Жидов

protivnik namjeravunlh odredaba naročito, jer najviše trpe od njih Židovi. Što se tiče plana, da se dopusti useljivanje rodjaka američkih gradjana izvan kvote, to ni ova okolnost ne bi üblažila oštrinu novoga zakona. Interesantno je, da su vodeće ličnosti najvažnijih grana amerikanske industrije došli pred odbor za imigraciju senata i tražili liberalno zakonodavstvo glede imigracije, da se olakša dolazak novih radnih sila. Brojanje pučanstva u Austriji po rasama. 7, i 8. marta provedeno je opće brojanje pučanstva u Austriji. Kako je poznato, morao re svaki gradjanin da po naknadnom zaključku skupštene unese u popisnku još i pdanje o rasi i narodnoj pripadnosti. Žđovska naredna parola, da se na pitanje o rasi odgovor s rječr -bijela«, a na pitanje o narodnoj pripadnost sa »židovska«, bila je ovećom česti posluša na. Kako je poznato, opomemila je ljevica narodnoga vjeća svojevremeno vladu protiv bro janja pučanstva po rasama, jer bii bme i neki minislri zbog svojega nearijskoga porijetta došb u nepriliku. Naslućuje se, da je put mtrrstra izvanjih djela Griinbergera, koji je 7. marta zbog »familijarnih poslova« otputovao u francusku luku Cherbourg us¥jed : o kako br ministar na dan brojanja bio izvan Austrije,-da izbjegne ispunjenju svoje popisnlce. Profesor Lušan o rasnim obilježjima Židova. Slavni teoretik profesor Lušan izdao jc novo djeto »Narodi, rase, jezici«, te dolazi do zaključka, da uopće nema čiste rase. O židovskoj resi veli« »Laici običavaju govoriti o židovskoj ras* kao o kompaktnom jedinstvenom židovskom tipu, koji u slinu postoji samo u nekojim knjigama i u utvari nekih ljudi. Ima Židova sa svjetlam i tamnim očima, s glatkom i kovrčasiom kosom, Židova s visok'm i uskim nosovima, i Židova s kratkim i širokim nosom, a osobito je rozkčan indeks lubanje, koji varitira izmedju 65 i 9C, dakle toliko, koliko je moguće da varira kod čovjeka. Isto itako. kako nema indoevropske Hi azijske rase, nema ni židovske; ne postoji niti ždovski tip. nego samo orijentalni, kojemu pnpadaju Grd i -Armenci i drug stanovnici, prednje Azije. 200 ukrajinskih bjegunaca iz Poljske otputovali u Palestinu. Prošle nedjelje otputovalo je pomoću var Savskoga palestinskog ureda 280 haluca u Palestinu. Medju njima se nalazilo 200 bjegunaca iz Pusje i- -Ukrajine, što spadaju u onu kategoriju beskućnika, protiv kojih je izdan posebni dekret o izgonu. Ponovno ođgadjanje numerus claususpitanja u poljskom Sejtnu. (J. C. B.) Odbor Sejma za nastavu bavio se u svojoj zadnjoj sjednici ponovno sa predlogom nacijonahuh demokrata za uvedenje numerus claususa za Židove na visokim školama. Židovski zastupnik dr. Thon stavio je -predlog, da se glasanje tako dugo odgodi, dok se ne dobiju razjašnjenja na ova pitanja: 1. Koji je pravi brojčani ednešaj izmedju židovskih i poljskih djaka na svim visokhn školama, uključivo i poljoprivredne visoke škole i politehnikum? 2. Pošto je prema § 86. školskog zakona dopušteno ograničenje broja djaka na izvjesnim fakultetima, neka se ispita, koliko je do sad Židova odbijeno na temelju tog ograničenja, imamo naime iskustvo, da se većinom samo Židove odbijalo. Pošto vladin zastupnik nije mogao dati točan odgovor na upite zastupnika Thona. zaključeno je, da se to pitanje odgodi do 20. marta.

Pitanje istočnih Židova u pruskom saboru, (J. C. B.) Nekoliko dana traje vijećanje o budžetnoj stavci ministarstva nutarnjih posala, u glavnome odboru skoga sabora. Gotovo u svakoj sjednici iznose i desničarski i centrumaški zastupnici pitanje istočnih Židova u Pruskoj. U političkim krugovima se misli, da ove česte debate o istočnim Židovima imadu da nagnaju vladu na oštrije mjere protiv istočnih Židova. Već sc i opaža, kako pruska vlada popušta ovome nastojanju. Na jednoj je sjednici tražio von Kordon, koji pripada njemačkoj pučkoj stranci, oštro zatvaranje granica i zabranu useljenja istočnim Židovima, v. u vezi s time borbu proGv lihve. Na istoj je sjednici prvi puta ovoga vijećanja ministar unutarnjih posala Severing govorio o ’stočnožidovskome pitanju. Rekao je, da se istočno-žiđpvske šibere iz Berlina mora bezuvjetno ukloniti. Time je ministar unutarnjih posala Pruske napustio svoju dosadašnju politiku u istočno-židovskome pitanju. OsJobodjenje židovskih učenika od rada na subotu. Rabin L e v in, poslanik u Sejmu imao je 5 ministrom za prosvjetu dogovor o pcrlrehi ostobodjenja židovskih učenika od pismenih radnja na subotu. Zastupnik vlade obećao je, da će razaslati cirkular, po kojemu će židovski učenici u poljskim školama na subotu biti od pismenih radnja ostobodjenii. Francuski Židovi za rusko pripomoćno djelo. (J. C. B.) Odbor francuskih Židova -a pomoć Rusiji, kojemu je na čelu glavni rabin Francuske Isracl i, e v y i barun Alired oinsb u r g, je u ovoj zimi preko svjetske konferencije za pripomoć poslao ' transporta za Ukrajinu. Medju darovima bilo je 1095 dječjih odijela (dar baruna Rothschilda) zatim 12.340 raznih odjevnih predmeta, 740 kabanica i veliku množinu životnih namirnica i medikamenta. Prema jednoj vijesti iz Rige stigao je onamo transport od 3 vagona s odjelima 'a židovsko pučanstvo. U tom transportu nalaze se vrlo mnoge pošiljke koje su poslali u inozemstvo, živeći rodjaci svojoj svojti u Rusiji.

Iz cijonističog svijeta Iz Palestine

Odgovor vojvode cd DevonsHirea aarabofiUmfl U engleskoj gornjoj kud. Prijatelji Arapa j prali vruci crjonšzma, tord Svdenham i k>rđ Lamington, opet su na 1. marta započeti raspravu u engleskom House of Lords o tobožnjem povređenju obećanja danih Arapima. Lord je Svdenham zatražio od vlade, da objelodani korespondenciju, vođenu g. 1915. između ara Henrv Mac Mahona i šerifa mekanskokga, današnjega heđžaskoga kralja Huseine. Vlada tvrdi, da iz te korespodencije proizlazi, te Palestina geografski ne pripada onim zemljama, koje su Arapčma bile obećane, dok Arapi orsle, da Engleska nije izvršila obveze Sramola je, veH Lord Svdenham, da bi najveći dio Arapa voHočznova pripasti Turskoj, ne-

go li ostali pod sadašnjom cijonstičkom upravom. Balfurova je deklaracija pogubna; Palestina je izvrgnuta cijonistčkoj autokkratiji. Lord Laminglon je slično govorio. Misli, da je Arapima obećana sloboda ii za Palestinu. Točan tekst ondašnjih obećanja i osobitost onih prilika trebalo bi konačno razjasniti cijeloj javnosti. Ministar za kolcu je, vojvoda od Devonshi r e a izjavio je, da ne može molbu lorda Svdenham izvršili, jer cbjelodanjenje ne bi koićstflo općenitosti. Ona je korespondencija nekoncizna, a ima u njoj i različnih predmeta, kop s tim pitanjem* nijesu ri> u kakvoj vezi. Već je pređašnja vlada u fVjeloj Knjizi izjavila da su ta obećanja dano uz neke priuzdržaje, što se odnose na vilajet bejmiski i sandžak jeruzalemski. Tako se obećanja Mac Mahonova ne odnose na Palestinu, zapadno cd Jordana. Otkako je on u kolonijalnome uredu, bavio se tim pitanjem, eh ne vidi, zašto bi u čemu promijenio interpretaciju pređašnje vlade. Svakako nije ni onda, kad su la obećanja dana, nitko pomišljao, da se Arapima prizna neov'snost i u Palestini. To je potpuno jasno, pa , ako one rečenice nemaju posve razumljiv tekst, bez sumnje bijaše nakana i Mac Mahonov ei tadašnje vlade, da Palestinu ne uračunava u ta obećanja, Oistup colonela Sotomona. Cdonel 1. M. Sojomon zahvalio se na vodjenju trgovačkoga odjeienja palestinske vlade. Pohod generala Storrsa Henri Ford«. Posije 20 dnevnoga boravka u Americi vratio se je guverner Jeruzalema general S t o r rs na »Berengsiiji« 20. februara u Palestinu, li Americi je posjetio mnoga mjesJa, medju mirna f Doiroll, gdje je posjetio poznatoga tvomičara automobila gosp. Ford a, kojr namjerava putovati u Palestinu. General je Storrs vrlo malo htio reći reporterima, koji su ga o tom sastanku s Fcrdom pitali. Izjavio je, do je Forda u usisnu posjetio te se u oduljem razgovoru s njime pobliže upoznao. Ford je veoma inleresovan na anđushnjskcm razvitku Palestine, razložio rnu jc mogućnosti rađa u Palestini. Ford će po svoj prilici naskoro posjetiti Palestinu. Prije svoga odlaskak zamolio ga je general Siorrs. da šzrekne hvalu cijoirstičkim vodjama u Americi, a osobito Louisu Lapskome, za sve usluge, što su mu za vrijeme njegova kratka boravka u Americi- učinjene. Arapska delegacija otputovala iz Londona. Arapska delegacija, koja je'izLozane u London došla, cpcl je otputovala u Palestinu, da se po zahtjevu kongresa muhamedanaca *i* kršćana izjavi o njenom evropskom djelovanju. U jednome pismu londonskoj štampi javlja sekrelar delegacije, đa su zahtjevi arapske delegacije našli u 'Engleskoj jaku poiporu. Razumijevanje za njihove želje biva kako u parlamentu tako d u narodu sve jače r jače. Jedan bežični brzojav, šio ga je odaslao sekretar Egzekutive arapskoga kongresa javlja, da će arapsko pučanstvo izbore potpuno bojkotirati. Nijedan Arapin nije sudjelovao kod glasovanja. Arapi* vjeruju u konačni uspjeh te se nadaju, da čc zakonodavno vijeće biti tako malo reprezenlat’vno, đa će ga arapsko pučanstvo moči bojkoiiref’i. Dokumenti cijonističke politike, U izdanju berlinskoga biroa cijonističke organizacije izašao je drug ; svezak cijonlsfečkih brošura. Dokumenti cijonističke politike«. Brošura imede 70 sirana, a donosi sve znalmje dokumente naše: bazelskt program, Balfourovu deklaraciju izjave različnih vlada o osnivanju židovske domaje u Palestini, palestinski man-

4

•Ž I D O V«

BROJ 11.

HAGADA šEL PčSAti uvedene u platno i broširane s ilustracijama od BucH<o, s provodom i bez prevoda mogu se dobit} u »NOVOJ KNJIŽARI« D. D. Zagreb, IKca 92, telefon 10-17.