Жидов
dr. H. Jak obi a, velečasnog >Zakena» i vod je jugoslavenskih rabina. U predvečerju konferencije održala se u hramu povodom godišnjice smrti dr. Teodora Herzla uzvišena spomenslava. Gosp. madrabin dr. M. Fankfurter držao je spomenslovo, toplih osjećaja i dubokih misli. I moderni cijonizam rekao je medju ostalima —će naći u našoj Toni najpouzdaniju zaštitu. Gosp. dr.J. Le d er e r pozdravio je konferenciju srdačnim riječima u ime Židovske Bogoslovne Općine u Vinkovcima, kao i u ime Saveza Jevrejskih Vjeroispovjednih Općina. Njemu je kao predsjedniku vinkovačke bogoslovne općine osobito drago, da su se duhovni predstavnici jugoslavenskog Židovstva u njegovoj općini sastali. Stiglo je mnogo pozdravnih pisama i brzojava, medju ostalim i od gosp. dr. Popsa, Beograd i Šime Spitzera, Zagreb, koje radi njihove principijelne važnosti istaknemo. Glavni predinet rasprave bio je osnutak saveza rabina u Jugoslavija. Do konačnih rezultata ipak nije moglo doći, jer kako je već spomenuto nije bilo dovoljan broj rabina prisutan. Zato će se jedna druga konferencija sastati u mjesecu augustu te godine, koja će imati odlučnu riječ u svim važnim pitanjima. Nasuprot je bila konferencija veoma bogata pobudama i diskusijama, tako da je time osnutak'rabin skog saveza naše kraljevine stupio u zreo stadij. Pravila saveza rabina, čiji je projekat gosp. dr. Fischer, Daruvar, sa velikom preciznošću izradio, bila su tačka za tačku potanko raspravljena. Smjer rabinskog saveza bio je tačno ustanovljen s gledišta istorijskog i vjerskopravnog. Sasvim je uspjelo lojalno nastojanje, da se omogući svakome rabinu Jugoslavije sudjelovanje u rabinshom savezu bez najmanje žrtve njegovog religijoznog ili tradicionalnog uvjerenja. Kao iskustvo povijesti! znak vremena, može se zabilježiti ono opće vladajuće shvaćanje, da se reformska nastojanja XIX. vijeka u religijskom životu židovstva nisu uspjela te da samo vjernost k tradiciji može biti čvrst temelj, židovskom općinskom životu. Cijonistićki duh, koji je bio na konferenciji nešto, što se samo po sebi razumije, slaže se ovdje u uzdržanju jevrejsko-povjesnog kontinuiteta s vjerskom konzervativizmom. Iz Beograda i Zagreba, iz Vojvodine i Bosni je dignut će sad rabini glas: Natrag k židovskoj tradiciji. Velika vjerska kodifikacija Šulhan Aruha bit će opet luč i cilj židovskih religijskih općina. Ali svi ciljevi saveza moraju se samo u bratstvu i miru postići. Jedna svečana večera je sakupila nakon konferencije 15—20 učesnika kod stola gostoljubivog vinkovačkog rabina. U animiranom raspoloženju ostalo je cijelo društvo sve do polnoći. »Divre tora« i »Sihat Hulim nizali su se kao karike jednog neprekidnog lanca. Bio je lijepi »Šikuratvelo mrljaj im. Birhat Hamazon bio je prodan po amerikanskom običaju u korist Narodnoga. Fonda i to za sadjenje maslina na ime Ijubezne gdje supruge rabina, Rivka Frankfurter, Vinkovci, koja je svoje goste tako prijazno i bogato gosti la. Marthet.
SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA! U smislu objelodanjenog izbornog reda za izbor delegata k XIII. cijonističkom kongresu imadu se izbori provesti u subotu, dne 14. o. mj. na večer ili 15. o. mj. te izborni zapisnik sa glasovnicama s mjesta priposlati glavnoj izbornoj komisiji, koja će na temelju izbornih protokola ustanoviti konačni rezultat izbora. Zapisnici mora, da najkasnije stignu u Zagreb dne 18. o. mj. Glavna izborna komisija. IZBORI ZA Xin. CIJONISTIČKI KONGRES U ZAGREBU održat će se u nedjelju, dne 15. o. mj., počevši od 9 sati prije nodne do 12 sati. Pozivaju se svi, koji su platili šekel, da vrše svoje izborno pravo.lzbor obavit će se u prostorijama židovske menze, Palmotićeva ulica 16. Mjesna cijonistička organizacija. POVJERENICIMA ŽIDOVSKOG NAR. FONDA. Tiša beav (22. jula), dan narodbe žalosti, valja iskoristiti za sabiranja u sinagogama i na groblju. Pored toga treba svagdje, gdje to dosad nije učinjeno, isprazniti škrabice Narodnog Fonda. Ujedno molimo sve povjerenike, da nam s mjesta jave uspjeh Herzlove akcije, da možemo u narednome broju objelodaniti cjelokupni rezultat iz svih mjesta. Uprava Keren Kajemeta Lejisrael za Jugoslaviju. SAOPĆENJA KONGRESNOG UREDA U KARLOVIM VARIMA. 1. Viza. Cehoslovačko ministarstvo inostranih djela izdalo je naredbu svim poslanstvima i konzulatima, da se učesnicima daje kod vizama popust i to za manje imućne za polovicu odnosno ’4 normalnih pristojba, a potpuno neinnićnim besplatno. Vizum vrijedi za boravak od 6 tjedana. Svaki učesnik kongresa dobit će od zemaljskog saveza posebnu legitimaciju. 2. Popust na vožnji. Svi delegati i službene osobe cijonističke organizacije imat će na svim češkim željeznicama 33% popust. Ovaj popust ne uživaju oni, koji polaze na kongres kao gosti. 3. Stanovi. Ured za ukonačivanje preuzima narudžbe za stanove samo do 20. jula.
Rabi Moše Jakov Maestro
Već smo u zadnjem broju našega lista na vijest o smrti rabi Moše Jakova Maestra donijeli kratku odjenu o životu ovog velezaslužnog muža, čijom je smrti sarajevsko židovstvo prctrpilo velik gubitak, Njegov sprovod bio je dokaz velike ljubavi i poštovanja, što ga je uživao pokojnik u svojoj općini. Cijelo sarajevsko židovstvo pošlo je, da dade zadnju počast svome habam Bohoru i da ga isprati do vječne kuće. Nepregledna povorka pratila je lijes do groba. Iz kuće žalosti prenijeli su članovi sefardskog općinskog vijeća lijes u hram, gdje je obavljena molitva, a zatim je gospodin nađrabin dr. Moric Le v i pročitao oporuku pokojnika. Prema želji izraženoj u testamentu nisu održani nadgrobni govori. U dubokoj boli i tuzi predani su smrtni ostaci rabi Mošeja materi zemlji.
Slavko Furst
Upravo ma obljetnica smrti' velikoga vodje Teodora Herzla, na dan 20.‘ t-amuza preselio se u vječnost u 30. godini svoga života jedan od najvjernijih učenika njegovih Slavko Fiirst, Prerana njegova smrt rastužila je svekoliko gradjanstvo Bjelovara, a osobito cijoniste, jer je Slavko Fiirst rada svojih odličnih umnih i karakternih svoje stava, radi svoje plemenitosti i požrtvovnosti bio opće poštovana i omiljena ličnost. I ako mlad, igrao je vidnu ulogu u gradu. Kao elan ugledne trgovačke kuće, kao odbornik mnogih udruženja, našao je široko polje za svoju marljivost, agil>nost i darovitost. Bio je nadasve dobar i nepokolebivi sini židovskog naroda i pristaša cijonističkog pokreta. Njegovim nastupom ulazi novi, židovski duh u bogoslovnu općinu. Najprije, ponajviše njegovom zaslugom, ulaze u bogoslovno vijeće ljudi židovskog macijonalnog osjećaja, a onda sam, kao vjećnik energično radi i nastoji! oko boljitka i procvata općine. Dužnosti cijoniste izvršavao je zdušno i savjesno, doklegođ je samo mogao. Njemu se ima zahvaliti, da ježid. narodni fond postao popularan i kod! Židova necijonista. I u teškoj bolesti ndje prestao njegov interes za židovska pitanja, a gotovo do zadnjega časa pratio je vijesti iz židovskog d cijonističfcoo svijeta. Sahranjen je u četvrtak 21. tamuzauz ogromno saučešće bjelovarskog gradjanstva bez razlike. Duboko potreseni stojimo nad svježim grobom njegovim, uvjereni, da smo izgubili jdnoga od naših najboljih. Dom zagrebačke izraclitskc ferijalne kolonije u Crikvenici, Početkom ovoga mjeseca obavljeno je u Crikvenici otvorene doma zagrebačke izraelitske ferijalne kolonije u prisutnosti članova predsjedništva i kuratorija toga udruženja, i tamošnjih gostiju. Zagrebački rabin Dr. Gavro Schwartz blagoslovio je dom i izrekao tom pralikom govor, u kojem je ponajprije zahvalio u ime bogoštovne izraelske općine zagrebačke, kao i cjelokupnog našeg židovstva predstojništvu društva izr. ferijalne kolonije u Zagrebu, koje je svojim upravo uzumo požrtvovnim radom omogućilo, da se lijepa i zanosna namisao za tako kratko vrijeme oživotvori. Naročito hvaijuje revnoj predsjednici gdji. Tildi Deutsch-Maceljskoj, koja je unatoč bezbrojnim poteškoćama neustrašivo ustrajala na putu, što ga ;e jednom pokročnlai. Hvala ovoj zamjernoj požrtvovnosti raspolažemo danas sa ustanjovom, koja služi židovstvu na čast i koja pruža najsiromašnijem židovskom djetetu ove zemlje priliku, da s*e i ono poput svojih imućnih drugova za ljetno doba oporavi i razveseli nad prekrasnom Božjom prirodom na sinjem moru. Stvorena je institucija, koja služi na čast svima, koji su se posvetili postignuću ovoga lijepoga cilja. Nu sve to, što je stvoreno i što ovdje vidimo, nikada sc ne bi dalo postići, a da se nije kao uvijek i ovdje bilo iskazalo dobro srce naših dobrotvora i prijatelja. Govornik ističe, da nema u Zagrebu ni jedne židovske kuće, koja ne bi bila tom kiilikom otvorila ne samo novčarku, već i svoje ormare, da objeručke doprinese svoj dar za našu siročad. Tim« su zagrebački Židovi, a napose zagrebačka trgovci i industrijalci, stavili društvo u ugc-
6
*7 ? p o V«
BROJ 29: