Жидов

ve riječi popraćene su dugotrajnim povladjivanjem. Iza toga uzeo je riječ g. dr. Friedemann, koji je prikazao položaj jevrejskoga naroda nakon Balfourove deklaracije, te neminovnu potrebu da podupiremo obnovno djelo. Njegova razlaganja učinila su dubok dojam i popraćena su burnim povladjivanjem. Q. dr. David A 1 k a 1 a y u oduljem govoru razlaže zadaće Keren Hajesoda, koji od nas traži tek malu žrtvu, a daje nam zadovoljstvo, da smo i mi doprinijeli izgradnji narodne domovine u Erec Jisraelu. Konačno je g. dr. Solomun A1 k a 1 a y, predsjednik Bne Brit lože. u vanredno srdačnome pozivu pozvao prisutne, da ne samo ispune svoje dužnosti davši svoj doprinos, već da i druge potaknu da i one izvrše svoju dužnost prema svome narodu. Iza skupštine održala se sjednica kuratorija, na kojoj je dogovoren daljnji rad u Beogradu. »Tarbut« (kuratorij za širenje jevrcjskog Jezika u Zagreba) stupa početkom ove školske godine u 9 semestar. Što je kuratorij tihim, bezbučnim, no marljivim četiri-godišnjim radom učinio za širenje jevrcjskog jezika ovdje u Zagrebu, mogu da prosude jedino oni, koji su polazili njegove tečajeve. Na temelju jevrejskoga jezičnog znanja, stečenoga u tečajevima kuratorija, mogli su pače neki polaznici da s uspjehom nastave svoje jevrejske nauke na visokim školama u inozemstvu. Sa zadovoljštinom možemo konstatovati, da danas već priličan broj židovske omladine obojega spola u Zagrebu imade da zahvali svoje jevrejsko jezično znanje djelovanju kuratorija. Budući 'da je poznavanje jevrcjskog jezika ključ shvaćanju židovstva, njegovih neprolaznih vrednota i najdragocjeni zalog njegove budućnosti, sveta je dužnost svakoga Židova da pristupi kuratoriju kao član podupiratelj te da ga se sjeti svakom zgodom (kod pozivanja Tori, domaćih i drugih svečanosti). Ma da je obuka u jednom tečaju već započela, umoljava kuratorij sve one, koji žele da uče jcvrejski, da izvole doći u ponedjeljak, dne 29. ov. mj. u 11 sati prije podne u dvoranu »Talmud Tore« (Palmotićeva 16, prizemno) na dogovor u svrhu ustanovljenja obučnih sati. Osim jednoga tečaja za početnike (metoda Berlitz) obđržavat će se još i slijedeća dva tečaja za naprednije s ovim rasporedom: a) Čitanje 11. dijela »Scfatemi« uz gramatičke x stilističke vježbe te čitanje odabranih biblijskih štiva s Rasijcvim tumačem. b) Čitanje biblije, odabranih poglavlja Midraša raba, te izvadaka iz novojevrejske književnosti Upisi se obavljaju svaki dan osim subote od 10 11 sati prije podne u ravnateljstvu židovske Škole (Palmotićeva 16. I.). Obuka je besplatna! Glavna skupština akad. društva »Bar Giora« u Beču- Na glavnoj skupštini »Bar Giora«, održanoj dne 5. X. 1923. izabrana je slijedeća uprava: predsjednik i komesar za K. H.: Nisim I. K’atar lan, oaod. med.; podpredsjednik Žiga Kišicky, cand. med.; tajnik Jakov H. Kalderon, cand. med.: blagajnik Branko Gosti, stud. med.; komesar za Keren Kajemet Žarko Haas, camt med.; knjižničar Filip Reiner, stud. Juriš. Izvještaj o radu »Judeje« ■ ljetnom semestru. Kriza u razvitku jevrcjskog omladinskog pokreta, prouzročena djelomičnom realizacijom naših ciljeva s jedne strane, te poslijeratnom psihozom

omladine s druge strane, prijetila je ‘katastrofom svim našim društvima. Tako je i u Judeji, i to ne samo medju najpesimističnijim, kroz izvjesno vrijeme bilo malo svjesnih članova, koji ne bi budućnost društva posmatrali sa Izvjesnom bojazni. U ovakovom stanju skepse, te traženju novih uporišta, prez\ieo je novi odbor prošli semestar na se zadatak, da dajući društvu drugu orijentaciju 'privede latentne sile omladine k stvaranju novih vrednota. vrednota, koje po svojoj veličini ne zaostaju za onim, što ih je omladinski duh stvorio u godinama prvog zanosa zanosa za ideju sam«. Glavni nam je bio cilj, da rad društva, koji je dosad bio u glavnom prema vani upravljen, koncentriramo prema nutrini, te tako stvorimo: ne formalnu, ne vezanu, no čvrstu omladinsku zajednicu. Nevezanost i nefonmalnpst očitovala se u glavnom na sastancima. Uveli smo disk us i one večeri, na kojima se u formi diskusije tretiraju važni omladinski, nacijonalni, religijski I drugi aiktuelni problemi. U istu svrhu priređeno je i nekoliko izleta u okolicu Zagreba. Sto iz vremenskih ili inih razloga nijesmo raspravljali na diskusionim večerima, raspravljalo se je putem novo utemeljene »Knjige pitanja i odgovora židovskih omiadinki i omladinaca«, koja }e služila otvorenom tribinom na sva vitalna pitanja židovske omladine. Ova knjiga, svečano otvorena po našem začasnoni senioru dru A. Lichtu, imade da bude vjerna slika, te historijat duševnog razvitka židovske omladine. Da se omogući rad 'Hanova na raznim 'područjima, te da se članovi bolje upoznadu I približe, osnovana su pobratimstva. Ova pobratimstva, 1 ako postoje tek unutar »Judeje«, imađu etičku vrijednost veću, budući njihov rad nije vezan uz trajanje studija pojedinaca, nego se članovi vežu za cijeli život. Dosada su osnovana razna pobratimstva »za gojenje židovske glazbe«, »za potpomaganje bolesnih 'članova«, »za gojenje židovske kulture sefardtskog karaktera«, »za sakupljanje Keren Majesod-a« i druga. Tražili smo i uži kontakt 1 saradnju s našim seniorima, pa se nadamo, da če se 'prekinute veze opet uspostaviti. U počast seniora priredili smo prijateljsku čajanku, kojoj su pribivali seniori sa gospodjama. Nadalje proširili smo ovog semestra knjižnicu sa nekoliko novih izdanja’, sudjelovali kod sabiranja šekalima, te za narodni fond. Na obljetnicu smrti pok. dra Th. H erzi a, priredili smo spomen slavu. Prilikom svjetskog kongresa vrsokoškolaca u Budimpešti izradili smo kod Jugoslavenske delegacije, da nam je obećala interese židovskih studenata najbolje štititi, te svako šovinističko nastojanje najodlučnije osuditi. Inicijativom »Judeje« osnovan je za vrijeme beogradskog sleta »Savez jevrejskih visokoškolaca Kraljevine S. H. S.«. U ovom savezu, koji imade da štiti kulturne i ekonomske interese študenata, zastupana su sva tu- i inozemna društva jevrejskih visoškolaca iz Jugoslavije, a naš predsjednik Josip VVeszel, predsjednik je i ovog saveza. I tako smo, i ako bez odredjenog programa, naglašujući, da je samo nevezanost i neformalnost bit omladinskog stvaranja, otvorili »Judeji« novo polje rada. Vjerujemo, da će taj rad evolucijom i onih dosada još neopredjeljenih duhova dovesti k uspješnom djelovanju društva. A zadatak pobratimstava bit će, da ostvare ideal istine 1 ljubavi, ideal istovjetnosti .riječi i djela! Franjo Zentner. Iz Zenice. »Kulturno udruženje židovske omladine »Netirim« u savezu Jevrej. O. U. kralj. S. H. S.« Dne 30. septembra o. g. došao je član S. r. o. Jakov Maestro iz Sarajeva u Zenicu

s nakanom, da i zeničku židovsku omladinu organizira. Uspjelo mu je .Sazvan je sastanak u prostorijama »Židov. nac. društva«, na kojem su se u potpunom broju odazvali svi omladinci i omladinke. Haver Maestro pozdravivši sve prisutne ocrtao je potrebu rada židovske omladine, rađa s podmladkom, a osobito potrebu sabiranja novca za »Keren Kajemet«, te je time probudio medju ovdašnjom židovskom omladinom volju, da svoju dužnost prema svome narodu izvrši i uslijed toga, da si osnuje udruženje pod imenom »(Kulturno udruženje židovske omladine »Neurim««, kojem če biti svrha širenje židovske ideje medju ovdašnjom omladinom, a koju svrhu misli postići učenjem povijesti i literature Židov, naroda predavanjem, temeljitim upoznavanjem modernih židovskili problema, osobito cijonizma 1 omladinskog pokreta. Na dan 16. oktobra ove godine sazvana je konstatirajuća glavna 'skupština u svrhu osnutka gornjeg udruženja. Istoj su se takodjier u lijepom broju odazvali svi omladinci i omladinke, koje i« haver Samuel Trinki, otvarajuć konstituirajuću glavnu skupštinu pozdravio i izrazio svoje veselje lijepom broju omladine, i pozivao ih je, da se ozbiljno prihvate rada, oortajuči dužnost omladine na izgradnju mile nam domaje. Cilj skupštine je postignut. Veseljem je zenička omladina pristala na osnovani« udruženja i Izabran je slijedeći odbor: za predsjednicu našu sumišljenicu Adu Papo, koja je hvalevrijedna što se je primila, vodstva našeg mlladog udruženja, jer poznavajuć njezinu požrtvovnost I agilnost u svakom radu, nam je samo njezinim vodstvom uspjeh našeg rada osiguran; za tajnicu haveru Blanku Levi; za blagajnika Artura Krauza; za referentkinju za rad s podmladkom ihaveru Liziku Kollmann; za komesara Židov. nar. fonda Sainuela Trlnk i- a; za odbornike haverim Samuel L e v i i Jakov 0 zm o. S radom smo već započeli, sastajemo se svakog četvrtka na večer u prostorijama »Židov, nac. društva.«, gdje održajemo predavanja. Započeli smo i rad s djecom, igrajući se s njima, pjevajući židovske pjesme t pričajući židovske priče, što imamo da zahvalimo haverama Lenkl Stern i Sabini Reiner, koje su ne žaleći truda doputovale u Zenicu, da nas upute na rad s djecom. • Ujedno imamo, da se zahvalimo haveru Jakovu Maestru, što nas je svojim posjetom probudio iz tvrdog sna, pozivajući nas na dužnost, kpja nas veže prema Erec Israelu. Split. Dne 14. ov. mj. održala se 11.-a glavina Skupština Omladinske Sekcije ovdašnjeg Jevrejskog Nacionalnog Društva »Jarden«, pri kojoj bje izabran slijedeći upravni odbor: predsjednik: dr. Benzion Perera: pođpredsjeđnik Moric Finzi; tajnik Kalmi Finzi; blagajnik Jakov Kabilja; revizor Slavko Weiss; akcijoni odbor; Regina Perera, dr. Benzion Perera, Moritz Perera, Salamon Finzi, Moric Levi, Josip Morpurgo, Silvio Alt a r as, Klara Finzi, Irana All ara s, Moric Finzi, Kalmi Finzi i Slavko W e iss. Dr. Benzion Perera predlaže društveni Pravilnik, koji sa nekim promjenama bje prihvaćen, ilustrira rad Sekcije, te nakon riješenja tekućih pitanja zaključuje skupštinu potalknućem na što žilaviji društveni rad. Haaviv-Proljeće. Oktobarski broj našega dječjega Usta izišao je s ovim sadržajem; Povijest našega naroda (Cvi). Psalam 150, Berurija; Otkuda andjelima krila lde Sabat (Šalom ben # Cvij Blago —Na krilu okeana Najznamenitiji Jevreji Priča o andjelu čuvaru (Joel) — ■ Dopisi Razbibriga Adresa uprave: M, Weiller Zagreb, Bakačeva ulica 5, 111. Godišnja pretplata 50 dinara.

BROJ 44

»ŽIDOV«

7

o o Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraču iste bez otkaza fIEbJUNARObNA BANKA b. b. 2fIQREB NIKOLIĆETA 7 TERAZIJE 23 BEOORAD o o