Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Izviješća za Savezno Vijeće

TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. Savezni odbor preuzeo je agende Saveza u kritičnome času za opći cijonistički pokret i za zemaljski savez. Veliku cijonističku javnost obladala je depresija, jer još uvijek nije bila dana medjunarodna potvrda palestinskog mandata po Ligi naroda, već su naprotiv u nekoliko mahova protivnici cijonističkog pokreta u kući lordova uzeli priliku da traže, neka Engleska napusti Palestinu i da se odrekne Balfourove deklaracije. Cijonistički rad nije imao onoga poleta, koji je bio potreban. Niti su bile pripravljene mase, niti je bio spreman aparat za taj silni rad, a pored toga su glasovi o teškoj krizi našega jišuva slomili mnoge energije. Istom nakon rezolucije u američkom senatu i Parlamentu ratikovala je 22. jula 1922. Liga Naroda mandat nad Palestinom. Savezni odbor pozvao je sve mjesne cijonističke organizacije, da dostojno proslave taj dan i za židovski narod nadasve važni medjunarodno-pravni akt i da provedu intenzivnu akciju za Keren Hajesod u spoznaji goleme odgovornosti, što tereti židovski narod, kad su mu narodi u svečanoj formi dali pravnu mogućnost, da sebi izgradi domaju. U svim se mjestima posebnim službama božjim slavio taj historijski dogadjaj, održala su se predavanja o njegovu znamenovanju. Savez cijonista Jugoslavije bio je na godišnjoj konferenciji u Karlovim Varyma zastupan po delegatu Lavu Steniu. koji je ti dva maha iznio naša gledišta u svim aktuelnim pitanjima, a naročito je nastojao, da mjerodavne faktore Keren liajesoda i Keren Kajemeta uputi u naš plan koionizovanja naših balucim u Palestini, te da dobije odobrenje za taj naš projekat. Svi stručnjaci zainteresovani su za ovu našu osnovu i tek žalimo, da se stvar tako dugo zavlačila.

Prilike u nas ni najmanje nijcsu bile povoljne. Teška kriza zahvatila je Savez i nije dala da se rad razvije. Mjesne organizacije, te stanice našega Saveza, što bi trebale da budu sabirališta za intenzivni rad, zatajile su i jedina mogućnost za daljnji rad bila je njihova reorganizacija. U toj spoznaji stvorilo je Savezno Viječe u Sarajevu čitav niz zaključaka, što su imali da služe aktiviranju rada u mjesnim organizacijama i stvaranju što jačih veza izmedju vodstva Saveza i mie-

snih organizacija. Naročito valjalo je urediti slabo financijaitio stanje Saveza, čiji je deficit bio prouzročen nehajem pojedinih organizacija, koje nisu übirale prinose za Savez prema budžetu odredjeuom po Saveznom Vijeću. Ozbiljnost rasprava, dobra volja naših delegata, koji su preuzeli obvezu, da će poraditi u smislu zaključaka, dali su novome vodstvu mogućnost, da pristupi izgradnji mjesnih orga* nizacija, koje treba da daju punu garanciju za postojan rad i za namicanje sredstava za svjetsku organizaciju i njezine svrhe, kao i za Savez eijonista Jugoslavije. Prvi apel Saveznog Odbora, kojim se obratio na naše sumišljenike, prikazao je imperativnu dužnost svakoga cijoniste. da poradi oko ostvarenja velikih zadataka. što je imademo izvršiti, jer o lome izvršenju naših dužnosti zavisi opstanak našeg Saveza, zavisi jakost našega učešća u velikom obnovnom djelu u Palestini. Savezni sr Odbor trudio, kako bi postigao što bolji uspjeh. U cijelom nizu članaka dao je upute našim organizacijama, na koji se način dade najbolje provesti rad, u brojnim cirkularima i dopisima iznio je potrebu svjetske organizacije i Saveza, iniciirao ic razne akcije, a povrh loga posjetili su članovi Radnoga Odbora mnoga naša mjesta i nastojali, da u osobnom saobraćaju, razloživši stanje pokreta i Saveza, potaknu aktiviranje tih organizacija. Posjećena su mjesta Beograd, Bjelovar. -Brod Karlovac, Križevac, Koi riv.ifea, Novi Sad. Osijek. . Požega, Scnta, Subotiea. Vinkovci. Vukovar, Zemun. U/a sve nastojanje nije ipak uspjelo, da se postigne u svim mjestima reorganizaci i a mjesni hgr upa ipo njoj iščekivano učviščenje. proširenje i intenzivno aktiviranje cjelokupne naše zemaljske oiganizačuje. Naročito nam to nije uspjeh u Južnoj Srbiji i jednom dijelu Vojvodine. Nismo mogli naći podesne ličn.cu'. < sibito za Južnu Srbiju, koje bi moglo da udare čvrst temelj cijonističkom radu, koji. bi bio trajan i doveo do vidna uspjeha. Istina, u mnogim je mjestima rad u ovoj godini znatno napredovao, posebice se u nekim mjestima Vojvodine opet budi nov cijonistički život, koji obećaje, da će r ;-j 5 v i da će pokret uhvatili čvrstoga korjena. Ne ćemo da redamo pojedine organizacije, jer se rad jasno vidi u raznim našim statistikama, u iskazima Narodnog Fonda, broju plaćalaca šekela. kao i u rezultatu Keren iiajesoda. Ako

riaglašujemo, da rezultat no zadovoljava, činimo to iz razloga, jer mjerimo svoj rad 0 potrebe židovskoga naroda, i o mio, što bi se u nas dalo postići, kad bi se svagdje provele inicijative, što ih je dao Savezni Odbor, kad bi se svi bili odazvali našim pozivima. Djelo reorganizacije morat će se nastaviti, a naročitu pažnju treba posvetiti agitaciji. Nestašica sredstava i nedostatak radnika uzrokom su, da se u tom pogledu nije postigao bolji rezultat.. Raditi odbor držao je redovito svake nedjelje svoje sjednice, te o njima izdao saopćenja, kojima je upućivao cijonističke organizacije o stanju cijonističkog pokreta. i o akcijama, koje valja provadjati. Nažalost se ove godine nije održala nijedna sjednica Saveznoga Odbora, jer sc nikad nije našao na okupu potrebiti broj članova. Uslijed toga morale su se sjednice Saveznoga odbora pretvoriti u konferencije, na kojima su iznešeni izvještaji o radu. te raspravlalo o budućem radu, a naročito o pitanju kolonizovanja naših halucim n Palestini. Savezni odbor stajao je u živom pismenom kontaktu s Egzekutivom svjetske cijonističke organizacije i sa svim drugim centralnim institucijama cijonističke organizacije kao i sa. svim mjesnim organizacijama. Financijske akcije bile su od prvoga dana rada najglavnija briga Saveznoga Odbora, jer je morao nastojati, da Savezu namakne potrebita sredstva za vršenje njegovih zadataka. Tom prilikom moramo istaknuti, da velik dio sumišijenika još uvijek nije svijestan svoje dužnosti dopiTnašonja sredstava za Savez. Pored svih zaključaka zadnjeg Saveznog Vijeća 1 nastojanja mnogih revnih povjerenika nije ni iz daleka namaknut po Saveznom \ ijeću odobreni budžet. Pobliže će o tome biti govora u blagajničkom izvještaju. Sekelska akeja u godini 5682. bila je vrlo slaba, tc je svega sakupljeno 4460 šekalim, od kojih još mnogi ni danas nisu predani Saveznom Odboru. Kraj svih naših opomena nije uspjelo, da do danas dobijemo iz mnogih mjesta obračune še • kelske akcije za godinu 5682. Ovogodišnja sekelska akcija mnogo je povoljnija, i ako još ni izdaleka ne predstavlja maksimum onoga, što bi se dalo kraj malo mara postići. Još uvijek nije zahvaćen velik dio Zidova, koji bi sigurno udovoljili svojoj židovskoj dužnosti, da sc k njima došlo. Naročito su slabi rezultati u naj-

GOD. VH.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. HL KAT

ZAGREB, 11. maja 1923. - 25. ijara 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 30 D, i CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 19-29