Жидов

Dolazak Sir Herbert Samuels-a u London. Dogovori sa ministrom kolonija. Reuterbiiro javlja od 26. junija. Sir Her bert Sam ne 1 stigao je u London: on je imao danas sa ministrom kolonija dogovor o protivljenju Arapa, da >uradjuju u Advisory Conncil za Palestinu. Vijesti o odstupu Samuela. Evening Standard od 20. juna izvješćuje, da je Sir Herbert Samuel, vrhovni komesar Palestine, došao u London, da raspravlja sa vladom o ozbiljnom položaju, koji je nastao bojkotom ustava od strane palestinskih Arapa. A i general Sters, guverner Jeruzolima, je za to prisutan, da omogući Colonial Office-u , da se informira sa prvog vrela. Evening Standard misli, da će sir Herbert Samuel odstupiti. Politika, koju je on n Palestini vodio, će biti promjenjena slično razvoju u Mesopotamiji. Ipak se ne će Samuel, kao što to Jevvish World misli nastaniti kao privatnik u -Palestini, nego će kao aktivan političar u Engleskoj doživjeti politička renesancu. Samoe! ostaje i nadalje Conunisioner Palestine. Politika koju je on vodio ne će se mijenjati. Kao odgovor na vijesti, što su ili zabilježile razne engleske novine, da se sir Herbert Samuel ne će više na njegovo mjesto n Palestinu vratiti, jer da vlada nije sporazumna pravcem politike, koju je on vodio, javlja se iz oficijelnih krugova, da vlada raspravlja sa sir Herbari Samuelom o položaju u Palestini. Palestinska politika će se i od sada bez ikakove promjene dosadašnjim načinom voditi. High Commissiomef nalazi se samo na dopustu u Engleskoj i vratiti će se odmah u Jeruzolim. čim mu ovaj isteče. Rutenbergova elektrana u Jafi dogotovljena. Kako .1. C. B. izvješćuje, dogotovljena je sa troškom od 100,000 funti električna centrala u Jafi i može u svako vrijeme biti stavljena u pogon. Otvorenje se zateže radi poteškoća formalne naravi. Potpuno plasiranje gradskog zajma Tel Aviva. Gradski zajam Tcl Aviva, koji je pokrenut u Americi, imao je veliki uspjeh, te je već potpuno plasiran. Prema vijestima iz Amerike orenzela je naime n States Bank od New-Yorka preostale još obligacije u iznosu od 160.000 dolara, pošto je rabin Teitelbaum svratio pozornost nir. Richarda. predsjednika banke, na ovaj zajam. Odmah poslije sklopljenog ugovora ie States Bank doznačila protuvrijednost šekom od 150.328.97 dolara.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici kojoj je pribivao kao gost g. dr. A- D. R o s e n b e r g ponovno pretresao pitanje osnutka halučke stanice,' te dogovorno s upraviteljem te stanice svedetalje za osnutak ove stanice. U pretresu pitanja osnutka juguslovenske halučke farme odlučeno je

upraviti javni poziv na s,v e sumišljenike, da se stave Radnome Odboru na raspolaganje za provođenje a k c je namaknuća s r e ds t a v a za f a rm u. Dar jii jugoslavensku baltičku farmu. G. Albert Ozmo darovao je za osnutak jugoslavenske halučku farme u PalstSni .1000 dinara. Rabi Moše Jakov Maestro. Iz Sarajeva nam javljaju, da je ondje u dobi od 6.1 godina umro ugledni rabi Moše Jakov Maestro. S pokojnikom nestaje jedan cd onih starih naših rabina, koji su uživali općp štovanje. Poznat kao vanredno dobar i plemenit čovjek, provodio je sav svoj bogobojazni život u proučavanju Tore, iz koje je crpio snagu, da vrši svoje duhovno zvanje i moć, da djeluje na svoju općinu. Obljubljen i cijenjen oci svih njegovih sugradjana, uživao je naročito medin Židovima velik ugled, pa je svatko, ma i ne dijelio njegove nazare, cijenio njegovu riječ. 1 zato svi bolno osjećaju gubitak habam Bohora. Zeher c.idiic livraha! Izveštaj sa zbora Mesne Cionističke Organizacije u Beogradu održanog !. VI!. 1923. po podne u sali doma Oncg Sabat«. Predsednik g. dr. David A I c a 1 a j otvara zbor i zahvaljuje prisutnima na poseti. Zatim prelazi na čitanje svog referata: o stanju cionist, pokreta u opšte, pred predstojeći kongres u Karlovim-vodama kao i o donošenim odlukama na Saveznom Veću u N. Stidu . Napominje,, da je bezuslovno potrebno razvit: što jaču delatnost. kako bi odgovorili svima dužnostima ka obnovi Erec Israela. Q. dr. I. A1 c a 1 a j, glavni rabin, seća se svog doživljaja na putu 1915., kada je posetio Rim na tišabeav izmedju jula i avgusta za vreme velike žege. Nalazeći se u Rimu osećao je instinkdvr.u potrebu, da vidi čuveni starinski kraj Rima; »forum Romana« nekadanjem političkom centru rimske imperije i kapiju Tita, koji je pokorio Judeju. Posmatrajući relief na kapiji: triumfalni doček Tita u Jerusalim od strane plemstva i cvcta jevr. omladine, koji su bili okovani i primorani nositi crkvene utvari pred mrskim osvajačem gorko se zaplakah na sudbini i pomislih, da li će doći kraj ovome, što je oličeno na tom reliefu. urezanom u Titovoj kapiji. Übrzo zatim »nas mesija« oličen u Balfuroyoj deklaraciji, a po tom. docnije i odlukom sila u San-Remu stvara novu epohu u i storiji dajući Jevrcjstvu mogućnosti, da obnpvi svoj Erec Israel. Dolazi na ovaj. zbor sa molitve malog tišabeava u kojoj je sadržina tugovanka zbog propasti jevr. države, nadajući se, da će naići na kontrast tome na raspoloženje i veći odziv za taj rad. U mesto toga vidi opet isti' krug ljudi 'odani svojoj ulozi i želi im, da istraju na svome putu. Napominje svoja nastojanja na S. V. u N. Sadu,

da je radi propagande potrebno, da se posvete pozvane vodje pokreta pojedine centre, jer šira publika nerado sluša uvek istog govornika. Dr. Josif Amodaj u svome govoru tretira pitanje jeyr. kolonizacije. Kritično posmatra raci na cijonističkom polju u Beogradu i osudjuje indolentnost naših intelektualaca. Podnosi predloge o osnivanjr sekti unutar M. C. O. Nisim D. Tajt ac a k slaže se sa predlogom predgovornika, jer uvidja. da je to put, da organizacija ojača i šira publika istupi u pokretu. Dr. Isak A m a r navodi momenat, kada je neumrli Herzl podstaknut dogadjajima iz Drajfusove afere stvorio bazu današnjem praktičnom radu na obnovi Erec Israela. Zatim iznosi svoj utisVk sa Veća u N. Sadu i konstatuje sa zadovoljstvom, da naš pokret pridobije sve više pristalica širom ćele kraljevine. Avram M. Koen napominje, da je ravnodušna omladina odsutna sa ovoga zbora, a starci došli su k nama iz religioznog motiva. Misli, da je akademskih govora o cionizmu bilo dosta. Projekte o radu imamo dosta, ali oskudevamo u osobama. koje će te projekte na papiru, izvesti u delo. Keren Kajemet kod nas je napredovao, ali još nije dostigao krajnji uspeh. Keren’ Hajesod kod nas slabo dejstvuje, te je važno to ovde naglasiti, da o tome pozvani vode brigu. Naša halučka farma imala bi biti direktna spona nas zemlje i naših halucim u Palestini, te je akcija, da se ta farma osnuje, od neobične važnosti i dužnost je svih nas, da je podupremo. Radi propagande misli, da se buduća šekelska akcija izvede od strane odbora gradjana, tako da platioci šekela shvate dužnosti, a ne kao do sada, da se zadovolji samo broj i materijalna strana; a osim toga osnivanjem mesečnog časopisa postiglo bi se mnogo u tome pravcu. David K. Azr ic 1 govori o potrebi intenzivnijeg rada i načinu, da se ostvare zadaci M. C. O. Predsednik dr. David Alka 1a j zahvaljuje govornicima na izraženim mislima i zbog poodmaklog vremena predlaže, cia se sasluša kandiclaciona lista za izbor Mesne Cionističke Organizacije. Avram M. Koen predlaže sledeću listu: Predsednik dr. D. Alkalaj, podpredsednik dr. Eridrih P6ps; članovi: Ignat ŠJang, i'abin; Kalman Lobi, dr. David Albala. Sime Leonić, Stella Kadmon. Mode de Majo, David Hohner, Lazar Demajprović. Izrailo Alfandari, Haim , S. Medina, Avram Azriel, David ti. Azriel. Maks Koen, David AJcalaj, dr. Isak Amar, dr. Josif Amodaj, Zak Prici i Avram D. Levy. Lista se en hloc prima sa dopunom imena prcJlagača. Sednica je zaključena u \2V-i č. pre podne. A. K. Ucrzl-spomen slave n Zagrebu. U utorak dne 3. jula iza Arvita održala se u ovdašnjoj sinagozi žalobna služba božja

BROJ 28.

>1 i d o y<

5

Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća iste bez otkaza fIEDJUNAKOBNA BANKA B. D. ZAQREB NIKOLIĆEVA 7 TEHAZIJE 23 BEOQRAb