Жидов

počela agitacija. Ako se bude odred jena svota od 3.000 funti namaknula u odredjeno vrijeme, mogli bi naši halucim do godinu dana početi s gradnjom svoje naseobine. Uspjelo je medjntim, za vrijeme kongresa u Karlovim Varima, da njima osiguramo i zemljište u Erec Jisraelu, koje bi moglo preći u njihove ruke baš na Roš-hašann 3685. U Karlovim je Varima naime uspjelo utanačenje između vrhovne uprave Ž.N.F.-a (K.K.L.) i izaslanstva S. 0. J., koje glasi doslovno: Savezu Cijonista Jugoslavije, na ruke g. dr. Lichta i dr- Steina. sada u Karlovim Varima. Cijenjeni sumišljenici! 1. K .K . L. daje S. C. J. opciju na .jednu hiljadu dunama zemljišta sa uvedenom vodom, što ga posjeduje K.K.L. u Tel-Adasu, odnosno zemljišta, te vrijednosti, za naseljenje 10 obitelji kao temelj za koloniju Zido.’: z J? gi,slavi je. Zemlja će biti odabrana od centralne uprave K. K. L. u sporazumu sa S. C. J., odnosno u sporazumu s kolonistima, koje treba tamo naseliti. Svakako ima zemlja, u interesu samih kolonista, da leži u blizini drugih kolonija. 2. S. C. J. ima da namakne za ovo zemljište iznos od 4.500 egip. funti, raračunajttifi za zemlju 4 eg. funti i za uvedenje vode % egip funte, zajedno dakle 4Y 2 eg. funte po dunamu. S. C. J- obvezuje se, da će ovu svotu sakupiti u godinama 5684, 5685. 5686, i to 5684 god. svotu od 1.500, 5685 g. 2.000 eg. funti, a 5686 ostatak, odnosno punih 2.000 eg. funti, te će se eventualni višak upotrebi ti za izgradnju kolonije. 3. Čim bude namaknuto prvih 1.500 eg. funti, biti će naseljeni na zemljištu K.K-L. oni kolonisti, što će ih preporučiti S. C. J.. u koliko budu pronadjeni sposobnima po palestinskim instancama', koji o tome općenito odlučuju, i u koliko bude završena akciju za namaknuće od 3.000 eg. funti, kojom svotom treba omogućiti kolonistima samo naseljivanje. 4. Za namaknuće ugovorene svote od 4.500, odnosno 5-500 eg. funti mogu .se upotrebti sva sabrana sredstva K. K. L., izuzev darivanje maslina. Potonje će služiti za pošumljivanje, i to u koliko bude moguće unutar jugoslavenske kolonije. 5. Hanhala će ovaj dogovor što prije saopćiti direktoriju na formalnu potvrdu, te Vas molimo, da nam dostavite pristanak S. C. J. S odličnim štovanjem i eijonskim pozdravom Karlovy Vary. 15, aug. 1923. Za Hanhalu glavnoga ureda K. K. L. I. Ettinger v. r. Dr A. Granovsky v. r. Dr. Žweig v. r. * *

Držim da je ovom opcijom, koju jc Radni Odbor 8. C. J. već odobrio, postalo pitanje aktualno, jer su sada. barem sa formalnoga gledišta, osigurani svi preduvjeti. Treba ih samo pretvoriti u zbilju to znači: treba sakupiti potreban novac. O tome treba progovoriti nekoliko riječi.

Koliko znam, započeta je već akcija za sakupljanje prinosa za jugoslavensku koloniju, o toj je akciji u ovom listu već pisano i b ; li su već iskazani prvi prinosi. Tim prinosima treba sakupiti onu svotu od 3.000 funti za samu kolonizaciju. Zemljište pak, na kojem bi se kolonija podigla, stavlja na raspoloženje K. K. L., i to svakome kolonistu, za kojega se predmjeva, da će vremenom postati glava obitelji, po sto dunama. Ova zemlja ne prelazi dakako u posjed koloniste, nego mu bude prema principu K. K. L. predana u nasljedni zakup. Za sto treba onda. pitati će mnogi, još sakupljati novac za zemljište? Odgovor je jednostavan. Novac, što ga uprava K. K.L. traži u ime zemljišta, nije nikako zamišljen kao kupovnina za zemljište. K. K.L. traži samo obavezu s naše strane, da namaknemo u okv i r u dosad a n j e g sakup Ij anja za Ž. N. F. minimalne svote, koje bi služile za intenziviranje njegovih zadaća u Erec Jisraelu. I te svote ne nadmašuje nikako naše sile. Ako uočimo da je kod nas za Ž. N. F. namaknuto od oktobra 1922. do septembra 1923,, dakle u 5683. godini, okruglo 600.000 Dinara, što odgovara svoti od 1.200 eg. funti, to ćemo u slijedećoj godini 5684. vjerojatno bez velikih naprezanja moći da sakupimo 300 funti više, naime 1.500 funti, što ih uprava K. K. L traži kao prvi obrok prema gore priopćenom pismu. Morati ćemo samo sada, u pretstojećoj godini, da nastavimo s dosadašnjim radom za N, Ž. F. i da ga intenziviramo prema prošloj godini za toliko, za koliko nam je uspjelo pojačati ga u prošloj godini prema pretprošloj. Svako tko pozna historijat Ž. N. F. a znade i to, da mu doprinosi od godine do godine rastu. Zar bi moglo doći do zastoja u tome sada, gdje možemo time stvoriti nešto, o čemu već preko dvije godine raspravljamo. Povećanje doprinosa za Ž. N.F. u daljnjoj godini 5685., kako to predstavlja gornji dopis, uspjeti će još lakše, ako pomislimo, da će do onda hiti već svršena vanredna akcija za namaknuće ovih 3.000 funti za svrhu investicija. Vidimo dakle, da se zbilja svi preduvjeti za novu koloniju stvoreni, samo je sada na nama, Židovima Jugoslavije, da ih sakupijenjem novca prevedemo iz formalne koncepcije u život. * * '*

Hotice sam tako opširno komentirao inače posve jasan dopis K. K. L. - Mnogi naime pitaju, kakio se može opravdati na ma kn uče tolikih stota za kolonizaciju od samo deset halueim. Prigovaraju, da bi |se ovim svotama dalo stvoriti kod nas ovdje ili drugdje u svijetu egzistencija za znatno veći broj ljudi, da je dakle cijelo poduzeće neekonomsko. Hoću na to da odgovorim. Prvo nije zamišljena ova kolonizacija kao kolonizacija od deset pojedinih halueim nego kao kolonizacija od deset obitelji. Time se čisto računska strana već znatno mjenja, premda moram priznati, da time još uvjek nije eldonomski princip spašen.

Ali koligod sam i ja pristaša one struje, koja traži za Palestinu gdjegod je to moguće primjenjivanje ekonomskih principa, što vrijede za cio svijet, ipak pitam, da li se ova skroz da su čisto ektonomskoga gledišta prosudjivati I Ako bi tome tako bilo, ne bi danas imali još ni jedne kolonije u Palestini, ne bi uopće imali cionističkoga pokreta. Mislim, da takove prigoveii. ■,.> bi smjeli st* 1 jati cijoniste, kad su već i necijonistički krugovi Židova i nežidova došli do spoznaje, kako je zasebno cijelo pitanje nacijo na 1 n e židovske kolonizacije. Zar halucim, koji žrtvuju mnogo više od novca, koji žrtvuju sav svoj život, zar to čine oni za ekonomski prosperitet ili to čine kao pijoniri jedne velike ideje, koja hoće da riješi cijelo židovsko pitanje? Ovo u tančina razbistriti, značilo bi, diskutovati sve teoretske i faktične temelje našega pokreta. I to mislim nije potrebno pred ljudima, kojima se obraćamo, da omoguće izgradnju jedne kolonije u Palestini. Samo bih htio u vezi s time još spomenuti, da baš halucim što su iz Jugoslavije pošli u Palestinu, nijesu išli pod kakovim pritiskom socijalnih neprilika. I oni su mogli, poput nas, naći ovdje •svoj ekonomski prosperitet, gdje nije nitko od njih tražio žrtava. Ali su oni pošli u neizvjesnu budućnost, napuštajući udoban život sa izgledom ekonomskoga prosperiteta, jer su se držali pozvanima da za nas saradjuju u izgradnji Erec Jisraela.

Još na jedan prigovor treba reagirati. Mnogi vele ( da je neopravdan parti'kulizam, ako pristupamo jednoj kolonizaciji svih Židova iz Jugoslavije. Ne ću ovaj prigovor odbiti s konstatacijom, da i drugi zemaljski savezi i već dugo pred našim jednako postupaju, tako nai’očito Savezi Cijonista u Njemačkoj i Cehoslovačkoj, a u samim Karlovim Varima su malne svi zemaljski savezi i sve federacije raspravljati s upravom K. K. L. u istom pravcu. Ova konstatacija još ne bi bila opravdanje. Ona bi mogla samo značiti, da sva organizacija radi po krivim principima1’ istinu se radi o tome, da nijedan savez, da nijedna federacija ne kani ovim načinom kolonizacije da stvara neki partikularizam; ali svaki zemaljski savez ima opravdan osjećaj a njemački i čehoslovački već i iskustvo da je ovaj put najsigurniji ka stvaranju novih stanica za mladi palestinski jišuv. Svaki pojedinac radije i lakše daje za kolonizaciju, koja mu ne izgleda posve apstraktno, nego gdje ima mogućnosti jedne lične veze i time jasan osjećaj, da vidi, kuda novac ide. I sve te »landsmannschaftlich« kolonije, koje su počele da niču u Palestini ne žive za sebe odjeIjene od drugih kineskim zidom, nego su medjusobno vezane jedinice u nizu našega nacijonalnoga vaskresenja.

Svaka ovakova jedinica, ma čijim novcem i ma kojim halucima bila stvorena, je jedan stup više. na kojem se izgradjuje palestinski jišuv, svaka ovakova kolonija znači novu stanicu u jedinstvenom tijelu palestinskoga jišuva.

BROJ 37.-38.

1 1 D O V«