Жидов

plasira u Engleskoj dotične nabavke nabavljati u Engleskoj. Državni podtajnik mu je odgovorio, da o nabavkama odlučuje privatno poduzeće u Palestini. Prema uvjetima mandata imaju svi narodi, koji su članovi Lige Naroda, ista prava u pogledu trgovine u Palestini. Konačno upitao je Decker, da li je mandat, koji je prihvaćen na sjednici Lige Naroda, a još nije odobren po engleskom parlamentu, obvezatan za Englesku. Ovo pitanje, odgovorio je Ormsby Gore, nema ništa zajedničkoga s odobrenjem ove kuće. Mi srno se obvezali da ćemo Palestinom upravljati u skladu s uvjetima mandata. Poljska sveučilišta i munerus elausus. Uvođenje munerus claususa na poljskim visokim školama, .što ga traže nacijonalni demokrati, zabavilo je već komisiju za nastavu u Sejmu, te je ova zatražila mnijenje svih fakulteta. Ova se mnijenja vrlo razilaze, ali se ipak većina fakulteta izjavila protiv uvođenja munerus claususa. Od osobite je važnosti, da najugledniji poljski profesori odlučno otklanjaju uvedenje numerus claususa. Komisija nije stvorila zaključak, da bi članovi mogli upoznati svoje klubove s rezultatom ankete. Internacionalni kongres bibliotekara u Parizu i židovska nacionalna biblioteka u Jeruzolimu. Od 3.—9. aprila zasijedao je u Parizu internacionalni kongres bibliotekara i bibliofila. Za taj kongres dobila je i »Židovska nacijonahia biblioteka u Jeruzolimu« poziv, te je bila zastupana po svome pariškom korespondentu. Taj je referirao o razvitku »Ž. N. B. u J.«. te je apelirao na prisutne, da potpomažu razvitak iste. Kongres je na svojim konačnim sjednicama primio predlog. da se apel Ž. N. B.« uzme na znanje, te stoga pozivlje biblioteke occidenta, da stupe sa Jerusolimskora nacijonalnom bibliotekom u prijateljsko-znanstvene veze.

Iz cijonističkog svijeta

Sudjelovanje američkih finansijera kod izgradnje Palestine. Izjave VVeizmanna, Marshalla i Oscara Stranssa. Prije nastupa svoje turneje kroz Hidle \Vest izjavio je dr. Weiz ma nn zastupnicima židovske štampe da se u Americi misli stvoriti veliki financijski institut za Promicanje izgradnje i razvoja Palestine. Osnutak ovog instituta bila je glavna tema dinera, što ga je priredila u čast dra. Weizmanna Miss Friedmann, sestra pokojnog milijunara Andrew Friedmanna, na kojem su sudjelovali pored drugih uplivnih židovskih ličnovsti i Louis M a rslia 11 i bivši američki izaslanik u Carigradu Oscar Straus. Daljnji dogovori održat će se, kako je Weizmann izjavio, dne 3. maja kod Louis Marshala, uz sudjelovanje dra. Georga Halperna, kojega je Weizmann iz Engleske na taj dogovor pozvao. >Ja vidim revoluciju u američkom cijonizmu* izjavio je Weizmann zastupnicima novina >novu epohu cijonističkog pokreta ove zemlje, ako ovaj naš plan udje u one visoke krugove, kojima je cijonizam dosada bio tudj; i širi židovski slojevi bit će cionističkom idealu odaniji. Na pitanje o Keren Hajesođ-kampanji izjavio je Weizmajm. da po-

četak zadovoljava. Po dosadanjem uspjehu ovogodišnje kampadne. može se ustanoviti sve veća djelatnost za Keren Hajesod u svim slojevima židovskog stanovništva. Misao, da osnivanje naše nacijonalne domaje ovisi o Keren Hajesodu i da budućnost našeg naroda leži samo a vlastitim rukama, prodrla je dublje u sve klase i smjerove ovdašnjih Židova. Kam pagne u sinagogama, dobri radovi rabina i požrtvovna pomoć svih suradnika zadovoljava i daje naslućivati najbolje rezultate. O odnosu novouamjeravanog fiuaucijalnog instituta prema Keren Hajesodu rekao je VVeizmann; »Keren Hajesod je temelj svih radova u Palestini. Bez Keren Hajesoda ne može biti židovska nacijonalna domaja izgradjena. Nijedna se tinancijalna institucija ne može baviti po slovima, koje je Keren Hajesod preuzeo da obavlja u Palestini, kao n. pr. podupiranje emigranata, hebrejskih škola, zdravstvenih zavoda, kolonija, halucim itd. Ima ali još mnoga područja, lakodjer od velike važnosti, koje će u djelokrug ove nove institucije pasti. i Louis Marshall i Oscar Straus dali se jednom zastupniku »Morning Journaiaizjavu o vjerojatnosti sudjelovanja bogatih američkih Židova na izgradnji Palestine. Louis Marshall je izjavio, da učesnici dinera, priredjeuog od Miss Bricdmann. oko 30 najuglednijih i najbogatijih Židova Ne\vyorka, goje najveće simpatije prema izgradnji Palestine, a naročito da se s tima milijunima Židovima, koji su u istočno-evropskirn zemljama potlačeni, dade prilika spasenja. On se nada. da će dogovori donijeti dobrih rezultata. On će energično nastojati, da zainteresira bogate Židove za izgradnju Palestine. Raspoloženje međju učesnicima dinera bilo je to. da Palestina mora biti izgradjena ne za ljubav cijonizmu, nego iz čisto čovječanskih razloga. Svi su osjetili, da je Palestina sada jedina nada svih Židova, koji se moraju iseliti, a ne znaju kamo. On će svoja nstojanja nastaviti i nada se, da ćc nešto postići. Oscar Straus je najprije ocrtao pojedinosti dinera, na kojem je on govorio, istakavši veliki idealizam i privrženost za kolonizaciju Palestine, sa osobitim naglašenjem riječi »kolonizacija- , pri čemu je naglasio, da je on za kolonizaciju, ali da je protiv političkog cijonizma. Tada je hvalio VVeizmanna kao pametnog čovjeka i idealistu, koji se jednom pokretu posvetio, koji mora ne samo cijoniste, nego i sve Židove, bez razlike stranaka i smjerova da zainteresira. »Ja simpatiziram*. rekao je Oscar Straus med ju ostalim, »sa- Baltourovom deklaracijom kao Amerikanac i kao Židov. Ona daje našoj potlačenoj braći u Rusiji. Rumunjskoj, Poljskoj, Magjarskoj i Njemačkoj, da i u Njemačkoj, mogućnosti, da dodju u zemlju, gdje mogu slobodno živjeti. Osobito sada, kad su vrata Amerike gotovo zatvorena, je još poželjnije, da naša braća imadu zemlju, gdje mogu sigurno i pod zaštitom zakona živjeti. Sa ovog gledišta ne će izgradnja Palestine samo cijoniste, nego sve Židove interesirati, i naći svojti potporu.- Mr. Straus je nadalje govorio o velikom utisku, štp ga je učinio govor Weizmanna, a prije svega njegovo opisivanje halucima, na sve prisutne, te je re-

kao; »Ja još ne mogu kazati, koji će se planovi praviti. Iziskuje još vremena i strpljenja, dok će se ovaj idealizam pretvoriti u praktički plan za kolonizaciju. Hoću još izjaviti, da je blago kazano, aevječno, da se našoj potlačenoj braći ne pomogne naći mirni dom u zemlji naših djedova. Apel na bogate Zidove u slobodnim zemljama, da pomognu svojoj braći, obvezuje sve.« Djelatnost ura. Ruppina u Americi, Dr. Ruppin se na svom povratku iz Amerike, gdje je više mjeseci radio, zaustavio na nekoliko dana u Berlinu, i u jednom odabranom društvu u cionističkom uredu izvijestio o financijalnoj kampagni u Americi i osobito o uspješnom radu dra. Weizmaima u Americi. Zadaća dra. Ruppina sastojala se prije svega, da zainteresira šire krugove američkih Zidova za trgovačke investicije u Palestini, pri čemu mu je uspjelo predobiti nekoliko ličnosti za saradnju. Akcije, koje su po njemu uvedene, nastavljene su ne samo po članovima delegacije i vodjama američkih cijonista nego i po dru. Oeorgu H a 1 p e r n u. zastupniku financijskog i gospodarskog vijeća, koji je na temelju brzojavnog poziva dra. \Veizmanna pošao u Ameriku. Dr. Ruppin otputovao je 25. aprila iz Berlina. Sir Alt*red Mond poriče da je ikada bio antici jonista. Lord Beavebrook tvrdio je u Sundav Erpress« od 8. aprila, da je bio pozvan po br i tekom komiteju odličnih Židova, čija su imena poznata sir Alfredu Mondu, nekadašnjem anticijonisti a sadašnjem prijatelju cijonista da ustane protiv cijonista. »Jewish Worid primjetio je k tome, neka sir Mond učini sve da ovu stvar razjasni pred javnošću. U jednom pismu na »Je\vish World« sir Alfred Mond konstatira, da mu nije ništa poznato o nekom britekom komiteju, što ga spominje lord Beawerbrook, a isto tako ne zna ni za ime kojega britekoga ili drugoga Židova, koji je tražjo vezu s lordom u savezu sa Balfourovom deklaracijom. Nije istina, da je on ikada u životu bio anticijonista. Bio je mišljenja, da tako dugo dok Palestina stoji pod Turskom vladom ne može da se izgradnja narodne domaje za Židove smatra realnom politikom. Od Balfourove deklaracije drži svojom dužnošću kao Židov i britski državljanin, da vjerno podupire i unapredi politiku, koja je označena u toj deklaraciji. Godišnja konferencija amerikarisldh cijonista- 26. godišnja konferenca američkih cijonista održat će se 17. juna u Baltimore. Očekuje se, da će dr. Weizmann i dr. Šmarja Levin ostati u Americi i prisustvovati toj konferenci. Useljivanje izbjeglica iz Rusije i Ukrajine u Palestini. Prema obavijesti varšavskog palestinskog ureda nalazilo se u februaru kad je izašla naredba poljske vlade glede izgona svih ruskih i ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj, 1021 palestinskih emigranata i halucim, koji su samo čekali, da mogu nakon obavljanja propisanih formaliteta poći u Palestinu. Samo 10% dobilo je do tog roka pozive rodjaka iz Palestine. Svi drugi tražili su certifikate, koji se od vremena na vrijeme podjeljuju po vodstvu pojedinim palestinskim uredima, da ih izda^-

•2 I D O V«

BROJ 18.