Жидов
da ćemo u ovome godištu u novčanom pogledu naći gradove Vojvodine u prvim redovima. Opaža se i sve veći interes o m 1 a d in e za rad oko financijskih potreba; vidimo je opet oko onog sitnog rada bez kojeg nestaje nervus rerum organizacije i ova nas činjenica ispunjava zadovoljstvom i umiruje nas gledom na budućnost. Ma da imade znakova poboljšanja u pravcu ozbilnijeg i pravog sbvatanja dužnosti prama zemaljskoj organizaciji nema u toj mjeri slučajeva, kako smo to u prošlom izvještaju morali na žalost ustanoviti, da velik broj mjesta uopće nije položio važnost na übiranje prinosa valja ipak konstatovati, da još uvjek mnogi naši sumišljenici ne vode računa o zemaljskoj organizaciji odnosno 0 potrebama iste. Najpožrtvovnijim u našim redovima, znači plaćanje jednokratnog godišnjeg neznatnog prinosa za zemaljsku organizaciju velik teret. Da je svaki udovoljio svojoj dužnosti ne bi bili primorani danas zatražiti naknadno oporezovanje mjesta. Mjesne se organizacije u izvršenju njihove zadaće još uvijek nijesu dovi nule do onoga stepena savršenosti i potpunog osjećaja odgovornosti koji bi se mogao i morao očekivati. Još je uvijek potrebno neprestano požurivanje i često prijetnja, da se na pr. vrše obračunavanje šekalima, gdje je već toliko puta bilo izneseno, da londonska centrala traži najtočniji obračun i povrat sv h g neupotrebljenog šekalima. Slavno Savezno Vijeće! Pred XIII. kongresom. 26. godina nakon onog prvog kongresa, koji je stvorio židovskome narodu svjetsku organizaciju, moramo u interesu našeg dijela te organizacije i uslijed, odnosno temeljem opažanja staviti predlog glede onih sumišljenika, koji nijesu svoju dužnost kao izvršujući članovi mjesnih organizacija, ispunili. Nije mi ugodno, da sam na to prisiljen ali naša snaga leži u bezu slovnom izvr šivanju zahtjeva, koje nam potreba diktira i to ne smiju cijoniste zaboraviti. Nekoji zahtjevi i ako im nije nipošto teško udovoljiti, nisu izvršeni i nalazim potrebnim da pri kraju moga izvještaja naročito upozorujem slavno Vijeće na ovu činjenicu, kako bi svaki član našeg Saveza potpunoma shvatio ozbiljnost situacije 1 ne samo riječima već i djelom dokazao, da mu je stalo do održanja organizacije. Zagreb 31. XII. 1922. David Spitzer, blagajnik.
Nahalal
Elias M. Epstein,
Jeruzolim.
Kao najbolje mjesto za gradnju naseobine s higijenskoga gledišta ukazalo se najviše mjesto u predjelu Nahalala. Ali ono nije bilo podesno za cjeloviti • plan Mošava. S toga je bilo nužno, da se gra djevine podignu nešto niže, premda je to značilo, da valja poduzeti borbu s močvarama u okolici. Radnici podigli su svoje logore na ograncima brežuljka, koji su se spuštali prema tada još opasnoj zoni. Četiri vrela na raznim mjestima granica Nahalala. bila su izvorom močvara, što no
šire groznicu, a koja je valjalo isušiti, prije no što su koloniste mogli pomišljati na to, da se stalno nastane. Danas je zemlja, s nekim malim izuzecima, gotovo sasvim isušena. Pretežiti dio zemljišta već je kultiviran i ne prouzrokuje više bolesti. Po Keren Kajemetu izradjen plan drenaže, koji je i izveden na trošak Keren Kajemeta, je silan uspjeh. Jedna od prednosti toga rada bio je dobitak od 1000 dunuma zemljišta za obradjivanje. Kroz svaku močvaru pravljeno je kanala, kojima se odvodi voda velikim cijevima. Voda jednoga izvora, koja je prije stagnirala i o kojoj su Arapi rekli, ptice, koje nju piju, gube svoje perje (t. j. moraju umrijeti), upotrebljuje se sad za piče. Pretek od ova 4 izvora odvadja se k jednome vadiju, koji utiče u Kišon. Ovo vanredno djelo inžinira stvorilo je bazu za napredak Nahalala. Naseobina ima dovoljno vode, a osim toga oslobodjena je od močvara. Ove mogućnosti razvoja l , ima se kod svih močvara u Palestini. To je dokaz za one važne kolonizatorne radove, koje je Keren Kajemet na se preuzeo, a bez njihova provedenja ne bi se zemlja mogla kolonizirati. Muževi od Nahalaha, a i njihove žene, slobodni su od svake iluzije o poljoprivrednom životu. Mnogo je godina iskustva u kvucot moralo da prolazi u silnoj borbi za zemljištem, koje je vijekovima bilo zapušteno, i s primitivnim, da ne kažemo, nemogućim uvjetima, prije no što im je dana mogućnost, da postanu stalni kolonisti. Premda će se u Mošav Ovdirn .svaka obitelj morati ograničiti na svoju posebnu parcelu, od čijih će se produkata prehranjivati i odgojiti buduću generaciju, ipak probudjuje taj zdravi duh ljubaznog ponosa na njihovo vlasništvo zajedničku privrženost za Nahalal. Samo tako može da se protumači izvedenje gradnje ceste od kolonije do šoseje Hajfa —Nazaret, Prije bilo je već nakon male kiše gnjecavo zemljište neprolazno. Dovažanje životnih namirnica, pa i samo hodanje za ljude iziskivalo je mnogo vremena i truda. Sasvim blizu farme morali su se često s posla dovesti konji, da izvuku iz blata kola ili motor. Keren Kajemet odlučio je, da se ti neekonomski troškovi uklone gradnjom ceste. Naravno, da je to opet značilo novih izdataka, ali ljudi od Nahalala znali su te troškove umanjiti, jer su u svojoj blizini našli šljunka. Cesta duga je 1600 metara i približila je Nahalal za 20 časa do Nazareta, a jedan sat do Hajfe. Karakteristično je, da u Nazaretu (čije je pučanstvo kpo i ono okolišnih mjesta čisto hrišćansko) još prije kratko vrijeme stanovao samo jedan idov, a sad, prema najnovijem pojedan Židov, a sad, prema najnovijem podovskih duša. Tako imade poljoprivredni razvoj kao posljedicu i povećanje naše gradske kolonizacije. U istoj godini sagradjeno je u Nahalalu 70 stanova iz drva za 70 obitelji. Za gradnje iz, cigla nije bilo još sredstava, a sadašnje provizorne gradnje podignute su nasuprot onom mjestu, gdje bi imale biti podignute prave kuće, tako da će, kad se jednom ove budu podignule, moći drvene zgrade da posluže kao magazini. Za provedenje tih gradnja potrebna je pomoć Keren Hajesoda. Podjeljenjem zaj-
mova za gradjevne svrhe omogućuje se učvršćenje kolonije. Takovi zajmovi amortiziraju se nakon 35 godina kraj kamatnjaka od 4%. Oba ova fonda, Keren Kajemet i Keren Hajesod. kooperiraju tako u najboljoj harmoniji u svome palestinskomu radu. Keren Kajemet kupuje zemljište, gradi ceste, provadja sve radove oko isušavanja i natapanja zemljišta. On daje u zakup zemljište za jedan period od 49 godina i ustanovljuje zakupninu, koja se proračunava prema kupovnoj cijeni, dodavši joj izvjestan postotak za pokriće troškova aimelioracije. Keren Hajesod daje seljaku nužni kredit, da može kupiti marvu i graditi stan i staje. Ko lonista daje svoju radnu snagu, da farma uspjeva i da zemljište postaje plodno Jer on ne dobiva nikakovih subvencija i mora živjeti od onoga, što svorm rukama stvara. Kod tog djela nije malen udio židovskoga naroda. Jer svojim prinosima za cijonističke fondove omogućuje istom sav naš kolonizatorni rad. Ako bi otpali ovi doprinosi, tad bi Nahalalom zagospodovala nužda i nesreća: jer samo u čvrstom povjerenju na ove kredite naselili su se ovdje koloniste. Muževi i žene vezali su se na ovaj komad u Emeku i zaključili da ga ne napuste, pa ma koliko se i množale poteškoće. Ako se ne će staviti na raspolaganje nužna sredstva, da se primjerice kupi sjemenje, tad je cijeli dosadanji rad u opasnosti, da će biti poništen. S radom naših kolonista uništio bi se ali njihov entuziazam, njihova radna volja, njihova iskustva i njihove nade. Istina, moralo bi to biti nešto vrlo strašno. da ljudi od Nahalala klonu, oni ljudi, koje Felasi tako hvale, da su kužne močvare pretvorili u pitku vodu. Njihova vjera u židovski narod je jaka. Kada nije više bilo gotovine, »kovali« su svoj vlastiti novac, štampali su naime karte, koje reprezentiraju vrijednost od toliko i toliko piastera. Članovi naseobine, koji sudjeluju u zajedničkom radu, stručnjaci, koji su zaposleni od kolonista ili same naseobine, dobivaju svoju plaću s takovim kartama. Zajednička trgovina kolonije, Arapi iz susjedstva i tvrtka u Hajfi s kojom stoji kolonija u vezi, primaju bez daljnjega ovu valutu od Nahalala. Tako je ona u tečaju i izvan naseobine i u velikoj mjeri nadoknadjuje nestašicu gotovoga novca. To je duh, s kojim naši pijoniri idu na rad. Drugi bi se možda plašili, kad ne bi bilo sredstava, ali njihov napredak a i naš kao narod ; zavisi o tome, da uščuvamo odvažnost. Velika zelena dolina Emeka zaslužila je te muževe. Neka im doskora naplati, što su sebi u tolikoj mjeri zaslužili!
Razne vijesti
Keren Hajesod u Americi. U prvim izvještajima o turneji dra. Veizmann a u Mineapolis javlja se, da je sakupljeno u gotovome 40.000 dolara, vanredan dobar uspjeh, kad se uvaži, da je zai Twin Cities odredjen kontingent od 100.000 dolara. Isto su tako povoljni izvještaji o rezultatu u Milvvaukee. Ove se godine zapaža osobito živahno djelovanje u East Side. 29. aprila održala se pod predsjedanjem Barondesa konvencija zastupnika organizacije te sekcije. Glavni govornik bio je profesor W ar b u rg.
BROJ 21.
»ŽIDOV«
3