Жидов
povjeđanja bazelsbog programa, legitimacija za izbore za kongres. Kongres daje nutarnje jedinstvo mnogostrukosti obnovnih akcija, boje nisu svojevoljno već psihološki i orgamzatorno motivirane. On podsjeća na to, da je to ona ideja, obnova židovskoga naroda, iz koje proizlaze brojni problemi, on dovadja sve sile, koje rade na raznim mjestima, u dodir žive Izmjene misli i energije. Kongres utjelovljuje jedinstvo akcija, da li Narodni Fond, ili Keren Hajesod, ili radna politika, kulturni rad, privatna inicijativa ili nacijonalno osvještavanje, sve se to po kongresu ukazuje kao put k istome cilju.
Keren Hajesod
Provizorni iskaz prihoda Keren Hajesoda u mjesecu maju. Glavni ured Keren Hajesod'a u Londonu objelodanjuje prihod za mjesec maj u ukupnom iznosu od 65.684.12.10 funti te su doprinijeli:
Ukupni prihod Keren Hajesoda do 31. maja 1923. iznosi prema tome 912.935.—.11 funti. Time je prekoračen dosad najveći mjesečni prinos od 55.444 funti u mjesecu martu sa svotom od preko 10.000 funti i postoji vjerojatnost, da će Keren Hajesod postići svoj cilj, da prije zasijedanja skupi 1 milijun funti. Ovogodišnji će kongres pod mnogo povoljnijim prilikama moći da stvara zaključke o budućem radu. Keren Hajesod u Americi. Na sjedinici Board of Direcbors amerikanskog Keren Hajesoda, koja se odtržala dne 23. maja, ponovno je izabrana uprava Keren Hajesoda. Za začasnog predsjednika izabran je Samuel Untermeyer, a za ehairmana Moriš R o t h e n b e r g.
Kao blagajnik izabran je je Co n h ei ra a kao glavni tajnik Emanuel N e um a nNadalje izabran je finanoijalni odbor s Jakobom S i e g e 1 o m na čelu. Novi odbor izradjuje plan za naredni rad. U ime novoga direktorija objelodanjuje Rothenberg statement, u kojem u prvom redu podsjeća na dosadašnje uspjehe Keren Hajesoda u Americi. Amerikanski Keren Hajesod nije samo ispunio preuzetu obvezu, da mjesečno doprinaša 100.000 dolara za palestinski budžet već posjeduje danas u gotovom još 533.000 dolara. Keren Hajesod je od početka svoga rada namaknuo 3900.000 dolara, a ta će se svota do konca juna vjerojatno povisliiti na 4,250.000 dolara. U mjesecu maju primio je prema izvješću tajnika amerikanski ured 770-000 dolara najveća svota, koja je do sad postignuta u jednome mjesecu. Prijašnji najveći rezultat postignut je u januaru, kad je unišlc 286.000 dolara. Keren Hajesod kampanja nastavit će se naročito u New Yersey, Pitsburgu, Teksasu i na obali Tihoga oceana. 16. juna priredjen je u Cooper Unionu oprosni banket za profesora dr. Weizmanna, koga očekuju u Londonu, kamo će vjerojatno 26. juna stići. Poljska. Kod glavnog ureda Keren Hajesoda u Poljskoj stigle su u mjesecu maju obveze za Keren Hajesod iz mno gib židovskih središta. Unišlc je gotovine vrijednosnih papira i obveza iz 128 gradova. Osim toga najavila su 30 mjesta novih obveza, koje će tek stići početkom juna. U mjesecu maju posjetili su zastupnici Keren Hajesoda 46 mjesta, a u 11 mjesta osnovani su novi odbori. Upra vitelj centralnog ureda sa zadovoljstvom konstatuje, da se rad za Keren Hajesod vrlo povoljno razvija. Engleska. Prema izvještaju Keren Hajesoda u Engleskoj sabrano je od početka do juna 1922. u Engelskoj 22004 funti za Keren Hajesod, dok je u zadnjih 10 mjeseci od augusta 1922. do juna 1923. unišlo 12106 funti. Keren Hajesod namaknuo je ukupnoga u Engleskoj 34000 funti- Od toga otpada 16000 na London, 4000 na Manchesfer 5800 na Glasgow, 3500 Liverpool, 1400 Leeds i 1000 na Edinburg.
Razne vijesti
Izdaci cijonističke organizacije u Palestini u godini 5682. i prvo polugodište 5683. Na račun budžeta potrošeno je i to:
Važan članak mr. Sidebothama. Poznati poznavalac Palestine mr. S i d eb o t h a m je u »Refery«-u napisao članak,
vrijedan pažnje, u kojemu raspravlja o mnogim pitanjima palestinskog problema. Mr. Sidebotham upućuje prije svega na to, da Židovi imadu pravo u Palestini osnovati sebi nacijonalni dom, a zatim raspravlja o pitanju, da li se Englezi imadu za židovsku nacijonalnu domovinu zauzeti.« Da, piše mr. Sidebotham, to je svakako naša stvar. Kad ne bi bilo Palestine, morali bi je mi stvoriti, i kad ne bi' bilo Židova, morali bi mi židovske robotnike (utopističke mašinske ljude) za Palestinu stvoriti, i to radi Sueskog kanala. Jer kad ne bi bilo Palestine, Francuzi iz Sirije i Turci bi se natjecali, tko će prij na Sueski kanal dospjeti. Ne smijemo pri tome zaboraviti na nezavisnost, koju smo Egipćanima obećali«. Mr. Sidebotham upozorava nadalje, da se Sueski kanal bez Palestine ne može braniti i prelazi na navodno zapostavljanje Arapa. Okolnost, da je Palestina dana Židovima, ne tangira ni na koji način interese Arapa, koji obitavaju u zemlji. »Žalim, veli se nadalje u članku«, da se Sir Herbert Satnuel, koji je pored velikih zapreka činio najbolje, nalazi se sada u kritičnom položaju, premda je učinio koncesije Arapima. Ali ja mislim, da je potreban samo apel na engleski parlamenat i engleski narod radi mandata za Palestinu. Moramo radi Sueskog kanala Palestinu u našem posjedu zadržati. Najbolji put za to je, stvoriti bogatu i patriotsku Palestinu, koja ne će nikoga propustiti, tko ima namjeru napasti kanal. Arapi sami ne mogu ovakvu Palestinu stvoriti, ali to se može ostvariti pomoću Židova. Kad to bude jasno, dobiti će vlada mandat engleskog naroda, koji je više vrijedan nego ikoji drugi mandat. Uvjeren sam. da će, kad ovakav mandat bude predan, opozicija Arapa, koja je dje lomično antibritska, a i hazardiranje sa engleskim javnim mnijenjem, odmah prestati«. O tom pitanju je nedavno objelodanjen jedan članak i u »Daily Chronicle', u kojem se medju inim i na tg upozorava, da se ovdje ne radi samo o cijonizmu, nego i o interesima Engleske, koja mora Palestinu zadržati. Od vlade se zahtjeva, da zatraži cd parlamenta novi mandat i da pooštri mjere u Palestini. Rad Jolnt Distribution Commite. Povodom dolaska predsjednika amerikanskog Jointa Feliksa VVarburga u Beč, održala se dne 8., 9. i 10. konferencija direktora Jointa, koja se bavila raznim radovima, što ih je Joint proveo u evropskim zemljama kao i pitanje likvidacije. Joint, koji je zamišljen kao prolazna organizacija zo pomoć žrtvama rata, naravno nije u stanju da u nedogledno vrijeme proteže svoj rad. No ipak će se, u koliko to sredstva dozvoljavaju, održati sve ono, što je stvoreno. Ovaj rad, koji će još dulje vremena trajati, provest će Joint u zajednici s drugim židovskim organizacijama. Medicinski rad gotovo je svagdje završen, a novi se ne mogu započeti. Osnovane bolnice i druga sanitarna društva ostat će naravno trajno u tim općinama. Odjel za bjegunte prestat će raditi 1. oktobra. Rad. koji je u savezu s emigracijom, morat će opet preuzeti one organizacije, koje su se dosad bavili emigracijonim radovima. Odjel za skrb za siročad nastavit će svoj rad do konca godine. Za dalje nema
4
• 2 1 D O V«
BROJ 27.
Ujedinjene Države 42.766.11. 2 Kanada 4,968. 9. 7 Cehoslovačka 2,698.18.10 Engleska 2,250.—.Argentina 1 r o o lužna Afrika 1,500.—.Litavska 1,229.18. 6 Holandija 1,112.17. 4 Poljska 996. 9.Ruske izbjeglice u Londonu 00 O O Danzig 726.10. 3 Finska 696.18. 3 Rumunjska 663. 5.11 Njemačka 483.15. 4 Istočna Galicija 428.15.10 Austrija 330.13. 8 Norveška 300.14. 2 Francuska 264. 8.10 Bukovina 240.—.Tunis 238. 6. 2 Švicarska 194. 3. 6 Letonska 163.19. 5 Estonska 135.16. 1 Švedska 120.—.Sibirija 120.—.Besarabija 100.—.Grčka 80.—.Jugoslavija 65. 1. 9 Italija 35.10.. 6 Danska 29.—. 4 Kina 27.—.Madžarska 11.16. 5 Brazilija 5.—.Palestina 200.12.Ukupno 6 ,684.12.10
u god. 5682 u I. polugcd. 5683. Odjel za nastavu Poljoprivredna 100,607.031 18,491.453 kolonizacija 111,199.073 47.957.838 Imigracija 68,601.895 23,164.961 Zdravstvo 100,000.000 26,415.125 Pokusne stanice 10,000.000 7,533.357 Radni odjel 48.282.506 9,118.395 Izvanredni izdaci Odjel za obrt 14.161.S63 1,881.045 i industriju 1,533.925 596 0.'7 Upravni troškovi Sveučilišna 24,035.725 7,085.573 biblioteka 1,818.000 352.750 Tehnika 10,000.000 125.000