Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Tiša beav

Mnogo je dana zabilježeno u istoriji židovskoga naroda. Mnogo je stranica istorije u ovo nekoliko tisućljeta opstanka naroda krvavim pismenima upisano od početnih borbi u Micrajimu do današnjega dana. Ali ni jedan tako snažan, ni jedan itdau.. u’u- bcVm poput devetoga aba, kad no je nakon junačke dugotrajne borbe skršen otpor jeruzalimske obrane i rimski vojnici prodriješe u Sveti grad, da razore hram u Jeruzalimu i da povedu narod u sužanjstvo. Židovski narod izgubio je svoju državnu samostalnost, započinje galut, dvotisućgodišnje lutanje naroda, izvrgnutog svim nevoljama beskućnika. Duboko se usjekao u duši naroda taj dan. I kad se sjetimo devetoga aba, kao da nam u ušima odzvanjaju tužne kinot, pune tuge i nevolje, kao da čujemo plač otaca kod hacot, kad su u polnoći pri slabom svijetlu svijeće suznim očima i tronutim glasom naricali nad propasti svoje države i nesretnim usudom svoga naroda. Vijekovi prcdjoše, a narod još uvijek tuguje, još uvijek bol raskida srce. Ali ova bol nad nemilim udarcima vijekova nije otupila osjećaj naroda i übila njegovu životnu volju i nadu. 1 ako je sve oko nas bilo tamno i ako se gusti oblaci nadvise nad našim horizontom, ipak je zraka nade prodrla u naša srca, i očuvala nas, da ne smalakšemo. Sve naše tužaljke svršavaju nadom, da će Cijon biti uspostavljen i zasjali novim sjajem. Ta nada bila je vjera u ispunjenje proroštva, vjera u ponovni preporod naroda, čežnja što je rastanak od dvije tisuća godina nije oslabio, ljubav, koja se našim patnjama sve više uvećala. Vijekovi su prošli, a vjera još uvijek živi u nama, živi baš u ovim danima jače i svijesnije no ikad u nas. Ta vjera je ona pokretna snaga, što goni naše halucim i halucot, da vrše pijonirski rad, da sve svoje sile posvete narodu i zemlji i da žrtvuju sebe obnavljajući zemlju. To je onaj nepresahli izvor, iz kojega crpcmo snagu, da se odlučimo na veliko djelo izgradnje Palestine, na djelo, kome nema primjera u istoriji. Mi se spremamo i pozivljemo svakoga da nas u tome nastojanju potpomogne. Znademo, da je nešto vanredno veliko, što sad započinjemo, premda još nije svijest o veličini toga zadatka prcdrla u sve slojeve naroda. Mučan i težak je put, na koji,slupa narod ; po put je to pun zapreka i borba. Ima možda i časova, kad slabiji smalakšu, kad gube snagu i vjeru u konačni cilj, koji je još tako dalek. Židovski narod nalazi se u teškome položaju. U času. kad bi sav narod morao da bude na okupu, kad svi treba da

naporom svih snaga porade na ostvarenju židbvske narodne domaje, velik je dio židovstva isključen od tog rada, te mora silom prilika da stoji postrance. Zadnji je čas, da svi Židovi bez razl’ike stranaka upoznaju dužnost suradnje na obnovnome djelu. 1) ovim danima vode se pregovori, s predstavnicima najvećih židovskih organizacija glede ustupa u Jewish Agency, da se nadju novi suradnici, koji će preuzeti jedan dio tereta, što ih je dosad nosila cijonistička organizacija. Na XIII. cijonističtkom kongresu past će odluka o svim problemima, koji su u vezi sa obnovnim radom. 1 ako imade mnogo problema i velnkili poteškoća, mi smo uvjereni, da će se svi problemi riješiti i sve poteškoće nadvladati, bude li židovski narod preuzeo da nosi teško ovo breme, bude li opet ujedinjeni narod sve svoje sile i svu spremnost na žrtve posvetio obnovnome radu. Iz ruševina devetoga aba uskrsnut će stari sjaj.—

Dr. Aleksandar Marmorek

U dobi od 57 godina umro je u Parizu na posljedicama jedne operacije dr. Aleksandar Marmore.k, poznati učenjak, koji je radio na Pasteurovom institutu u Parizu. U znanstvenom radu bavio se najviše proučavanjem toksina, a pronašao je dva seruma i to protiv streptokoka i tuberkuloze. U cijonističkome pokretu zauzeo je vrlo odlično mjesto od prvog dana, te je pripadao užem krugu prijatelja Herzla. Bile su 1P..; r ;ne važne misije. Tako je za vrijeme trećeg kongresa bio vodja E 1 Ariš komisije. Pripadao je Akcijenom Odboru sve do zadnjeg kongresa, na kojem nije više učestvovao. Iza smrti Herzlove priključio se VVolffsohnu, te je Wolffsolma izmirio s ruskom opozicijom i tako omogućio daljnji , rad organizacije. Zadnji put bio je na godišnjoj konferenciji u Londonu, god. 1919. i izgledalo je, da će se ipak složiti s Weizmanncm, ali übrzo se pokazalo, da je to bilo samo. časovito primirje. Marmorck stupio je u oštru opoziciju prema londonskom vodstvu, te je sve žešće napadaje, naročito nakon ponovnog preseljenja dra. Nordaua u Pariz, upravio protiv današnjeg režima i u velike naškodio radu vodstva. Marmorek koji se odmah priključio Herzlu, bio je do konca svoga života odlučan pristaša političkog smjera u cijonizinu, a protivnik infiltracijone politike sitnim radom n Palestini. Lio je vanređno dobar govornik, koji je znao u najtežim

situacijama naći pravu riječ da zagledi jake opreke, koje su izbile. Na žalost nije u zadnje vrijeme, kad smo baš najviše trebali ljude njegove spreme i riiečitosti, više radio u pokretu. Kraj svega toga ostat će njegovo ime uščuvano u istoriji cijonizma kao revnog borca, koji je svom dušom radio na obnovi svog naroda, u čiju je snagu vjerovao.

Kako da se provede propaganda cijonist. financijskih instituta

Da je izgradnja Erec-Jisrajela danas prije svega jedno novčano pitanje, to može važiti kao aksijom. Ne uvažajući privatnu inicijativu, čija je uloga za sada na žalost još neznatna, cijonistički su financijski instituti jedini novčani izvor našeg obnovnog rada. Najvažnija je dakle zadaća Cijonističke Organizacije propaganda tih institucija:-Koren liajesod, Keren Kajernet (Židovoki Narodni Fond) i Jewish Colonial Trust. Dosad je bila sva pažnja financijskih instituta upravljena na izgradnju propagandističkog aparata. Tako je moralo doći do toga, da su se u svojoj težnji za ekspanzijom namjerili jedan na drugog, što je dovelo do čudnog fenomena njihove »konkurencije i taiko do vrlo neugodnih pojava. Ovo je stanje škodilo svim našim financijskim institutima. Nije čudo, da se cijonistička javnost tako živahno bavi pitanjem koordiniranja njihove propagande. Ovdje se ne radi o samim principima, već* samo o pitanju svrsishodnosii. Svaki je cijonistioki financijski institut nastao iz jedne izvjesne životne potrebe našeg rada za obnovu Palestine. U toj potrebi leži njegovo pravo na opstanak te se od njih ne može ni jedan zaustaviti u svome razvoju, a da od toga ne trpe sve grane našeg palestinskog života. Ovi propagandistički aparati, stvoreni oj tili financijskih institi: a, najvažniji su dijelovi cijonističke armature. A cijela životna snaga tih instituta rezultira iz njihove autonomije u okviru cijonističke organizacije. Jer to je jamstvo, što omogućuje svakoj instituciji specijalizaciju i prilagodjivanje njezinim posebnim zadaćama i radnim uvjetima. Za to se ne može ni jedan od tih instituta odstraniti bez potresa čitavog cijonistidkog organizma. To bi bio jedan pokus, koji : se niko, koji imade osjećaj odgovornosti, ne ćc usuditi, da odobri. U propagandi, svaki je od tih instituta stvorio jednu tradiciju, u kojoj leži rije-

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO*'.

* OD. VIF.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 20. jula 1923. - 7. aba 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 30 D, CETVRTOOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROj 30