Жидов

da Albert E i n s t e i n (burno odobravanje), držao dva predavanja o teoriji relativiteta u Jcruzoliinu u ime budućeg židovskog sveučilišta. Ovaj dogodjaj otvara nam daleke perspektive za mogućnost znanstvenog razvoja, koji će iz srca Palestine slati svoje zrake u svijet. Pod vodstvom profesora b od o r a poduzimaju se priprave za otvorenje mikrobiološkog instituta, dok amerikansko-židovski, liječnici nastoje da omoguće otvorenje medicinskog zavoda. Kao.što naš gospodarski napredak stoji u uskoj vezi s našim političkim položajem, tako je s druge strane uvjetovana naša politička vrijednost - bilo bi opasno, da na to samo i jedan čas zaboravimo ne samo snagom koju ulažemo u direktnoj formi političkih i diplomatskih akcija, već u najmanju ruku isto tako djeluje argument činjenica, kvalitet i tempo našeg obnovnog rađa u Palestini. Provadjajući djelo izgradnje Erec .Msraela, najbolje djelujemo za ojacanje naših političkih prava. Svaka nova kolonizacija, svaka kulturna, svaka socijalna nova tvorevina dokazuje našu predanost, nepomućenu vjeru u pravednost naše stvari, svaki pojedini useljenik, koji upotrebljava lopatu ili plug. za nas je jak svjedok i stotinu puta riječitiji no pisane riječi pred mandatarnom silom. Ligom Naroda, pred arapskim susjedima, svjedočanstvo našega htijenja. Valja svako pravci iz mandata ojačati jamstvom našeg poštenog rada, koji je dokaz za našu produktivnu snagu, za našu moć, da zemlju dovedemo do novoga cvata na korist svih njezinih stanovnika. S toga nije ništa tako opasno za nas kao zapinjanje ekonomskog našeg djela, ništa tako korisno prema unutri i prema vani kao stalni, sistematski napredak naših naseobina u zemlji, i s toga za nas toliko znači novac. Ne s toga. jer hoćemo da budemo kolonizacijono društvo, koncentriramo toliki rad u Keren Hajesođ«, revno mislimo na financijalno ojačanje. Novac nije za nas obično sredstvo sticanja dobara, on je otkupnina, da oslobodimo naše zemljište, mjerilo sposobnosti našega naroda k zadnjoj žrtvi, a ujedno i mjeri!o. za njegovu stvaralačku snagu. Nikad to nijesmo tako jasno mogli vi- . djeti kao u prošloj godini. Kud i kamo premalo. mjereno o potrebama, ali ipak mnogo dragocijenoga stvoreno je u zadnjoj godini. Razvile su se nove naseobine, gradjeno je tisuće kuća. napredovalo je djelo kulturne i socijalne dobrobiti. Izvršeno je sve to sa van rednim poteškoćama, a neko vrijeme i u najvećoj krizi. Sretno smo je prebrodili uslijed vanrednoga naprezanja naših amerlkanskih sumišljenika, uslijed požrtvovnosti amerikanskih Židova, uslijed ponovnog nastojanja za Keren Hajesod 11 raznim zemljama. Kakogod je teška bila kriza, držim, da je bila korisna, jer nas je jednom za uvijek naučila, gdje su pogrješke u našem radu. ali i. gdje novi izvori snage čekaju da ih iskoristimo. U času nužde vidjeh smo, što je i prije već postojalo, ali što prije nijesmo jasno spoznali. Bila je uvijek glavna misao cijonizrna, da on reprezentira cijeli živi narod. Kad smo tražili židovsku narodnu domaju nijesmo se smatrali samo kao vodje cijonističke organizacije, već kao tumači židov-

skog još više, mi smo se osjećali tkao njegovi zastupnici. S toga je i mandat, koji je postavio cijonističku organizaciju kao Jewish Ageney, odredio, da se privuku na suradnju svi Židovi, koji su pripravni da podupiru izgradnju Palestine. Bilo je i onako vazda naše nastojanje, da naše krugove sve više proširimo. Stvar je odgoja i uvjerenja, te propagande, koja iziskuje dulje vremena, da se dodje cijonizmu i cijonističkoj organizaciji. Sad je naša velika zadaća rad u zemlji, djelo izgradnje, stvaranje novoga čovjeka, naseljiva:ije židovskoga naroda u Erec Jisraelu. Cijonižlranj© Židova u galutu ostaje i nadalje naš bitni program. Ah mi hoćemo da uvažimo i zahtjev časa, koji traži da iskoristimo sve dokučive židovske energije, njihove matčrijalne i moralne snage za naredno vrijeme a godine nas gone. Ako hoćemo da postignemo ovo najveće isko* rišeivanje, tad iziskuje logika našeg života. zakon diobe rada i gospodarski princip najvećeg ulaganja snage na odlučnom mjestu, novu dispoziciju našega aparata za izgradnju, novu metodu, kod koje mi cijonisti u istinu ostalo židovstvo ne samo rcprezentujemo. već i mobilizujemo. Čini mi se. da su baš zadnje godine u tom pogledu već nešto za nas uradile. Mnogi vele, da se izvan cijonističkog kruga pokazuje novi palestinski pokret u židovstvu. Sigurno je, da u širokim slojevima židovstva postoji latentno palestinsko raspoloženje, ikoje čeka na to, da bude izvana probudjeno. Mogli smo to raspoloženje ponajprije vidjeti u radu za Keren Hajcsod. Velim naročito palestinsko raspoloženje. Ono bi se moglo tu i tamo pretvoriti u čisti cijonizain, kad bi imali za to vremena. U mnogim slučajevima se to ne da postići, gdje se radi o ljudima, koji su kadri da shvate historijski razvitak ali nisu više kadri da se promijene. Značilo bi staviti se izvan političke i socijološke uvidjavnosti, a za nas vodje židovskog naroda, da ne shvaćamo znakove vremena, značilo bi, da smo krivci strančarstvu, ako ne bi sve poduzeli da pretvorimo ove nade u zbilju i produktivnost. To je smisao privlačenja necijonista. Stvar je to vrlo ozbiljne i teške odgovornosti, ali s toga je moramo posmatrati, ispitivati i provesti sa visokog gledišta. Poznajem sve sumnje, nitko nije mogao više no ja da uvaži i respektira legitimne brige onih, koji se boje za najveće naše dobro, za cijoßističku organizaciju, stvorenu pod neizrecivim mukama oprobanu u teškim danima životom i privrženosti stotine hiljada duša. Razumijem sve. koji bojažljivo krzmaju, pred sastankom naše organizacije sa slojevima, koji nemaju našu tradiciju i kojima tek počinje da djeluje ono, što je nama postalo životnim sadržajem. Nismo se za to borili za neotudjive naše ciljeve, da napustimo i najmanji dio od njih. No čuvajmo se, da ne vidimo iz partijske sićušnosti važne probleme i da primjenjujemo krilatice o politici notabla. Zar ne moramo da nasmažemo odvažnost, da dajemo odgovora na mijeni vremena? PozivIjemo druge, da se oko nas skupljaju upravo. jer smo dosta jaki u osjećaju naše odgovornosti. Držim, da nijesmo toliko oholi i kratkovidni, a da ne znamo, da našoj snazi za njezin razvitak ne možemo nikada privesti dosta novih snaga. Kad bi se to dogodilo iz slabosti, ne bi nas se čulo,

kao što nas se nije čulo doklegod se nas i našu stvar smatralo s'abom. Pošto su počeli u promjeni cilja da slušaju naš zov, ozbiljan je dokaz, da imademo vrijednost i da je naše djelo pobudilo povjerenje i vjeru. Godinama smo krzmali da ostvarimo parolu o privlačenju necijonista, jer naš« poziciju još nijesmo smatrali dosta zrelom. Sad držim, da je zrela, postali smo sposobni za ugovor. Bilo bi pogrješno, da se u priključku necijonističkih krugova vidi opći spasonosni lijek. 1 ako nam to u spijfe, naša če zadaća još uvijek biti vrlo teška. Ali mnogo veliko olakšanje i znatan napredak može da ima ovaj priključak. Pojačanje naše političke legitimacije bratimstvom vancijonističkog židovstva, povišenje financijalne snage i koncentraciju svih židovskih energija za -izgradnju Palestine u jedan jedinstveni radni sistem. Prepušteno je uvidjavnosti kongresa da nadje podesnu formu za saveznički odnošaj. Imade neophodnih preduvjeta za svaki sistem organizacije (odobravanje). U našemu odnošaju prema drugima je naša organizacija jedan dio ugovarajučih, od kojih će morati oba da u svrhe izgradnje prilagode svoj rad prilikama, zajedničkom planu kooperacije. Za nas je cijonistička organizacija i nadalje naša zajednica, koja nara daje zakone i nepromjenjiv rocher de bronce. Sigurno ćemo morati u zajedničkom radu s drugima dijeliti izvjesna prava s njima, koja s« do sad bila u našem sopstvenom posjedu. Ali udjelu na tim pravima mora da nasuprot stoji čin na drugoj strani. Nije to običan ugovor što ga sklapamo, to je zajednica radi sudbine jednoga naroda. S toga a to je drugo moramo predaju prava necijonistima spojiti preuzimanjem odgovornosti po njima. Treće je: Oni koji se imaju pozvati u prošireni Jewish Agency, ne će se pozvati kao pojedinci, već kao zastupnici reprezentativnih korporacija židovstva svih zemalja. Time će se i odgovornost staviti na opću židovsku bazu. I konačno: vrhovni princip svakoga savezničkog odnošaja je, da se nacijonalno ođredjenje našeg kolonlzacijonog đje>a u Palestini, kako ga mi poznajemo i shvaćamo, ne će nikad promijeniti. To su temeljni elementi svakog sistema proširenog Jewish Agency-a. Nema ništa u njima, što ne bi bilo dostojno duha demokracije, prava samoodredjenja naroda, realiziranja našeg narodnog ideala, časti cijonističke organizacije. Da li će doći do takvog saveza ne mogu reći, ali držim, da je najveća dužnost časa, da pružimo naše ruke takovom savezu. U tom smislu i u tom osjećaju htio bih da pristupimo velikom problemu. Medjutim ima bez obzira na priprave za buduće stanje cijonistički rad nesmetano da se vrši. imademo mi, kongres i svaki cijonista, da podvostručimd naše energije. Kao jedan od najvjernijih sinova cijonističke organizacije vjerujem u njezinu najdublju snagu. Vjerujem, da će najbolji duh te organizacije ispuniti naše vijećanje. S toga očekujem, da će taj kongres, na koji su upravljene oči svijeta, oči naših prijatelja i protivnika, oči najboljih sinova i kćerka Erec Jisraela, u bratstvu biti lijep plodonosan. Živio cijonizam, živio Erec Jisraet! (Burno, dugotrajno odobravanje i pljeskanje).

2

»ŽIDOV.

BROJ 33.