Жидов

stvo proporcijom ranjeni glasova cijele zemje bira svoje vlastito židovsko zastupstvo, prema njegovom ukupnom broju. Bilo bi u protimbi s političkim moralom, kad bi se židovstvo kraj nacionalnih pokreta pojedinih partija stavilo u službu jedne od izrazitih narodnih protustranaka. Priključak jednoj partiji u zemlji bk> bi samo onda moguć, kad bi bilo takove gradjanske partijske grupacije, koja bi imala za bazu svoga stajališta umjesto pitanja narodnih opreka, koja samo vodi do potendranja i iskorišćivanja toga momenta, program, koji omogućuje priključak gradjanskih slojeva, kojima pripada židovstvo, za unapredjivanje zajedničkih interesa, a ujedno da nesmetano mogu doći do izražaja sve narodne sile u svim granama javnoga života. Dok se ne će provesti reforma izbornoga zakona, koja će omogućiti, da sabiranjem svih ostataka glasova židovstvo dobije razmjerno svoje vlastito zastupstvo, s druge strane dok u Javnom životu vladaju umjetno potenciranje i iskorišćivanje narodnih opreka, rezervira nacijonalna organizacija Židova u Vojvodini svoje sile i propagandu za općinske i kotarske izbore,- gdje će Židovima Vojvodine uslijed njihova gradskog karaktera biti omogućeno, da u mnogim mjestima izaberu svoje vlastite zastupnike.

SPASITE DJECU!

»Zagrebački odbor za spas židovske ukrajinske siročadi, žrtava pogroma«, razaslao je na sve zagrebačke Židove okružnicu, kojom moli žurno priposlanje doprinosa za spas ovih najnesretnijih stvorova na svijetu. To su židovska djeca u Ukrajini, siročad bez oca i.majke, žrtve pogroma, koje umiru na ulicama ukrajinskih gradova, jer nemaju ni krova ni postelje, ni hrane, ni ljekarija, ni odjeće ni obuće! Ova okružnica opisuje posve kratko, bez ikakovih fraza i poletnih apela, o čemu se radi. Čujemo, da je odziv od strane naših Židova vrlo' malen. Na temelju tih okružnica stiglo je jedva 50 prinosa i to najvećim dijelom posve neznatnih. Ne možemo vjerovati, da naši Židovi, koji su to sigurno u stanju, ne bi imali dovoljno srca i razumijevanja za to, da je dužnost svakog Židova, koji iole može, da ovoj akciji što br ž e i što dostojnije priteknu u pomoć. Ne vjerujemo, da naži Židovi čekaju, dok tkogod u toj stvari pokuca na njihova vrata i da im nije dovoljna sama činjenica, da su doznali, da u Ukrajini stradava stotine hiljada židovske dječice. Upravljamo stoga apel na naše Židove, da odmah pošalju svoj prinos, da se akcija može zaključiti i novac otpremiti. Nadamo se, da se, inače tako darežljivi zagrebački Zidovi, ne će ni u ovom slučaju osramotiti. Šekel akcija u Sarajevu. Ove sedmico započela je u Sarajevu Sekel akcija, te će raspačavači šekalima posjetiti narednih dana sve sunarodnjake, koji 6e se za cijelo kao i prošlih godina i ove godine rado odazvati i ispuniti svoju jevrejsku dužnost. Uz šekel treba uplatit! i dopritK>s za organizaciju Saveza Cijonista Jugoslavije. U hramovima su o značenju šekallma govorili u prošlu subotu g. nadrabtn dr. M. L e v y i g. rabin Moše Nisim Papo. Prošle godine sakupljeno jo u Sarajevu 1150 šekallma. Taj broj treba ove godine po mogućnosti podvostručiti, jer u ovo za židovski narod toli odlučno vrijeme, trebaju Židovi, da ispune savjesno svoju cijonističku dužnost. Sarajevo je uvijek u tom pogledu prednjačilo, pa to mjesto u našoj organizaciji treba da i nadalje zadrži. (Iz >Židovske Siv jesti*.) Osnutak Saveza seniora akademskog društva »Bar Gk>ra«. Na omladinskom sletu potaknuli su akuivni članovi »Bar Giores da se osnuje savez seniora Bar Oiore. Nakon održanja dviju sjednica zaključen je po zagrebačkim seniorima društva osnutak Saveza seniora Bar Caere, te je izabran odbor, u koji su ušla gg. Maks Led ere r kao pročelnik, dr. Rudoii R o s n e r, tajnik, inž. Zla tko R os e n b e r g, Izrael M e v o r a b i dr. Pavao Zentner kao odbornici, koji će se obratiti na seniore u diugim gradovima i pozvao ih na priključenje savezu. Spomen služba za Nordaua u Zemunu. 4. marta održala se ovdje spomen služba za Nordaua. Rabin dr. Urbacb prikazao je ovog velikana kao prvog cijonistu i sljedbenika Herzlovog, koji je životom svojim ilustrovao Herzlovu riječ, da je cijonizam povratak židovstvu prije povratka u židovsku zemlju. Povratak svoj je sam Nordau simbolizirao svojom zadnjom željom, po kojoj je sahranjen kao pravi Židov, zavijen u talisu, bez pompa i sjaja, u tišini bola, koju je samo kadiš molitva prekinula. Nadkautor Kačka krasnim je svojim glasom recitovao, praćen zborom, žalobne psalme i zadušnu molitvu. Kadišom rabina i himnom završena je svečanost, na kojoj je sabrana oveća svota za Nordauov grud. Nordauova spomen slava i? Splitu. Gubitak našeg velikana dra Maksa Norđ a u a duboko se doimao čitavog splitskog židovstva, pa se na dan navršenog espeda njegove smrti listom odazvaše svi Židovi na spomen-slavu u ovdašnjoj bogomolji. Dne 21. veljače odi žala sa žalobna služba božja, na kojoj je kiiKor g. J. I) an i 11 i otpjevao žalobne pjesme, a nakon toga je predsjednik židovske općine, g. inž. V. M o a p i> r g o. u !ii“pim govoru prikazao rad i borbu pokojnikov i za slobodu židovskoga naroda te neizmjeran gubitak, koji ie za-'us.o njegovom smrću čitavo čovječanstvo, a napose cijoniste. Govornik ardačirrn apelom poziva svakoga svijesnogi Židova na što žilaviji rad za ostvareni? naših težnja, da židovski narod čim prije uzmogne da uživa plodove požr'v >vn g rada Maksa Nordaua. Iza toga je podpredsjednik općine, g. Mavro Bararon, govorio o djelima Maksa Nordaua, te o značaju Istih. Ocrtao je njegov literarni rad i rad oko osvještavanja židovstva i ostvarenja židovske domaje. Veliki taj muž, koji je oštrinom svoga duha daleko natkrllio sve druge, dao nam je svima svijetli prlmjor očuvanja cionističke discipline. Svoj govor završio je apelom, da se Židovi oduže pomenu Maksa Nordaua davajući za Narodni Fond. da maj uzmogne izgradili Nordauov vrtni grad, koji će -biti trajna počast i živ spomenik našemu velikana. Utisak govora bio jc tako velik, da

3e pozivu odazva&e ne samo naši sumiŠUenici, već i oni, koji se prije smatrahu asimilamima. - - - • • Purmiski koncert sa igraako>ii Povjerena, va JevreJskog NaroJiiOif Fonda a Beogradu. Dne 3. o. mj. održao se u pra. storijama Orand Hotela u Beogradu purimski koncerat Muzički ojo Iz« odjen je sa puno razumijevanja od ,gd;e dr, Eškcn a z i, gdjice Rozai : ,c A d ;«n ia i oper.-Kvg jjevača g. 1.-Arr*:di, kao.« bahrt.it igre maie Sohi / I . u . Matilde Avramović i Rašeie A!ba h a r i naišle su na veliki aplauz publike. Igranka kao i cio tok ove zabave bio je vrkv interesantan. Prilična suma č..;;og priho* da namjenjuje se svrsi; podizanju Nor-r đauovog vrtnog grada. Jubilej literarnih sastanaka židovske omladine u Zagrebu. Ove će se godine navršiti 25. godina, što je osnovano to najstarije omladinsko društvo u Jugosla« viji. U mjesecu aprilu priredit će literarni sastanci u spomen jubileja svečanu akademiju. Tom zgodom izaći će dvobroj omladinskog glasila »Oiđeona«, koji će biti posvećen toj slavi, a ispunjen radovima začasnih seniora i. sadanjih članova. »Haivri«. Pod tim naslovom izašao je po nama već najavljeni židovski mjesečnik na madžarskom jeziku u Novom Sađu' koji uredjuje g. dr. Sigmund Handler. Mi ćemo se u narednom broju osvrnut! na ovaj otmjeni i dobro uredjeni list, koga srdačno pozdravljamo u uvjerenju, da će doprinijeti u velikoj mjeri širenju nacionalnoga pokreta medju vojvodjauskim Zidovima. Haavlv-Proljeće. Izišao je .purtnrskl broj našeg dječjeg lista s obilnim sadržajem, iz kojega spominjemo: Dr. Maks Nordau (životopis), Kako je ruža došla do svog trnja (Nordauova priča). Prorok Elija (pjesma), Carstvo Maštanovo (priča), Zastave Izrael, plemena (poučno). Kuda je smrt vodila Esteru (priča). Ja sam Salamun (priča). Kako je umro naš učitelj Mojsija (agada), Pera kao doktor (pjesma), Djeca Jerušalajima (agada). Hajduk (priča). List stoji na pol god. 18 Din, a pojedini broj 4 Din. Adresa uprave: M. Weiller, Zagreb, Bakačeva ulica 5, 111. Purimska kućna zabava »Makablja« n Zagrebu. U subotu, dne 3. marta, priredio je zagrebački »Makabi* kućnu zabavu za. svoje članove. Brojne i originalne pojedine krabulje, kao i cijele grupe dale su su zabavi osobit čar, te se übrzo razvila animirana zabava, koja je potrajala sve do zore. I ovaj puta sakupljano je na zabavi za Nordauov grad.

Šport i gimnastika

SLETSKE PROSTE VJEŽBE ZA CLANIČE.*) Obvezatne za sva gimnastička židovska društva. Takt V*, tempo; srednji, polagani ■vježba se ponavlja 4 puta. Temeljni stav; stav spetni, priručitl. I. 1. jedan prednožni stav desnom nogom, pređnožiti (hrpti gore), jedan ođ-

*) Prije objelodanjene vježbe nc vrijede. Sve ima vježbati vježbe, koje objelo" danjojemo u ovom i narednim brojevima-

6

»ŽIDOV«

BROJ 10.