Жидов

je za medicinski fakultet, a preostalih 25 za fakultet jevrejskih znanosti i juridički. Nadamo se, da će američki liječnici i advokati poduzeti sve, c bi jeruzolimski universilct što prije ispunio svoju svetu misiju. I engleski kršćanski krugovi naglašuju svoje zadovoljstvo zbog osnutka ovog instituta, jer u njemu vide jasan dokaz, koje su vrsti naše aspiracije u zemlji. Kad sam prošli puta govorio s lordom Balfourom, bilo je to onog dana, kad smo mu predali poprsje, što ga je učinio baltimorski umjetnik Rosenthal, obavijestio sam ga i o napretku universiteta. Lord Balfour bio je sav sretan, a osobito ga razveselila moja izjava, da se nadamo, da će on sam doskora moči otvoriti rad universiteta. Finansi'ski institut. Treća nam je zadaća osnutak finansijskog instituta s glavnicom od 5 milijuna dolara. Posjet dra. Ruppina naročito je namijenjen ovome pitanju. Za ovo bankovno pitane pokazali su mnogi prominentni američki Jevreji još za mojeg prošlog boravka u Americi velik interes. Ovako organizovani institut, koji bi u Americi našao kapitala da pribavi dionice solidnih l sigurnih poduzeća, kao što su hipotekama banka, Ruthenbergov projekt ili poduzeće za izgradnju luka, u veliko bi ojačao ekonomski život zemlje. Time bi bile osigurane zarade i kruh za tisuće useljenika. Još nije sigurno, hoće li ova banka biti samostalna institucija, ili će biti organizovana kao finansijalni aparat Jevrish Agcncy. Položaj u Palestini Sto se tiče položaja u Palestini, to mi cijoniste nismo niti pesimisti a niti pretjerani optimiste, već realiste. Nemoguće ne očekujemo, pa nema razloga da budemo pesimiste. Med;u tima, koji su danas klonuli srcem, ponajviše se nalaze oni, koji su još nedavno zahtjevali useljivanje u masama, Istina je, da ekonomski položaj u Palestini nije povoljan, no potpuno je krivo i bezrazložno govoriti o zdvojnosti i beznadnosti. Kraj sviju poteškoća Palestina se ekonomski razvija, razvitak je doduše polagan, no zavisi samo o nama Jcvrejiina, da se übrza. Isti napredak možemo konsiatovati i u

arapskom pitanju. Ono, što čine agitatori i huškaći, ne može da bude osnova jedne narodne politike. Polako uvidjaju i Arapi, da je cijonizam u kulturnom i ekonomskom pogledu dobrobit po njih i da je politika huškanja i mržnje bez svrhe. Morali su se pače uvjeriti, da su sva njihova nastojanja kako bi englesko javno mnijenje nahuškali protiv cionizma, ostala bez uspjeha. Kod sadanjih izbora u engleski parlamenat palestinsko pitanje nigdje nije upotrijebljeno kao orudje protiv vlade, Arapima će moguće uspjeti, da predobe koju političku ličnost, no konzervativci, liberalci i Labour Party ostaju kod Balfourove deklaracije. Moje je najdublje uvjerenje, da će tim skorije doći do prijateljskog sporazuma izmedju oba naroda, čim ćemo brže ostvariti ekonomski život zemlje «. Pri koncu odgovorio je dr. Welzmann na pitanje, kakav jc unutarnji položaj u Cijonističkoj organizaciji, i što misli o opoziciji prigodom prošlog kongresa, kako slijedi: »Zašto da se osvrnemo na kongresne prepirke? Zar nismo pred mjesec dana imali sjednicu Akdjonoga Odbora, na kojoj su sudjelovali svi članovi, opozicije i američki. Moram reći, da su sva pitanja riješena u duhu miroljubivosti i međusobnog poštovanja, i da su članovi opozicije u svim stvarima pokazali dobru volju za saradnju, razumi evanje i osjećaj odgovornosti. Drago mi je, što mogu naglasiti, da o tome rezultatu poglavito ide zasluga američke cijoniste radi njihovog držanja na prošlom kongresu. Svi su članovi Akcionog Odbora, pače i opozicije, priznali bratsko držanje američkih cijonlsta, koji sc nigdje nisu isticali kao »plaćaocii. Nasuprot svatko je imao osjećaj, da imađe posla samo sa sumišljenicima. Zbog tog bio jc moralni upliv američke đelegaci : c i kraj njenog malenog broja, znatan. Uvjeren sam, da je američka delegacija time mnogo doprinijela ©življemu i ozdravljenju položaja unutar djonističkog pokreta«.

Tat dukata

Agnon:

Jedamput dođe kozmičkom magidu neki poznati hasid, pobožan i velik čovjek no skroz na skroz siromašan. Sva njegova mudrost mu nije pomogla, pa se tužio rabin i molio da mu savjetuje, kako i na koji način da ishrani svoju porodicu. A rabi mu odgovori: »Vidim, da nemaš sreću, da kod biio kakvog posla uspiješ. Samo jedna stvar ima, u kojoj bi imao sreću, da postaneš bogat«. Više nije rabi htio reći. A hasid ga je molio i molio, da mu veli, što je to, čime može postići sreću, no rabi nije htio da mu veli. Konačno reče: »Sto koristi da ti velim. Ti to i onako ne ćeš raditi«. A hasid ga je sveudilj molio, da mu reče, dok ga magid ne uslišl! »Krađa je, reče, u čemu možeš da postigneš uspjeh«. Hasid se gotovo skameni od čuda i straha. »Kako da radim nešto, što je protiv volje Božje«. Umoran i nesrećan pođe hasid kući

svojoj. Siromaštvo postalo je sve krntije i krntije. Žena i djeca već nekoliko dana nijesu ništa jeli. Već su bili tako slabi, dft ni plakati nijesu mogli. A hasid nije mogao naći posla ni zarade, a nf otkuda pomoći. I kad je vidio, da će mu žena i djeca umrijeti, ne dobe li jesti, odluči se. One noći pođe sav žalostan do neke trgovine, otvori je, uzme jedan dukat, i kupi za nj kruha, da djecu, ženu i sebe uzdrži na životu. Čvrsto je odlučio, da će ga vratiti čim ga bude imao.. A kad je ujutru gospodar te trgovine našao otvorena vrata, počeo je vikati i plakati: »Ja sam okraden! Postao sam siromah 1 Postao sam siromah i« No kad je došao u dučan, i vidio, da u robu nije nitko dirao, čudio se veoma. Ali ormar je s novcima bio otvoren, pa kad je to opazio, počne nanovo vikati: »Postao sam siromah!« Jer je u ormaru bilo mnogo novaca, pa bi tat imao dosta, ako samo novac odnese. No kad je otvorio ormar, i našao sav novac, osim jednoga dukata, unutra čudio se veoma, I cijeli se grad čudio.

I tako je živio taj hasid mnoge dane u velikom siromaštvu. Imali su samo toliko, koliko je potrebno, da čovjek ne umre ođ gladi. No kad je taj dukat bio potrošen, sjedili su opet nekoliko dana bez kruha,, dok se ponovno ne odluči da uzme dukat. 1 tako je to išlo mnogo puta, a ljudi su se sve više čudili: zašto uzima taj samo jedan dukat, nikad više ni manje? I odlučili su da postave pred svaka vrata čuvare. Ali on je i dalje uzimao dukat, na sve veće začudenje svojih sugrađana, dok nije glas o tom dopro do samoga vlastelina gradskoga. Taj gospođin odluči da ga ulovi. No dugo vremena nije mogao da ga nade, jer je hasid još imao kruha u kući. a kad je i posljednja para nestala, pođe opet da uzme dukat. Gospodar Je i ove noći obilazio i stražio gradom. I ma da su pred svim dućanima stražari budno pazili, otvori hasid neku trgovinu i uđe unutra, a da ga nije nitko ni vidio ni čuo. Samo vlastelin gradski ga opazi, baš o času, kad je uzimao dukati Uhvati ga za ruku i reče mu: »TI si tat dukata!« Qo-

Položaj u Palestini

Već kroz mjesece govori se o krizi u Palestini. Sve vijesti, koje odanle dolaze k nama, govore o n oj. Usporedimo li sadanji položaj u zemlji s onim prije d-v4je go-

dine, spoznat ćemo smjesta, da ove dvije godine znače borbu sa zaprekama, kakove ih pruža tako veliki pothvat, kao što je to izgradnja jedne nove zemlje. Ova kriza pojavljuje se u dva oblika, kao nezaposlenost i kao pomanjkanje platežnih sredstava, što sve priječi gospodarski život. Nezaposlenost spada k onima problemima Palestine, koji njenu izgradnju prate sve od početka. Ako pročitamo izvještaje zadnjih sjednica Vaad Leunuja, koje su bile namijenjene razblstrenju položaja, a prisustvovali su im i odgovorni članovi palestinske egzekutive, tad razabiremo, da u zemlji Imađe momentano 1500 nezaposlenih, dakle znatno manje nego što pred dvije godine. Iseljivanje uslijed ove nezaposlenosti djelovalo je ovaj puta silne na odgovorne ličnosti. Ovom problemu bio jc u zadnje vrijeme posvećen cio niz konferencija. Polazilo se za tim, da sc urede trajna zaposlenja, a ona koja su samo prolazna, da sc reduciraju. Problem postaje tim teži, što više ne možemo računati na radove u velikom opsegu, kako ih je palestinska vlada priredila prije dvije godine. Onda je nezaposlenost bila kud i kamo veća, pa jc vlada priskočila u pomoć time, što je dala graditi velike ceste, te je tako upeslila stotine radnika, Gdud Avoda 1 Somcr Kibucim stvorili su tamo novi duh pripadnosti. No vlada je svoje radnje počela sukcesivno reducirati, jedan dio radnika se naselio u Emeku, dok je drugi ostao bez posla, te je morao tražiti druge radne prilike. Kad je god. 1922. došlo do arapskih izgreda u Jafi i kad je tem prilikom učinjen juriš na jevrejske naseobine, bili su to jcvrejski radnici, koji su zaštitili jcvrc'ski život i imutak. Kolonisti ostali su im zbilja i neko vrijeme »zahvalni«, te su ih u većem broju uposiivali. No čim jc opet uspostavljen mir, otpustili su jevrejske radnike, tc su gotovo isključivo uposiivali arapske. Time jc bio opet izgubljen jedan izvor zarade. Ove prilike nisu ostale bez utjecaja oa aliju. Vlada, koja nakon napomenutih izgreda konzekventno umanjuje useljivanje, izda'c samo u tolikoj mjeri, dozvole za useljivanje, koliko ih gospodarski položaj zemlje dopušta. Već kroz dvije godi-

2

»2 1 D 0 V*

BROJ 53.