekutive svoja razlaganja, da će engleska vlada doskora izdati novu deklaraciju glede njene palestinske politike. Naravno, da je vrlo teško unapred reći. što će sadržati ova deklaracija. Vjerojatno se ne će razlikovati od izjave, koju je dao ministar za kolonije, vojvoda od Devonshire, arapskoj delegaciji u Londonu. Deklaracija će vjerojatno ustanoviti, da engleska vlada nije voljna da promjeni svoju dosadašnju palestinsku politiku, da i nadalje ustraje na principu palestinskog mandata, te da će proslijediti u svojoj politici smjernice, što no su razložene u White-Paper. Ne može se .već danas reći. kakovo će stajalište prema toj izjavi zauzeti pariamenat. Svakako valja ustanoviti, da se borba protiv palestinske politike engleske vlade, koja je vodjena prije nekoliko mjeseca, imade smatrati kao eksces izborne agitacije, a nikako kao izražaj javnoga mnijenja cijele zemlje. Na pitanje zastupnika židovskog dopisnog ureda, što je istinito na vijesti o proširenju sfere vlasti transjordanskog Emira Abdule, izjavio je Sokolov: Vijesti o ujedinjenju Transjordanije i Sirije u jednu državu pod vladom Emira Abdule čine mi se fantastičkim. Transjordanija stoji ’pod engleskim, a Sirija pod francuskim mandatom: ujedinjenje obih zemalja imalo bi kao preduvjet prelaz Transjordanije pod francuski mandat, ili proširenje engleskog mandata nad Sirijom. Ali to su stvari, s kojima ne će biti sporazumne niti Engleska, a niti Franceska. Vijesti o navodnom ujedinjenju Transjordanije i Palestine čini se da se u zadnje vrijeme lansiraju iz Lozane. U Lozani se uopće nije raspravljalo o palestinskom pitanju. Od cijelog kompleksa pisanja, koji je u savezu s Palestinom, Sirijom i Mezopotamijom, raspravljalo se samo o pitanju Mosula. Arapske delegacije, koje su bile u Lozani, nijesu primljene ni °d kojega uglednijega političara. Već ta činjenica dostaje, da se ovakove vijesti prime s najvećom rezervom. Cijonistička organizacija, sad kao i Prije 3ioji na bazi mandata. Mandat odredjuje, da Transjordanija potpada pod ®ngleski mandat, da je u neku ruku pod-

redjena Vrhovnome Komesaru. Sumnjam, da će nastati kakova promjena u tome stanju. Na pitanje zastupnika židovskog dopisnog ureda, da Ii nije položaj na Orijentu postao opasnim u savezu s prekidom lozanske konferencije, odgovorio je Sokolov: Nadam se, da ne će doći do ponovnoga rata na Istoku. Mi smo sebi potpuno svijesni. da je svako .poremećenje mira na Istoku za nas opasno, i da može postati upravo kobno. Težimo za mirom na Istoku i nadamo se, da će se mir održati. Na pitanje o stajalištu cijonističke Egzekuive k poznatog pismu Vaad Haleumi-a berlinskoj sjednici Aklcijonoga Odbora, izjavio je gospodin Sokolov; Pismo bilo je odjek nezadovoljstva s rezultatima, koje su imali dosadašnji apeli na englesku vladu u Londonu i u Palestini. Nezadovoljni smo s tim rezultatima i nastavit ćemo naše intervencije u Palestini i u Londonu. U tu svrhu pojačana je i naša Egzekutiva namještenjem coloncla Kischa, koji će voditi političke pregovore s engleskom vladom. U smislu zaključka Akcijonoga Odbora svim ćemo silama nastojati da ishodimo legalizaciju židovskih općina u Palestini. Držim, da je najveća poteškoća u našim odnošajima prema palestinskoj administraciji pitanje imigracije. Svi shvaćamo, da zemlja ne može da izdrži neograničeni broj nezaposlenih radnika No engleska je uprava mišljenja, da za svakoga, tko dodje u Palestinu, mora da je unapred osiguran rad. Mi naprotiv držimo, da Palestina poput svake druge zemlje može da podnosi jedan ograničen broj nezaposlenih, Ne stoji, da mi nastojimo da proširimo ove granice. Oslanjamo se pri tome na § 4. palestinskog mandata, prema kojemu je engleska vlada dužna, da sudjeljuje na izgradjenju židovske narodne domaje. Time sam se dotakao i našeg odnosaja prema Komesaru Palestine, sir Herbertu Samuelu. Ne držimo ga nepogrešivim. Nastojimo, da ishodimo olakšanja od režima, koji je on stvorio u Palestini. Ali držimo, da on mora ostati na svome mjestu. Nadamo se, da će on, čim višu iskustva stekne i čim će imati više boljih suradnika oko sebe, tim prije ukinuti sadašnje nedostatke. Kraj današnjih prilika je podesna ličnost sigurnija garanciju no propisana politika. Današnja vlada podupire sir lierbcrta Samuela. I mi ga podu piremo ali u drugom smislu i nadamc se, da će u pravom smislu mandata nastaviti svoj rad. Glavna će zadaća narednog XIII. cionističkog kongresa, rekao je Sokolov, biti

sastav Jewish Agency-a. U Jewisii Agency-u mora da su zastupani i zastupnici drugih elemenata pored naše organizacije. U prvom redu palestinski odsjek ICA, koja je u Palestini toliko uradih, to jest zapravo barun Edmund de Rotlischild. Nadalje dolazi u obzir englesko židovstvo, koje je zastupano u Board of Deputies. Ugodna je činjenica, da je Board of Deputies prihvatio zaključak, kojim odobrava palestinski mandat engleske vlade. 1 amerikansko židovstvo, i to onaj dio. koji stoji izvan aktivnog cijonističkog života, mora da je zastupan u Jcwish Agency. Nadam se. da će cijonisiički kongres ispuniti ovu tešku zadaću Jewish Agenc.v-a. Egzekutiva sa navedenim elementima vodi sad neobvezatne pregovore. Kakav je financijalni položaj u cijonlstićkoj organizaciji? pita ', je konačno zastupnik židovskog dopisnog ureda. , Proživljujemo nažalost rekao je Sokolov tešku finandjalnu krizu. .Moguće je, da će ta kriza diktirati budućemu kongresu, da temeljito revidira ideju Keren Hajesoda. Ja sam lično za to. da se Keren Hajesod uzdrži i da se samo usavrši i dalje izgradi.

Izjava predsjedništva cijonističkog Akcijonog Odbora

Gospodin Vladimir Ja b o t i n s k y je svojim pismom na Akcijoni Odbor najavio svoju demisiju kao član Egzekutive i svoj iif up iz Cijonističke Organizacije. Već na sjednici dane su sa strane predsjedništva Akcijonoga Odbora i komisije za rezolucije izjave, kojima se najodlučnije odbija prijekor, što ga je g. Jabotinsky činio Akdjonorn Odboru radi povrede dužnosti. Pošto je pismo g. Jabotinskoga objelodanjeno u židovskom novinstvu, ustanovljujemo slijedeće: 1. Neispravno je, da je Akcijoni Odbor odbio molbu Vaad Haleumia. Akcijoni Odbor dao je Vaad Lcumiu obećanje, da će Egzekutiva svim sredstvima nastojati, da zahtjev Vaad Leurnia glede njegovog legaliziranja itd. provede prema zaključcima zadnjega kongresa. 2. Pritužbe protiv palestinske vlade potpunoma su uvažene. Gosp. je Sokolov u ime Egzekutive izričito izjavio, da će se najvećom energijom tražiti od vlade promjenu nepovoljnog stanja. Neispravno je, da je Egzekutiva zabacila zaključak XII. kongresa, da pošalje delegaciju Sir Herbertu Samuelu. Naprotiv je istina, da je Akcijoni Odbor obzirom na prilike, koje su nastupile nakon

GOD. VII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 16 februara 1922. - 30. ševa ta 5683.

j PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD 1 K 60. POJEDINI BROJ K 6. IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 7